Toe mua foi le Tolotolo o Tama Uli

Ua toe sola foi le sa o le Tolotolo o Tama Uli mai Salelologa ma le siamupini o faagatama o le tai o le Vaiaso o le Teuila o lenei tausaga. Ua sosoo nei mua e tolu a le Tolotolo e pei ona mua ai i faagatama o le tai o le Tutoatasi ma le Teuila o le tausaga na te’a nei. Na faaalia le agaga fiafia o le alii kapeteni, le susuga Pauli Ivan Williams i le matati’a ua ausia e lana auvaa ma na ia faaalia, o le faamaoni lava i koleniga le ki o le mua i faagatama i le tai.

 

“E momoli la’u faamalo i la’u auvaa i lo latou le faalogologotiga i le taimi sa faagasolo ai a matou koleniga, lea ua tau lau o le faamoemoe ma matou te faafoi ai le viiga i le Atua Silisili Ese i lana taitaiga ma lana puipuiga ia i matou,” o le saunoaga lea a Pauli. “E momoli foi la’u faafetai i le tapuaiga mau a le mamalu o si o matou afioaga i Salelologa. Malo tapuai, malo tatalo.” O le iuga o faagatama o le tai o le Teuila o lenei tausaga, na mua le Tolotolo o Tama Uli mai Salelologa, tulaga lua le Telefoni o le Vainuu mai Manono, tulaga tolu le Little Rina mai Puipaa ma Vaitele-fou, tulaga fa le Digicel Segavao mai le Aoga a Don Bosco, tulaga lima le Tava’esina mai Salua, tulaga ono le Aviivii mai Toamua, ae tulaga fitu le Lulu o le Aoa mai Sinamoga.

 

FESOASOANI A LE FALETUPE O LE LALOLAGI

 

Na faalauiloa e le Faletupe o le Lalolagi i le aso ananafi lana fuafuaga e faaopopoina ana tupe faaagaaga mo le faaleleia ma le lagolagoina o taumafaiga a atumotu laiti tau atia’e, e tali atu i faalavelave matuia ma faalavelave e mafua i fesuiaiga o le tau, mai le $145 miliona tala Amerika i le tausaga, i le $190 tala Amerika.

 

E le gata i lea, o le a galulue vavalalata foi ma paaga a nei atunuu i le tuufaatasia o se polokalama faapitoa e faaaupegaina ai atumotu laiti i tulaga moomia i taimi o faalavelave. I lalo o lea polokalama, o le a auina mai ai tagata ma tomai faapitoa e patino tonu i tulaga moomia mo atumotu eseese ma faatupe mea moomia e tali atu ai i fesuiaiga o le tau. O lea faasilasilaga na fofogaina i le fonotaga o lo o faagasolo nei i Tuanaimato, e le sui peresetene o le vaega a le Faletupe o le Lalolagi, le susuga Rachel Kyte. Na saunoa Kyte, “O tagata ma nofoaga aupito i lamatia i le tatou paneta o tagata mai atumotu laiti, ma ua faaopopoina nei a latou taumafaiga e tali atu ai i le fesuiaiga o le tau.

 

O le polokalama faapitoa lenei ua tuufaatasia ina ia tali atu i manaoga e patino i atumotu eseese, ma ia faigofie ma vave le maua o alagatupe e faatupe ai ia taumafaiga e aunoa ma le tele o tulaga moomia e tau uia.”

 

POLOKALAMA MALO AUFAATASI I LUATUANUU

 

Na asia i le taeao ananafi e sui o le lala o Malo Aufaatasi e gafa ma atinae eseese, le UNDP faapea le vaega mo le puipuia o le siosiomaga o le lalolagi (Global Environment Facility) se poloketi o lo o latou galulue vavalalata ai ma le malo Samoa, aua le toe tapu’eina o vaomatua o le atunuu mai mauga seia oo lava i a’au, i nuu ma afioaga e 26 i totonu o le atunuu.

 

O le tamaitai sa avea muamua ma palemia o Niu Sila, le susuga Helen Clark o lo o faauluulu i ai le UNDP ma le faaululuga o le ofisa o le siosiomaga o le lalolagi, sa taitaia se vaega sa asiasi atu i le afioaga o Luatuanuu, o se tasi o afioaga o lo o faatinoina ai lea poloketi. Sa asia e le aumalaga le nofoaga o lo o faafailele ai laau eseese e toe totoina i laufanua o le afioaga, faapea laau aina mo le fofoga taumafa ma sa talanoa mai le alii pulenuu, le tofa Autu Lolesio i le taua o lea poloketi. “Ua uma ona toe toto uma laau Samoa nei sa le toe vaaia i o matou laufanua i le tele o tausaga e pei o le ifilele ma le tufasa,” o a Autu lea.

 

“O ia laau e malolosi ma e le leaga gofie i taimi o afa. Ae le gata i lea, ua totoina foi fualaau aina ma fualaau taumafa mata aua le fofoga taumafa o si o matou afioaga.” Sa tuufaatasia foi e le Matagaluega o Punaoa faalenatura ma le Siosiomaga se faafanua faitino i le fesoasoani a nisi o le afioaga o lo o faaalia ai le taatia o laufanua o le afioaga mai le matafaga e oo lava i tumutumu mauga.

 

SIAMUPINI LE TANIFA O LE VAO I LE LIKI KIRIKITI

 

Ua suipi le au kirikiti o le Tanifa o le Vao mai le afioaga o Sili i Savaii i le liki kirikiti o le Teuila o lenei tausaga. E valu au sa tauva i le liki faalotoifale, e fa au mai Savaii ma le fa mai Upolu.

 

Sa faagasolo lea taamilosaga i le vaiaso atoa ua tuanai ma e ta’i fitu taaloga a le au. Na siamupini ai le Tanifa o le Vao e leai se malolo i a latou taaloga e fitu, tulaga lua le Povi Po’a mai Leauvaa, tulaga tolu le Malae o le Talu mai Salesatele i Falealili, tulaga fa le Tosua mai Lotofaga i Aleipata, ae tutusa le Uga Mai Fao mai Saletele ma le Maa Folau mai Vaipu’a i Savaii i le tulaga lima, ae tulaga ono ai le au o le Liu ma I’a. I le taamilosaga faavaomalo na see ai le au e lua mai Samoa o le Tanifa o le Vao ma le Povi Po’a i luga e tauva ma le au mai Niu Sila faapea le au mai Ausetalia. Na toe suipi foi le Tanifa o le Vao e leai se malolo, ae tutusa uma i si au e tolu i le tulaga lua e ta’itasi manumalo ae lua faiaina.

 

Na maua e le Tavifa o le Vao le talita ma le faailoga tupe e $1,000 i le taamilosaga faalotoifale, ae maua le ipu ma le faailoga tupe e $1,500 I le taamilosaga faavaomalo.

 

 Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions