Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


Le tofa le Tootoo Malaepule Fuega S. Moliga. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago, AMERICAN SAMOA

AMATA TALIA PASESE HAWAIIAN AIR -  MALAGA APERILA 30

 

O le malaga mulimuli a le Hawaiian Air mai Honolulu i Pago Pago nei ma toe taliu atu i Honolulu o le aso 27 Mati, 2020 ae tapunia loa le alava’a  mo faigamalaga uma i lea va mo le 30 aso. O lona uiga e mae’a lea tolusefulu aso ia Aperila 27, 2020. O lea la ua tatala nei le fa’amauina o pasese mo le faigamalaga a le va’alele tele lea mo Aperila 30, 2020.

 

Ua mae’a fo’i ona fa’ailoa atu e Kovana Lolo Moliga i le Komiti Fa’afoe o le Coronavirus i le faigamalo ina ia amata aiaia mai ma taua’aoina le isi la’asaga fou mo le fa’afoega o le taua e tete’e atu i le Coronavirus i le atunuu, ina ia talanoaina ma soalaupule pe ua alagatatau ia fa’aiuga i le fonotaga ma le Kapeneta ma le au fa’asalalau, aua o lo ua tulata mai le aso e fa’amuta ai fo’i le fa’amalosiga o aiaiga o le poloaiga fa’alaua’itele o lo’o fa’amalosia i le taimi nei, ia Aperila 17, 2020.

 

O se tasi lava o mea taua o lo’o mana’omia lava e le Kovana ona talanoaina e le Komiti Fa’afoe o le Coronavirus, o malaga nei a le Kamupani vaalele a le Hawaiian Air.

 

Fa’ailoa e le Hawaiian Air mai lona ofisa autu i Honolulu, ua amata ona talia e pasese mo le malaga ia 30 Aperila. Ma ua fa’ailoa ia Kovana Lolo Moliga lenei mataupu mo sona manatu.

 

FA’AMAVAE MALAEPULE FU’EGA - FA’ATONU ADMINISTRATIVE SERVICES

 

O le aso 13 Aperila ua fa’ailo e aloa’ia ai le fa’amavaega mai le tofi fa’atonu o le Matagaluega o le Administrative Services, le tofa le Tootoo Malaepule Fuega S. Moliga.

 

I se saunoaga aloa’ia a Malaepule na ia fa’ailoa ai, “Ona o le agaga ia fai le mea tonu, e le fa’apea o o’u tauva i se tofiga lava o sailia o le tatou malo, ae ona o le lagona, e le tatau ona tau’avea fa’atasia ni tofi tapenapena mo le lumana’i o le atunuu, ae le tonu ai le savali ma le aga e faia i taimi o lo’o totogia ai mo tiute fai i le avea ai ma fa’atonu o lea matagaluega tele o le Malo.”

 

Sa ia fa’ailoa fo’i sa fautuaina lava ia, e le o tauva e tau nofo ai fua mai le galuega, ae fa’aauau pea lona tofiga, ae faia tiute i taimi ua uma ai itula faigaluega a le Malo.

 

“Peita’i, e matua ou va’ai mamao fo’i i le isi itu. Ou te le manatu ina ia a’afia le galuega o lo’o fitaituga ai le afioga le Kovana ma le Lutena Kovana ona o le taumafaiga ua fa’ae’e mai ia te a’u e lea fo’i vaega tauva o le tatou Malo ae a le lumana’i ma le fa’amoemoe. Ua tofia a’u e le afioga le Peresetene o le Maota Maualuga o le Fono Faitulafono Gaoteote Palaie ma le afioga le Maluolefale o le senatoa fo’i o le Itumalo o Fofo, ina ia avea ma ta’ita’i fono i le la’ua Kemupeni, e le mama fo’i ia te a’u lea fanoga.”

 

“Peita’i o lo’o taumafai fo’i le afioga le Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauga ma le tofa le fofoga o le Alataua Talauega Eleasalo Ale, o se mea e tatau lava ona fua i luma, fua i tua le fa’autautaga loloto, ma va’ai i le va fealoa’i tau galuega i totonu o le faigamalo,” o le saunoaga lea a Malaepule Moliga.

 

Ona ua motusia fa’afuase’ia fo’i le mafutaga fa’atasi ma le aufaigaluega a le Malo sa i lalo o lana va’ava’aiga ma le pulega sa ia tau’avea, o lea sa ia lagona ai fo’i le fa’anoanoa, aua ua tula’i ese mai le tofi, ae le o fa’atasia uma le aufaigaluega sa latou galulue fa’atasi mai ma feoeoea’i i le matagaluega sa latou gapatia e fa’atino ona tiute tau’ave.

