Ads by Google Ads by Google

Usufono tofa Nanai Afuola ina ua 80 ona tausaga

O le aso Lulu na te’a nei, 8 Ianuari 2014 i le maota gasegase a vaega au a le malo tele o Amerika i Honolulu, Hawaii, le ‘Trippler Army Medical Center’, na usuia ai le fono i le tofa Nanai Afuola Kalasa ina ua fa’amanava e le Atua ana galuega i le 80 tausaga o lona soifua.

 

O se tala na faateia ai uo ma aiga, ta’ita’i o le atunuu ma le malo, aemaise ai le loaloa o Tutuila ma Manu’a latou te silafia le tofa Nanai, i le tele o lona sao i so o se faalagamaea a le atunuu e pei o ta’aloga ma mea fai a le malo i taimi o sisigafu’a i le malae i Lupelele.

 

I se talanoaga ma se tasi o ona alo tama’ita’i, le tofa Tuafaiga Ali’itasi Mauga i luga o le telefoni ananafi, na faamaonia mai ai e Tuafaiga le usuia o le fono e le tofa Nanai, ma o lo o i ai pea lona tino maliu i le maota gasegase i Hawaii e faatali ai ni isi o fuafuaga ma polokalame a le aiga.

 

Na taua e Tuafaiga e faapea, o le tofa Nanai na malaga e asiasi i nai ona alo i le kerisimasi na se i mavae atu nei, ma fai ai ma lana talavai ma i’u ina faamanavaina ai e le Atua ana galuega.

 

E lata i le 60 tausaga o le auaunaga a le tofa Nanai i totonu o le malo o Amerika Samoa, atoa ai ma vaega au a le malo tele o Amerika.

 

E 20 tausaga na tautua ai o ia i le vaega a le Maligi (U.S Marine Corp) a le malo tele o Amerika, ma malolo litaea mai ai o ia e tautua lona aiga ma lona atunuu, ae 38 tausaga sa auauna ai o ia i le faigamalo a Amerika Samoa i so o se vaega.

 

O lana ulua’i auaunaga i Amerika Samoa o le avea lea ma Faaliliuupu i le vaega o Fa’amasinoga, ma i’u ina tofia ai o ia e avea ma Fa’amasino Lagolago mo le Fa’amasinoga Maualuga a Amerika Samoa mo le tele o tausaga.

 

Sa tofia o ia e le faigamalo a Tauese Sunia ma Togiola Tulafono e auauna i le malo i ni isi o vaega, sosoo ai ma le faigamalo a Togiola ma Faoa Aitofele Sunia na se’i mavae atu nei, e pei ona galue ai o ia o le Sui Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa mo le tele o tausaga.

 

I le tausaga na te’a nei, na tofia ai e le afioga i le alii kovana ia Lolo Moliga le tofa Nanai e avea ma se tasi e to’afitu i ai totino o le Komiti Faafoe o le Litaea a le malo.

 

Na taua e Lolo i sana tusi sa tuuina atu i Ta’ita’i o le Fono Faitulafono e faapea, o le tofa Nanai, o se tasi o tamali’i o le atunuu ua loa lana tautua, ua i ai fo’i le agavaa na te faafoeina ai le tiute fou e pei ona tofia i ai o ia.

 

E ese mai ai i tausaga e tele na tautua ma auauna ai le tofa Nanai i le faigamalo a Amerika Samoa aemaise ai o vaega au a le malo tele o Amerika, e 46 tausaga sa avea ai o ia ma matai mo lona aiga, ma o ia tausaga e tele sa tautua ai i lona aiga, nuu ma le itumalo, sa lauiloa ai o ia i lona naunau e lagolago le au kirikiti a lona nuu, le Manu’ula, aemaise ai le fautasi o le Fuaø.

 

O se tasi o itu e manatua ai pea le tofa Nanai i faagatama o le kirikiti i totonu o lona afioaga i Vatia, o le taimi lea na malaga atu ai lana au kirikiti i le taamilosaga sa faia i Samoa ina ua faamanatu le atoaga o le 50 tausaga o le malo tuto’atasi a Samoa, ma sola mai ai le au kirikiti mai Vatia ma le siamupini o lea taamilosaga.

 

I lana auaunaga i totonu o lana Ekalesia EFKAS, sa tautua ai o ia i le tofi Tiakono mo le umi e 50 tausaga, ma o se auaunaga sa toatele na faamanuiaina ai, ona o lona naunau e tautua le galuega a le Atua i soo se vaega e aunoa ma le faavaivai.

 

O le toatele o le atunuu o le a latou manatuaina le tofa Nanai i lana auaunaga masani i taimi o sisiga fu’a a le atunuu i nofoaiga ua mavae atu, a’o avea o ia ma sui failautusi o le Ofisa o Mataupu tau Samoa.

 

O lana tofa i taimi na te faalauiloaina ai polokalame faagasolo a le malo i le malae i Lupelele i taimi o sisigafu’a, aemaise lava i taimi o savali po o faafiafiaga fo’i a ausiva ma aufaafiafia e valaaulia, e atagia mai ai lona naunau e lagolago sa tu ma aganuu a le atunuu, o le isi lea vaega o lona soifua e sili ona mamae i ai le tofa Nanai.

 

“O le a misia lo matou tama, o ia o se tama e fiafia e faamalosia tu ma aganuu a le atunuu, ae fiafia fo’i e tautua i le ekalesia, ma o se tasi lea o vaega o lona soifuaga sa fiafia i ai o ia, o le auauna lea i le ekalesia, nuu ma le itumalo atoa,” o le saunoaga lea a Tuafaiga.

 

O le masina fo o Fepuari na fuafua e faamanatu ai le atoaga o le 81 tausaga o le soifua o le tofa Nanai, a’o lenei ua valaauina o ia e lona Matai.

 

E to’a 12 alo o le tofa Nanai, to’a 38 fanau a ana fanau, ae to’atasi fanau o fanau a lana fanau.

 

O le a toe fofogaina i se taimi o i luma se isi polokalame mo toe sauniga o le tofa Nanai. Tau ina ia faamaise le Agaga Paia o le Atua i le fanau ma le aiga faanoanoa, ona o le valaau paia a le Atua i le tama o le aiga.