Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

$160 FOOD STAMP – NA’O AUKUSO LENEI PONESI

 

Ua fiafia fo’i le fa’atonu o le Matagaluega o le o Alamanuia mo Tagata Lautele, Muavaefa’atasi John Suisala, ua i ai se ponesi mai le latou matagaluega ua pasia e le US Agriculture Dept. e tauaaoina au ai le aofa’i e $160 o pepa mea’ai poo le Food Stamp mo i latou ua agava’a i lea penefiti mo le masina o Aukuso 2020.

 

O i latou uma ua agava’a mo lenei fesoasoani faalemasina ua mautu ma pasia mai ua a’afia le va’aiga, o i latou ua matutua nisi, e o fo’i ua i ai gasegase tumau ua le mafai ai ona toe galulue ai i ni galuega e tausia ai i latou, o nisi fo’i ua i ai afaina tumau o latou tino ma mafaufau

 

Pe afai e fa’aaluina atoa lenei aotelega o le Food Stamp i lenei masina, ua fa’ailoa mai e tusa lea e latalata i le $1,000,000. O Setema 01, 2020 lea ua agava’a ai i latou nei i lea penefiti.

 

O le afuaga o lea si’itaga teisi faaponesi o le Food Stamp ona ua i ai vaega tupe totoe mai le polokalama i le tausaga fa’aletupe ua te’a nei ma e tatau ona fa’amae’a fa’aaoga a’o le’i oo ia Oketopa 01, 2020.

 

Fa’afetaia e Muavaefa’atasi le agalelei ma le galulue fa’aasi mai o le ali’i pule o le Food & Nutrition Services Western Region Jesus Mendoza ma le latou fo’i ofisa fa’apea ma le tatou matagaluega i lona vaega o le ASNAP ona o le latou pasia o lenei talosaga o le penefiti. 

 

SUI TAUVA MO LE PALOTAGA AMERIKA SAMOA NOVEMA 2020

 

I le palotaga tele a le atunuu ia Novema, 2020, o le a toe filifilia ai tofiga ta’ita’i o le tatou faigamalo, ma fa’ailoa e le Ofisa o Palota e to’afa paga mo le tofi kovana a le lutena kovana.

• Gaoteote Palaie Tofau & Faiivae Iuli Alexander Godinet

• I’aulualo Fa’afetai Talia & Tapaau Daniel Mageo Aga

• Lemanu Palepoi Sialega Mauga & Talauega Eleasalo Vaalele Ale

• Nua Sao & Tapumanaia Galu Satele Jr.

Mo le tofi faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, e to’a tolu sui tauva:

• Tali Aumua Amata

• Meleagi Suitonu Chapman

• Oreta Critchon

 

I le Maota o Sui o le Fono Faitulafono e 20 tofiga e palota ma e 51 sui tauva fa’amonia. Ma o faipule uma o lo’o i ai i i le taimi nei ua toe tauva i latou mo le tofi. 

 

O le tasi mo Swains ua filifilia lea latou sui i se fonotaga fa’apitoa a tagatanuu uma o Swains. E to’a 8 tamaitai o lo’o ua aofia i lenei palotaga e sailia ai faipule e tutula’i mo le nofoa o latou itumalo i le maota o sui. (Tagai i le lomiga a le Samoa News i le aso ananafi i le gagana peretania mo le lisi o sui tauva o le Maota o Sui.)

 

KOMITI FA’APITOA TAPENA SE ALA AUMAIA SUI O LE ATUNUU O I FAFO

 

I le fonotaga a le Komiti Fa’afoe o le Coronavirus i le aso Sa ua te’a, sa fa’ailoa atu ai e Kovana Lolo Moliga, “Ua ou fia va’ai atu ua fa’ataoto mai se fuafuaga mo se malaga e fa’afo’ia mai ai tagata o le atunuu o lo’o opea i fafo i le taimi nei ona o le fa’asa o le fa’ama’i lea e fa’amamaluina.”

 

Ua ia toe fa’atulagaina ai le aso Tofi - Setema 10, 2020 - mo le isi a latou fonotaga taua, ia oo atu i ai, ua mae’a faia mai se lipoti e tusa o se fuafuaga o lea malaga mai Hawaii e tatau ona aumaia ai le to’a 300 o tagata o lo’o fia toe taliu mai.

 

“E ui ina o lo’o aga’iga’i lava i luga le faitau aofai o i latou ua maua i le coronavirus i Hawaii, ae ua le mafai ona fa’aauau ai pe fa’apea le tatou atunuu, ua i ai ma e tatau ona va’ai toto’a I ai, aua o lo’o loma fo’i le palotaga a le atunuu,” o se tala lea a le Kovana.

 

O le taimi lea sa ia fofogaina ai sui o le galulue mai o se Komiti Fa’apitoa e tuufa’atasia le afuafuga ma le fa’ataunu’uga o le malaga fa’apitoa mai o le Hawaiian Air e aumai i latou o taofia i fafo.

 

Taitaifono e to’alua ua tofia o le Fa’atonu o Uafu ma Malaeva’alele – Taimalelagi Claire Poumele ma le Komesina o Leoleo Le’i Sonny Thompson. Totino o le Komiti lea e aofia ai: Fa’atonu o Galuega Lautele, Faleosina Voigt, Fa’atonu o le Matagaluega o Fa’ato’aga Dr Mataese Samuelu. Pulesili  o le LBJ Medical Center Faumuina John Faumuina, Fa’atonu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina Motusa Tuileama Nua, CPO Tuimavave Tauapa’i Laupola ma le Sui Fa’atonu o Tina ma Talavou Pa’u Roy Ausage.

 

E ina galulue i latou uma nei e fa’atulaga mai le tapenaga o lea malaga mo i latou uma o opea i aiga ma nofoaga sa i ai ae fa’amamalu loa le fa’asa o femalaga’iga i le va o Amerika Samoa ma isi malo uma o le lalolagi.

 

Ia faatulaga mai fo’i le sao o le matagaluega o le Puipuiga o le Soifua Maloloina e ala i a latou suesuega ma le taumafaiga malosi ina ia le sao mai se tasi o lo’o gasegase i le COVID-19 i le atunuu ona o le tatala o le avanoa e faia ai nei malaga.

 

Fa’atulaga mai fa’afasitepu le ala o le a fa’aaogaina mo le suesuega ma sailiga o le pasese pe o maua se tasi o le covid-19, ma ia mautinoa ai i lea fa’atulagaga e saogalemu ai pea le atunuu mai lea fa’amai pipisi.

 

O se taimi muamua lenei ua faia ai se fonotaga a lenei komiti, ae ua fa’ato’a fa’ailoa atu ai se finagalo o Kovana Lolo Moliga o le a faia se malaga e aumaia ai i latou o lo’o opea i fafo atu o le atunuu, ona o le fa’asa o le COVID-19.

 

E le’i i ai fo’i ma se saunoaga a le Kovana sili e ta’ua ai le taumafaiga ua fa’asalalauina fa’alaua’itele i luga o le upega tafa’ilagi a le facebook e tusa o le taumafaiga e maua ni si e sainia o latou suafa e talosaga ai i le Kovana ma le faigamalo ina ia fa’ataunuu se malaga fa’apitoa e toa fa’afo’ia mai ai o tatou tagata mai nofoaga i atunuu i fafo o opea ai nei ona o le fa’asa. O i latou nei ua fa’asalalauina lo latou igoa o le Tagata Tutu Fa’atasi Alliance o Amerika Samoa.

 

O le a fa’alauiloa e le Komiti fa’apitoa mo le Tapenaga o le Malaga toe fa’afo’i mai tagata o le atunuu mai fafo e faia e i latou i le fonotaga fa’apitoa lea e toe usuia i le aso Tofi 6:00 i le afiafi se’ia pa’ia le 11:30 i le afiafi lava.