Ads by Google Ads by Google

Ulufale Samoa i le Fa’alapotopotoga o Fefa’ataua’iga a le Lalolagi

I Brussles, ua fa’ailoa mai ai e le BNO News se lipoti ua aloaia nei e le Iuni a Atunu’u uma o Europa[EU] ni latou sui fou e ulufale i le Fa’alapotopotoga o Fefa’ataua’iga a le Lalolagi ma ua tolaulauina ai le igoa o Samoa, Montenegro ma Rusia i le aso Tofi na te’a nei. Ua maua ai nei le aofa’iga o Malo ua avea ma totino o le Fa’alapotopotoga tele i le 157.

Peita’i, o le avea ai o Samoa ma sui iloga o le fa’alapotopotoga o le a aloa’ia lea i le aso Sa.

Peita’i, o lo’o i ai ni fete’ena’iga i Samoa e tusa ai o lea la’asaga fou ua ausia e le Malo ma ona tagata, ona o le itu agai i lea alamanuia, ua ta’ita’ia a e le “Siosiomaga Society” OLSSI ma ua fa’aauala mai i se latou tusi na fa’ao’o i le malo.

Ua latou tusi mai e i ai nisi o fa’alapotopotoga ua fia fa’ailoa o latou lagona tete’e i lea avea o Samoa ma Totino o le Fa’alapotopotoga o Fefa’ataua’iga a le Lalolagi, ona ua fa’asaina ai nisi o oloa mai le auina mai i totonu o le atunu’u, ae ua taumafai e suia i isi oloa ua mae’a pasia mai e le WTO.

O lea ua iloa atu e le malamalama toto’a Samoa i le aiaiga o le avea ai o Samoa ma totino o le WTO. O le mea ua mautinoa nei, o le a pule lava le WTO i oloa e aumai mo fefa’ataua’iga i totonu o le tatou atunu’u, ae ua le filifilia e le malo ma ona tagata oloa e manana’o e fa’aulu mai ma nisi oloa e taofia.

Ua iloga mai se tasi o aiaiga o le avea ai o Samoa ma totino o le WTO, ia mua’i taofia e Samoa lana fa’asa i le toe fa’aulufaleina mai o Si’usi’u Pipi i o latou laufanua e fa’atau ai. Ua malilie i ai le malo o Samoa, o lea la ua toe fa’atagaina nei, ae ua i ai aiaiga.

O le afua lea o le tula’i o le tama’ita’i Fa’atonu o le Soifua Maloloina Palanitina Tupuimatagi Toelupe ma ia saunoa e fa’apea, “O le lavelave la lea e alia’i mai ma fesaga’i ma tagata o le Malo pe afai o le a pulea mai e nisi fa’alapotopotoga a tatou oloa e fa’atau mai fafo, ma oloa e auina atu. O le a tu’uina le tulaga o le soifua maloloina lelei o le atunu’u i luga o le fua fa’atatau o fefa’ataua’iga ma atina’e.”

O se mea mautinoa, ua fiafia tele i latou e fa’aulu Samoa aua o le faitau aofa’i e 193,000. tagata ae fa’aauau ai pea ona aumaia a latou oloa e masani ona fa’aagaaga mo mea’ai a manu, e fa’atau mai ma e alumia tele i lo tatou malo.

“Ou te mautinoa, e ao ina tamau pea le aia tatau a le tagata e filifili ai i mea’ai e ao ina latou fa’atauina mai, ae le o se malo.” O se tali mai lea a le susuga James H. Summer, peresetene o le USA Poultry & Egg Export Council.

O le finauga a le Malo o Samoa ua fa’ailoa ai, “E ao ina taofia le fa’asa lea, ina ia avea Samoa ma totino o le WTO ma o se ala lea e ao ina savali ai le Malo o Samoa mo le isi senituri, e fa’aleleia atili ai fefa’ataua’iga, ae silisili ma maualuga i le fa’amoemoe, o le fa’aitiitia ai lea o le tau o oloa e fia fa’atau mai e le atunu’u, ma ia maualuga fo’i le tau o Oloa fa’atau atu i maketi i fafo.”

E le gata i lea, ae ua fa’ailoa mai, “E tatau ona lava ma totoe le tele o oloa eseese o so’o se ituaiga, e mafai ona i ai i luga o fata o faleoloa, e faia ai se filifiliga tatau a le tagata fa’atau, i se oloa e na te fia fa’aaogaina mai o ituaiga oloa ta’itasi.”

O se tala lea a le susuga Namulauulu Sami Leota, peresetene o le Sosaiete a le Aufaipisinisi i Samoa na faia i le Nusipepa a le Samoa Observer e tusa o se tali mai i le fa’asea.

I le aimi nei, ua fa’ailoa mai le toe fiafia tele o le Aufai Lafumanu lea e sapalaia mai Samoa i oloa tau Mulipipi, aua o le a toe maua fo’i le maketi sa motusia mo sina taimi. I Samoa lava latou, o le mulipipi o se tasi lea o oloa ua fa’ateteleina ai le lapopo’a o tagata, ma o se tasi lea o gasegase o lo’o ua matauina e fa’atetele na’ua i Samoa ma Amerika Samoa fo’i.

Aumai: Samoa Observer, Bloomberg Press, BNO News

Saunia: Leua Aiono Frost