Ads by Google Ads by Google

Toe tipoti Samoa ali’i na ia faia uiga mataga teineititi 12 tausaga

ausage@samoanews.com

O le ali’i talavou e 20 tausaga le matua lea na ta’usala e le fa’amasinoga maualuga i le moliaga, o lona faia lea o uiga mataga fa’afeusuaiga i se teineititi e 12 tausaga le matua, ua poloaina lona tuua o le teritori ae toe fo’i atu i lona atunu’u na malaga mai ai, pe a mae’a ona tuli lana fa’asalaga fa’a falepuipui e 28 masina le umi.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Apelu Saito Lilo i moliaga mamafa e 3 e aofia ai le moliaga pito sili ona mamafa lona fa’asalaga o le faia o uiga mataga i fanau e i lalo o le 12 tausaga le matutua (child molesting), o le moliaga o le faia o uiga fa’asotoma (sodomy), fa’apea ai ma le moliaga o le faia o uiga mataga fa’afeusuaiga (deviate sexual assault).

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo lea fo’i na talia e le fa’amasinoga maualuga, na malie ai le malo e tali ioe Lilo i le moliaga mamafa o le faia o uiga mataga fa’afeusuaiga, ae solofua isi moliaga e pito sili ona mamafa sa totoe ai i le pepa o le tagi sa latou fa’aulu.

 

I le tali ioe ai o Lilo i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia e le fa’amasinoga maualuga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i se taimi o le masina o Aperila o le tausaga na te’a nei, sa ia faia ai ni uiga mataga fa’afeusuaiga i se teineititi e 12 tausaga le matua, e aofia ai lona tagofia o ona itutinosa i se auala e le tusa ma le tulafono.

 

Na fa’afofoga ali’i fa’amasino a o faitau e Lilo lana fa’atoesega mai se laupepa sa fofola i lona luma i le gagana fa’aperetania, lea sa ia taua ai lona salamo moni e tusa ai o le solitulafono sa faia, atoa ai ma lana ta’utinoga i lona le toe faia lea o lenei solitulafono.

 

Na talosaga atili le ua molia i le fa’amasinoga mo se avanoa e toe fo’i atu ai i lona aiga e fa’aauau lana tautua i ona matua, aemaise ai o lona naunau e fa’amae’a lana aoga e saili ai sona lumana’i manuia.

 

Na talosaga le loia a Lilo ia Douglas Fiaui i le fa’amasinoga maualuga, mo se avanoa e fa’asala ai le ua molia i se fa’asalaga fa’anofovaavaaia, e aofia ai se fa’asalaga fa’a falepuipui mama mo ia.

 

O ni isi o itu lelei na fa’ailoa e Fiaui e ono fesoasoani lea i se fa’asalaga mama mo Lilo, e le gata i le talavou o lona soifua, o le taimi muamua lenei fa’atoa ta’usala ai o ia i se solitulafono, ae ua lagona fo’i lona salamo moni e tusa ai o le solitulafono sa faia.

 

Na lagolagoina e le loia a le malo ia Gerald Murphy le fautuaga mai le Ofisa Fa’anofovaavaaia, ina ia fa’asala Lilo i se fa’asalaga fa’anofovaavaaia, lea e aofia ai le poloaiga na te tuua ai le teritori ae toe fo’i atu i lona atunu’u o Samoa, ina ia mafai ai ona puipuia fanau tama’ita’i laiti mai le toe a’afia i se isi gaioiga na te faia i le lumana’i.

 

O le solitulafono lea ua ta’usala ai Lilo o le faia o uiga mataga fa’afeusuaiga i se teineititi e talavou i lalo o le tulafono, o le vaega C lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le sili atu i le 7 tausaga, pe fa’asala fo’i i se salatupe e le silia i le $5,000, pe fa’asala fo’i i fa’asalaga uma ia e lua.

 

I le tuana’i ai o le 10 minute o malolo le fa’amasinoga mo le tau iloiloina o se fa’asalaga talafeagai mo le ua molia, na manatu ai loa le fa’amasinoga e fa’asala o ia i le toese mo le umi e 7 tausaga, fa’apea ai ma le salatupe e $1,000, peita’i o le a fa’amalumalu lona tuliina o le fa’asalaga fa’a falepuipui, ae o le a fa’anofovaavaaia o ia mo le umi e 7 tausaga i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai lona tuliina lea o masina e 28 i le toese i Tafuna, e aofia ai ma le umi e silia i le 13 masina lea na taofia ai o ia i totonu o le falepuipui e fa’atali ai taualumaga o lana mataupu.

 

Afai ae magalo mai o ia i tua mai le toese i Tafuna, ua poloaina lona tuua o le teritori ae aumau ai i fafo atu mo le umi o lana nofovaavaaia e 7 tausaga. Ina ia tusa ai ma le tulafono, ua poloaina le lesitalaina o lona igoa i le lisi o tagata ua ta’usala i le faia o uiga mataga i fanau, atoa ai ma le faia o se suega i lona tino e siaki ai poo ia tauaveina le siama o le fa’ama’i o le HIV.