Ads by Google Ads by Google

Tele lu’itau lelei finagalo kovana tatau ona ausia malo

E tele nisi o lu’itau na taua e le afioga i le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga i le fonotaga a le Kapeneta ananafi, e tatau i le malo ona ausia ina ia manino lelei ai le tulaga o lana tautua, a’o aga’i atu i le faaiuga o le tausaga muamua o le latou nofoaiga.

 

O nisi o ia lu’itau e pei ona saunoa Lolo e aofia ai le faatumauina lea e le Kapeneta o le latou auaunaga i le atunuu, tauala atu i le polokalame o le ‘Fa’atamafai se Aoga’ e pei ona faatulaga e le alii kovana i le amataga o le tausaga, atoa ai ma le faaauau lea ona faia e ta’ita’i o matagaluega ma ofisa o le malo faataitaiga lelei, ina ia silasila mai i ai le atunuu ma mulimuli atu ai.

 

O le fonotaga a le kapeneta na usuia i le potu fono a le Kolisi Tuufaatasi ananafi, sa faalauiloa ai e Lolo nisi o suiga fou i totonu o le kapeneta, atoa ai ma nisi o galuega ua sauni le malo e faataunuu a’o aga’i atu i le faaiuga o le 2013.

 

SUI FOU O LE KAPENETA

 

Na faalauiloa ai e Lolo nisi o sui fou ua faaopoopo i totonu o le kapeneta e le’i auai i le fonotaga ananafi ona o lo o malaga i ni fonotaga i le laumua i Uosigitone.

 

O suiga fou e aofia ai le tofia o le susuga a Alfonzo Pete Galea’i e avea ma Faatonusili o le Ofisa e Vaavaaia Tupe fesoasoani mai le Feterale (Territorial Office of Fiscal Reform).

 

O le masina o Aokuso na te’a nei na sainia ai e Lolo sana poloaiga faalauaitele e aloaia ai tofiga mo Galea’i, peitai o lea faatoa faalauiloa i le fonotaga ananafi.

 

O Galea’i sa galue mo le kamupani i’a a le COS Samoa Packing mo le tele o tausaga, seia oo mai lava i le taimi na tapunia ai i le 2009, ma soso’o ai lea o lona tofiga e faauluulu ia te ia le Vaega o Tagata Faigaluega a le kamupani o le Samoa Tuna Processors, o se lala o le kamupani a le Tri Marine.

 

Na taua e Lolo i luma o le kapeneta ananafi, o se tasi o itu lelei ua mafua ai ona ia tofia Galea’i e avea ma faatonu o le TOFR, e le gata e i ai ona agavaa i tulaga tau fefaatauaiga, ae maua foi lona silafia i tulaga faapisinisi, o se tasi foi o tama fanau a le atunuu ua loa lana tautua i le malo.

 

O le faletua ia Salu Tuigamala sa tauaveina maia lenei ofisa, ma o le taimi nei, o lo o avea o ia ma Sui Faatonu o le TOFR.

 

O le isi tofiga e pei ona faalauiloa e le alii kovana, o le tofia lea o le susuga ia Rev. Malaki Timu e galue mo le ofisa o le kovana, e fesoasoani i polokalama mo Tupulaga Talavou ae maise ai o polokalame Faaleagaga.

 

O le tofiga mulimuli o le susuga i le alii loia ia Edwin Kamauoha, lea ua tofia e galulue faatasi ma le loia fautua sinia a le kovana ia Steven Watson, e galulue mo le fautuaina o le kovana aemaise ai o le tuuina atu o tulafono taufaaofi i luma o le fono faitulafono.

 

FESOASOANI MO TAGATA FILIPAINA

 

O le aso Faraile, 29 Novema ua faamoemoe le alii kovana e tuufaatasia ai se fesoasoani tupe a Matagaluega uma ma Ofisa o le malo, ma le faamoemoe e tuuina atu e fesoasoani ai i tagatanuu o le atunuu o Filipaina na aafia i le faalavelave faalenatura i le vaiaso ua te’a.

 

Na faamanino e Lolo e faapea, o le a faia lava sailiga tupe a matagaluega taitasi i totonu o a latou fale faigaluega, e pule lava le faatonu i le auala e faatino ai la latou sailiga tupe, ae a o o loa i le aso Faraile mulimuli o le masina lenei e pei ona fuafuaina, ona faatulaga loa lea e le ofisa o le kovana se nofoaga faapitoa i totonu o le maota o le malo i Utulei, le EOB, e faamaopopo uma atu i ai fesoasoani tupe o le a tuu faatasia, ina ia mafai ai ona tuuina atu mo lenei faamoemoe.

 

“O la tatou tiute faatino, o le fesoasoani lea i tagata mafatia i soo se itu o le lalolagi, aua o nai uso ma tuafafine i Filipaina, o lo o i ai foi nisi o latou tagatanuu o lo o tatou galulue faatasi i le teritori nei, e ao ai fo’i ona tatou tula’i e fesoasoani atu,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

 

O le vaiaso na tea nei na galulue ai tagatanuu o Filipaina i Amerika Samoa nei, mo le tau tuu faatasia o se sailiga tupe e fesoasoani ai mafatiaga ua oo i lo latou atunuu.

 

POLOKALAME O LE ‘FA’ATAMA SE AOGA’

 

E ui o lea ua taoto malie tulaga e pei ona i ai le polokalame a le alii kovana ua faaigoaina, ‘Fa’atamafai se Aoga’, peita’i sa toe fautuaina e Lolo ia faatonusili ma matagaluega, ina ia faaaoga aso malolo mo fanau aoga i le faaiuga o le tausaga nei, e toe asiasi ai i faleaoga ma vaavaai poo i ai nisi vaega e tatau ona toe faaleleia.

 

“Afai tatou te mataituina pea faleaoga i masina taitasi ma tausaga uma, ou te talitonu e le toe tulai mai le faaletonu e pei ona maitauina i le amataga o le tausaga nei,” o le saunoaga lea a Lolo i lana kapeneta.

 

Na taua e Lolo e faapea, afai e silasila mai le atunuu o lo o taulamua le malo i le faamamaina o faleaoga, o le a avea lea ma faataitaiga ia te i latou, ma latou taumafai ai e faatino foi lea lava galuega e tasi.