POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’APO E SE TAMAITAI IA SE TINA SA TAUMAFAI E FA’AAOGA LE ATM
O le aso 6 o Me, 2026, na agai atu ai ni leoleo mai i Fagatogo, i se faleoloa, ina ua o’o atu se ripoti, i le sauaina o se tagata faigaluega i totonu o le faleoloa.
E taunu’u atu leoleo, o lo’o tagi masusu mai si tamaitai na a’afia i lenei faalavelave. Ma na ia faamatalaina i leoleo, le mae’a o ana galuega, ona ia alu ane lea i le tu i le masini ATM, lea o lo’o i totonu o le faleoloa. Ae fa’ate’ia o ia, i le tau o le tu’i i le itu tauagavale o ona foliga.
Sa ta’ua e le tamaitai na a’afia, ona o le fa’afuase’i o le tu’I i ona foliga, sa le mautonu ma niniva ai lona ulu. Ae na ta’ua e leoleo, o le taimi lea, na tamo’e ai i fafo ma le faleoloa, ia Francine Laulu (lea na molia i lenei mataupu). Ma o le aufaigaluega a le faleoloa, sa molimauina le faalavelave na tupu, sa o latou vala’auina leoleo.
Na ofoina atu e leoleo ia se auaunaga e tusa ai ma manu’a o le tamaitai na a’afia, ae peitai, sa ona te’ena lea tulaga. Ae sa ta’ua i totonu o fa’amaumauga a leoleo, le uno’oa o le mata tauagavale a le na a’afia, faapea nisi o vaega o ona foliga.
Sa matamata leoleo i le ata vitio mai i masini pu’e ata a le faleoloa, lea sa pu’eina ai le taimi na tupu ai le faalavelave. Ae na fa’ailoa atu e molimau, sa i totonu o le faleoloa, ia lanu o la’ei a le na molia, ma le itu sa tamo’e aga’i iai, ina ua uma ona tupu le faalavelave.
Na agai atu leoleo ma taumafai e saili ia le na molia, ma na maua atu o ia, o tu tu i tafatafa o le taligalu. Ma ave faapagotaina ai o ia e leoleo, ma momoli atu i le ofisa a leoleo, i Fagatogo, mo le fa’ataunu’uina o a latou su’esu’ega.
Sa ta’ua e leoleo i totonu o a latou ripoti, le iai o se faafaigata i le na molia, e tusi lana faamatalaga. Ma o le mafua’aga lea na fai gutu ai lona fa’atalanoaga. Ma sa fa’amaonia e le na molia, ia lona fa’ao’olima i le tamaitai na a’afia, ona sa iai sona (le na molia) talitonuga, na se’i e se tagata ia se tupe mai i lana taga.
O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, le iai o se talitonuga i leoleo, o lo’o iai se a’afiaga fa’alemafaufau i le na molia. Ma sa ta’ua foi i se vaega o ripoti a leoleo, ia le aveina atu o le na molia, i le falema’i.
O moliaga na faia faasaga ia Francine Laulu, sa aofia ai
Faitauga 1: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe, e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Fa’atupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘E’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le ono masina, po o se sala tupe, e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe fa’atulagaina, e mafai ona toe tatalaina ai i tua, a’o faagasolo lona faamasinoga.
MOLIA SE ALII NA ULUFALE I TOTONU O LE FALE A SE AIGA E SU’E AI LANA MOA VAO
O le aso 6 o Me, 2026, sa valaau atu ai se tamaitai i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, e ripotia ia se tamaloa na ulufale atu i totonu o lona fale, e aunoa ma se fa’atagana, ma faatupu ai se vevesi.
O le susuga ia Utusia Iuta, e 42 tausaga, na molia i lenei faalavelave.
O lona moliaga, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga tuma’oti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘I’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma aso e 15, po o se sala tupe e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina Utusia e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina e mafai ona toe tatalaina ai i tua.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa o’o atu le ripoti e tusa ai ma lenei faalavelave, i le ofisa a leoleo, i le 11:18 i le taeao. Ae 20 minute taunuu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma talatalanoa ma le tamaitai na a’afia.
Sa faamatala e le tamaitai na a’afia, i leoleo, sa alu atu le na molia, i le latou fale, e su’e lana moa vao. Ma sa ta’ua i totonu o faamaumauga a le faamasinoga, ia le ulufale o le na molia, i totonu o le fale, e aunoa ma se faatagana, ma amata ona ‘e’e ma palauvale, i totonu o le fale.
Na talanoa foi leoleo i se tina matua o le aiga, sa iai i le fale, i le taimi na tupu ai le falavelave ma sa ta’ua e leoleo i la latou ripoti, ia le le mautonu o le tina matua ma ia fa’aalia ni lagona fefe, ona o le faalavelave sa tupu.
Sa faamatala e le tamaitai na a’afia, i leoleo, ia le fa’ato’a mae’a mai lana ta’elega, ae ona va’aia ia le na molia, i totonu o le umukuka, o le latou fale. Ma sa ia fa’atonuina le na molia, e alu i fafo, ae musu le alii.
Ae o le taimi lea, o lo’o ‘e’e ma palauvale ia le na molia ma ia fa’alalaina le fasiotia o le na a’afia. Sa ta’ua foi e le tamaitai na a’afia, ia le taumafai o le na molia, e ‘a’apa atu i lona ua. Ma sa ia ta’ua foi le tupu foi o nisi fa’alavelave faapenei i taimi tuanai, ma le na molia.
Na ta’ua i totonu o le ripoti a leoleo, ia le fa’ato’a alu ‘ese atu o le na molia, mai i le fale, ina ua vala’au e le tamaitai na a’afia, ia le ofisa a leoleo.
Sa taumafai leoleo e saili ia le na molia ma fa’atalanoaina foi seisi molimau, lea na ia faamatala i leoleo, le fa’ate’ia o ia mai sana malologa, i le pa’o leotele mai o totonu o le fale. Ma sa ia va’aia le na molia, o savali i totonu o le fale, faapea lona fa’aauau ona ‘e’e ma palauvale, a’o tuli’esea o ia mai totonu o le fale.
Na ta’ua foi e le molimau ia le taumafai o le na a’afia, e tuli ‘ese ia le na mmolia, mai totonu o le fale.
O le molimau, e aiga ma le na molia, ae ‘ese’ese fale e nonofo ai.

