Ads by Google Ads by Google

Tu’ufa’atasia Ofisa STDs, Hepatitus B & AIDS

O le amataga o le tausaga fou Ianuari 2013, ua fa’ailoa mai ua tu’ufa’atasia atoatoa ai ‘tima’iga ma galuega puipuia’ mo ituaiga fa’ama’i fita nei, STDs [Fa’ama’i e pepesi ona o feusua’iga] Hepatitus B[Ma’i o le Ate Fefete] ma le HIV/AIDS.

I se talanoaga ma le tama’ita’i o Farah Malaepule Utu sa ia fa’ailoa mai ai, “O le taumafaiga lena, ona e tauau lava e so’ofa’atasi tima’iga o nei fa’ama’i, e talafeagai ai fo’i ona tu’ufa’atasia o latou alagatupe, ina ia mafai ona fa’atautaia a’ia’i le galuega tima’i i tagata lautele, ma le fa’atinoina o tiute fai e puipuia mai ai tagata mai le maua ai i nei ma’i tiga ma le ogaoga.”

I le tausaga nei, sa le aofia ai le Ma’i Ate i lalo o le va’ava’aiga a le tama’ita’i o Farah Utu, peita’i, o lenei tausaga, ua fa’atulaga ai e tatau ona tu’uina atu i ai ma le “Hepatitus B” po’o le ma’i ate fefete, ona e tau so’ofa’atasi lava auga o nei ma’i fita, ma e amata mai fo’i o e maua i ni ma’i ‘STD’ ma e auga lava ina e maua atu ai i le AIDS mulimuli ane.

Ona ua mae’a fa’atauaina le matua tineia o le AIDS i le lalolagi ia Tesema 1, 2012, ae o lo’o fa’asolo lava le masina atoa i tima’iga, o sailiga ma togafitiga, ina ia taua i tagata, “le feusua’i mama” aua o le a tele fa’afiafiaga i lenei vaitau o le tausaga, e ono sese ai fo’i se mea e o’o i se tasi, ma afua ai ona e maua i se ma’i fita e pei o le AIDS po’o le STDs.

“E pei lava o le mafuaga lea ua tu’u ai le fa’atauaga o le AIDS i le lalolagi i le masina lenei o Tesema, aua e talafeagai ma le olaga femaliua’i o tagata e asiasi ma tafafao i nisi atunu’u ese, ma e afua ai ona sasi ma faipa’aga atu ai i nsi ua mae’a tau’avea siama o le HIV/AIDS po’o se tasi fo’i o lo ua mae’a afaina i le STD po’o le “ma’i afi.” O se tala lea a Farah Utu o le Vaega a le Public Health STD / Aids/Hep.B.

E o’o lava fo’i i le sauniga na faia mo le fa’atauaina o le AIDS sa saunoa ai le failauga, “Ia taofiofi mai le fiafia tele o i tatou i mea pogisa e fa’ai’u sese ai le olaga atoa.!” E tusa ai ma le lipoti a lea vaega e va’aia ia fa’ama’i fita, “E le o i ai se tasi o toe togafitia i le HIV/AIDS i le taimi nei, ae o le va o le 1998 - 2010, e to’a 10 i latou sa malaga mai fafo ua maua i le ma’i lenei, ona fa’aauau ai lea o togafitiga e fa’aumiumi ai le soifua mo i latou. Ua toe malaga nisi i fafo, ae o i si ua malolo, ma ua leai ai se tasi o totoe i le taimi nei.”

O lona uiga, ua tatou ausia nei le tulaga o mo’omia e atunu’u uma o le lalolagi. Ia mautinoa ua matua leai se tasi o toe afaina i le ma’i fita lea.

Peita’i, ua fa’aalia fo’i e Utu, “Ae le o fa’avaivai ai le sofa’i e i matou o nofoaga ma tagata e tatau lava ona nofouta ua ulufale mai a’o mama mai lenei ma’i fita. E matou te o’o lava i le vasega o tagata fagogota mai va’a i’a e mua’i faia sailiga fa’afoma’i, po’o afaina pe leai! Lona lua e fa’aauau lava le faia o galuega tima’i ia mautinoa, afai fo’i e fai pa’aga ma nei sui, ia feusua’i mama i le fa’aaogaina o pa’u.”

O au ta’a’alo e femalaga’i, ae maise ai le ta’aloga o le Lakapi, e muamua lava ona faia tima’iga a’o le’i malaga atu, ma e fa’apena fo’i i le toe taliu mai i fanua, e fa’afetaia ai le susuga Falefata Lemana, aua o ia lea e fa’auia mai lava sona fanoga mo se tima’iga i latou ‘au ta’a’alo.

Ua faia talavai i so’o se Falema’i Fa’aitumalo i Leone, Amouli, Tafuna ma Faga’alu. Ua o’o fo’i ia ituaiga o fe’au i autalavou a Ekalesia, ma ua fa’asalalauina tala i luga o le Televise, Leitio ma le tatou Nusipepa fo’i.

 ”Ia manatua o le masina o Tesema, o le masina lava o tima’iga, ia tafafao mama, ia fiafia ma le fa’autauta ma ia toe fo’i mai i fanua ma le tulaga mama!” O se toe tapatapa mai lava lea a lea ofisa o le soifua maloloina.