Tete’e aufai va’a fagota Alia i suiga i ogasami fagota
Na fa’aalia e sui o le Asosi o le Aufai Faiva o lo o fa’aaogaina va’a alia mo fagotaga i luma o le Senate i le taeo ananafi, lo latou le taliaina o le fuafuaga ua fa’ataoto mai e le Vaega e Pulea Faiga Faiva i le Pasefika, ina ia toe fa’aitiitia ogasami e mafai ona fagota e le aufai faiva a Amerika Samoa, mai le 50 maila o lo o i ai i le 25 po o le 12 fo’i maila fa’ata’amilo.
Na taua e le peresetene o le Asosi a le Aufai Faiva Alia, le tofa a Va’amua Henry Sesepasara e fa’apea, afai o le a pasia lea suiga, o le a matua a’afia faiga faiva a le mamalu o le atunu’u o lo o fa’aaogaina va’a alia e fagogota ai.
O le iloiloga a le maota maualuga, sa fa’atautaia lea e le komiti o Tulafono a le Senate, i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le ali’i senatoa ia Nuanuaolefeagaiga S. Nua.
O le agaga autu o le iloiloga, o le sailia lea o ni finagalo o le aufai faiva a le atunu’u, pe latou sapasapaia le i’ugafono lea ua taumafai le Fono e tu’uina atu i le Fono o Faiga Faiva a le Pasefika, ina ia fa’atumau pea i le 50 maila le mamao e gata mai ai fagotaga a le aufai faiva a le atunu’u.
Saunoa Vaamua e faapea, i le silia i le 20 tausaga talu ai ao le i ulufale mai va’a fagota lapopo’a e pei ona i ai i le taimi nei, ao 200 maila le mamao sa mafai ona fagogota ai tagata fai faiva a Amerika Samoa, sa matua tele le i’a sa maua ma vaaia fo’i le manuia o faiga faiva i na vaitaimi.
O lea molimau na lagolagoina i le saunoaga a se tasi o ali’i fai va’a fagota sa i ai i le iloiloga, i le mafai lea ona maua i’a apakoa (albacore) e i le va o le 30-40, peita’i o le taimi nei ina ua faaitiitia i le 50 maila fagota toe tele va’a fagota tetele mai fafo, a tele lava apakoa e maua e le va’a alia o le lima.
Mai le to’a 30 o tagata fai va’a fagota alia i le atunu’u, e na o le to’a 13 o lo o auai i le Asosi e pei ona fa’ailoa e Va’amua i luma o le komiti, o i latou fo’i ia o lo o fa’aauau pea a latou fagota e saili ai tupe e tausi ai aiga ae fesoasoani ai fo’i i kamupani i’a i le la’uina atu lea i ai o le i’a e fa’aaoga i le gaosiina o le apa tuna.
Ina ua fesiligia e Nua ia Va’amua i se finagalo autasi o le au fai va’a fagota alia i suiga ua fuafuaina e le Fono Fa’afoe o Fagotaga a le Pasefika, ina ia faaitiitia maila fagota mo Amerika Samoa, ma ia mafai fo’i ona fagogota va’a fagota tetele i ogasami o lo o fagota ai va’a fagota alia, na tali Va’amua, e le taliaina e le Asosi o Va’a Alia lea tulaga.
E ui i tulaga lelei sa i ai faiga faiva e fa’aaoga ai alia fagota i le tele o tausaga ua mavae, peita’i e le i manatu lava le aufai faiva a le atunu’u e fa’atau ni a latou va’a fagota tetele e pei ona saunoa Va’amua, ona e faigofie atu ia te i latou ituaiga faiga faiva e ta’itasi le aso ma toe fo’i mai i le aiga, nai lo faiga faiva o lo o faia e fagota tetele e tele aso e alu ai e fagota.
Na taua e Wally Thompson lea na fai ma sui o le motu o Swains Island lona le lagoagoina o suiga e pei ona fuafuaina e le Fono Faafoe o Fagotaga a le Pasefika.
“Ou te manatu a’u, tu’u pea le 50 maila e fagota ai va’a alia, pau lea o le ogasami o lo o mafai e latou ona fagogota ma saili ai lo latou tamaoaiga”, o le molimau lea a Thompson i luma o le komiti.
O se tasi o atugaluga na fa’ailoa e Thompson i luma o le komiti, o le lata lea i le 12 va’a fagota tetele ua lata i le lua tausaga o taula pea i le uafu tele i Fagatogo, o va’a uma ia e tofu ma le laisene e fagota ai i le teritori, pau le fa’afitauli o lo o i ai, pe a ma le 4 va’a o lo o mafai ona fagota i le taimi nei, ona o le tele o isi va’a e le o i ai ni inisiua e mafai ai ona fagogota.
O le fa’afitauli la e pei ona taua e Thompson i lana molimau, talu ai o lea ua i ai le atunu’u i vaitau fa’aletonu o le tau, e le iloa po o ai e pau i ai ni fa’aletonu e tula’i mai i va’a fagota nei ma le uafu, pe afai e oso se ‘afa ma goto se va’a o va’a fagota ia i le uafu.
Saunoa le ali’i peresetene o le Senate ia Gaoteote Palaie Tofau e fa’apea, o le taua o le iloiloga a le fono ma sui o le aufai faiva, ia malamalama ai le fono i fonagalo o le aufai faiva a le atunu’u i mataupu taua nei.
Na taua e Gaoteote le tu’u fesili o lona mafaufau i le mafua’aga ua manatu ai le Fono Fa’afoe o Faiga Faiva, latou te tu’u mai le filifiliga ia Amerika Samoa e fai atu ai so latou manatu, pe manana’o e tumau pea le mamao o faiga faiva i le 50 maila pe fa’aitiitia mai fo’i i le 25 maila, ae o feagaiga sa osia i tausaga ua mavae, sa tu’u atu ai laueleele ma ogasami o Tutuila ma Manu’a latou te puipui ma leoleo, ae le avatu latou te puleaina.
“O le fesili tele lea ua tula’i mai i le taimi nei, o ai na tu’uina le pule i le feterale latou te faia ai fa’aiuga mo Amerika Samoa, a o lea e ee ta’ita’i o le atunu’u, o le mea moni lava ia, so o se fa’aiuga e tatau ona fai mo le manuia o le atunu’u, e fai atu e Amerika Samoa”, o le saunoaga lea a Gaoteote.
Na tutu fa’atasi Gaoteote, afioga Galea’i M. Tu’ufuli ma le afioga a Afoa S. Lutu e lagolago le manatu, ua tatau ona saili se fofo o le fa’afitauli o lo o tula’i mai, ina ia manuia uma ai le aufai faiva a le atunu’u.