 

“I le pa’ia ma le mamalu o le aufaigaluega sa avea a’u ma o latou ta’ita’i, ia manuia faiva uma ua outou galulue ai, ia faia mea uma ma le fa’amaoni e maua lava ta’ito’atasi lou taui mai le Atua i lau lea na lulu, ma ia outou fa’amagalo se sasi o lo outou taitai, ae sagai ane e fa’aauau le tautuaina o le tatou malo. O le a se taumafaiga ua au mo outou, fa’afetai sa ia te a’u le avanoa e faia ai se mea lelei, ae silisili, ia faia ma le alofa i le isi ou uso a faigaluega galuega uma. Fa’afetai mo lo outou sapaia o a’u i le taimi a’o tatou galulue fa’atasi ai. Ia manuia faiva.”

 

“I o tatou ta’ita’i o le faigamalo, ou te tu’ua le nofoa sa oulua fa’atuatuaina ai a’u ma le ava tele. Ona ua ou iloa lelei, o le tula’i ese e fa’atino ia tiute ua lu’ia ai lou sui fa’atauva’a, ua tatau ma onomea mo a’u a’o le’i fa’ataunuuina o’u faiva o loma nei. Fa’afetai tele mo le tofiga, fa’afetai fo’i i le sapaia o a’u e le lautele o uso ma tuafafine i le Kapeneta, malo fai o le faiva.”

 

Ua sauni fo’i le ali’i ta’ita’ifono o le kemupeni a Gaotaote Palaie ma Faiivae Galea’i mo le latou fa’amoemoe e pei ona ia tu’ua ai le Kapeneta a le faigamalo Kovana Lolo Moliga ma Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauga.

 

O le tautua a Malaepule i le malo o Amerika Samoa ua atoa le 36 tausaga e se mai lea tautua o lana tautua i le US Air Force.

 

PENTAGON SAMOA FOA’I MO LANA AUFAIGALUEGA

 

E matele ina fa’atalitalia e aufaigaluega uma lava nai meaalofa mai le Pulega o latou Kamupani pe a oo i aso fa’ailoga o le Kerisimasi ma le Aso Fa’afetai i tausaga ta’itasi, peita’i o le Pentagon Samoa, ua manatu i latou, o le a fesuia’i foe o le folauga, matou manatu e foa’i mo le latou aufaigaluega i le aso o le Eseta 2020.

 

“E ui ina na’o ni mea taumafa siiatoa mo outou aiga, ae o le agaga e taua, o le manatu ina ia fa’ailo atu le agaga fiafia ma le fa’amalo ona o tiute o feagai ai, o lo’o outou faia ma le fa’amaoni, ina ia fa’ataunuu lo tatou fa’amoemoe, ia mae’a ma lelei fausia galuega uma ua fa’atuatuaina i tatou e le Malo tatou te faia,” o le saunoaga lea a le ali’i Pule,Taupau Tauileave Toluono fa’atasi ane ma le faletua Fuailelagi Satele Toluono.

 

AVEA SUESUEGA CORONAVIRU E LE VA’ALELE CARGO

 

Ua fa’ailoa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina o malaga uma lava a le va’alele cargo i le aso Faraile ua avea ma auala e avatu fa’apitoa ai a tatou suesuega o le coronavirus i le CDC.

 

Ua fa’apena fo’i ona faia i suesuega ua mae’a tapena i le vaiaso na te’a, ma ua avatua e le va’alele Pacific Air Cargo i Hawaii.

 

I le taimi mulimuli o le malaga lea a le va’alele lea e 14 suega ua auina atu ai i Hawaii, peita’i o lo ua i ai le isi malaga a le va’alele na fa’atulaga mai e le FEMA  sa tatau ona avatu ai nei suega, peitai na toe suia lea malaga ma ua le taunuu ai ona sese’e mai.

 

Fa’ailoa e Dr. Aifili John Tufa, “O le vave ona toe fa’afo’ia mai o fa’aiuga o tatou suega o auina atu, ua fa’amoemoe tele lava lea i le CDC i Hawaii, peita’i ua feso’ota’i lelei lava le tatou Matagaluega o le Soifua Maloloina ma lea Ofisa Suesue CDC i Hawaii ma ua vave lava ona faia mai tatou suega ma fa’ailoa mai loa.”

 

“I le taimi nei o le tolu aso lava la e matele i ai ona fa’afo’ia mai fa’aiuga o suega nei e auina atu i fafo. Peita’i ua mae’a i ai nei le masini i le LBJ ua auina mai mo le talia o nei suega uma. Peita’i e ao fo’i ina fa’aaogaina ituaiga suega e mafai ona faitauina e le masini lea. O loo tatalia nei le to’ai taunuu mai o suega nei e fa’aaoga i lea masini ma vave ai loa le tatou sailiga o nisi ua maua i le Coronavirus iinei.”

 

Ua faailoa mai fo’i e le ali’i foma’i, “Ole fa’amalosiga lea ua faia nei i le atunuu ina ia le oo mai lava le Coronavirus ia i tatou, o lo ua matua aoga lava i le fa’amoemoe na mafua ai ona fa’amalosia, ua mafaia e o tatou tagata ona usita’ia, peitai, e ao ina suesuea se vaega tele o le atunuu ina ia mautinoa e le o maua se tasi i le Coronavirus.”