Ads by Google Ads by Google

Tau saili pe fa’apefea na aumai fa’anana fana i AS

O lo o tau sailia pea e le Matagaluega o Leoleo faapea ai ma le fesoasoani a le Fono Faitulafono, pe faapefea ona ulufale faasolitulafono mai i le teritori le tele o fana fa’asaina, lea ua maua e leoleo se isi vaega o ia fana ma le talitonuga o lo o tele pea isi fana o lo o taape solo i le atunuu.

 

Ma taua e le Sui Komesina o Leoleo i se iloiloga sa faia ma le Komiti o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele a le Senate i le vaiaso nei, e lua lava auala e mafai ai ona ulufale mai fana faasaina nei i Amerika Samoa, o va’a i luga o le sami ma le va’alele mai Honolulu.

 

“Pau le faafitauli o lo o i ai, e le o se tiute a le Ofisa o Leoleo le saili o uta a va’a ma va’alele o lo o ulufale mai i le atunuu, ina ia mautinoa e le o aumaia faasolitulafono ai fana fa’asaina nei i le atunuu,” o le saunoaga lea a Leseiau Laumoli i luma o le Komiti.

 

I ata ma fa’amaumauga sa tuuina atu e le Ofisa o Leoleo i luma o le komiti a le Senate i le vaiaso nei, na manino ai le tele o ituaiga fana eseese o lo o taofia i le potu e loka ai mea molimau a leoleo, o fana sa mafai ona maua mai i ni isi o le atunuu.

 

I le va o le 2006 ma le 2012, e lata i le 100 fana fa’asaina ma le anoanoa’i o pusa pulufana na mafai ona aveese mai e le Ofisa o Tiute ma leoleo mai ni isi o le atunuu, ma o nei fana e aofia ai fana sa leai se manatu e oo mai i laufanua o Amerika Samoa, e pei o fana o lo o fa’aaoga i taua i fafo, le ‘AK-47’ ma le ‘M-16’, lea na maua e le Ofisa o Tiute i le tausaga e 2008.

 

I faamaumauga a le Ofisa o leoleo na tuuina atu i luma o le Senate, o lo o taua ai tulaga nei, i le tausaga e 2008, na mafai ai e le Ofisa o Tiute na maua fana e 7 na taumafai ni isi o le atunuu e aumai faanana i le atunuu, ma le anoanoa’i o pusa pulufana, ae i le tausaga e 2012, e lua isi fana sa maua ai fo’i e le Ofisa o Tiute.

 

O fana na maua i le tausaga e 2008 e aofia ai le AK-47, M-16 faapea ai isi fana pupu’u, ae 20 pusa pulufana sa mafai ona maua mai ai.

 

O le tele o fana e pei ona taua e Leseiau i lana molimau, e maua e leoleo i le taimi latou te osofaia ai fale o ni isi o le atunuu, ona o ni solitulafono e aafia ai i latou nei.

 

“O isi taimi pe afai e aga’i atu leoleo e fa’atino se poloaiga a le fa’amasinoga e su’e ai se fale poo se ta’avale a se tagata, ona o tuuaiga i ni solitulafono e pei o le umia o fualaau faasaina, ae maua ai e leoleo ma a’upega fa’asaina nei atoa ai ma pulu fana,” o le saunoaga lea a Leseiau.

 

E isi fana e maua e leoleo pe afai sa fa’aaoga e se tagatanuu o le atunuu se a’upega fa’asaina e fa’atino ai se solitulafono, e pei o le fa’apa e se tagata o se fana aga’i i le ea; fa’aaoga o se fana fa’asaina e fa’aoo ai ni manu’a i se tagata, pe fa’aoo ai fo’i le maliu i se tagata.

 

E na o le 172 le aofa’i o fana ua mae’a ona lesitala i le Ofisa o leoleo, talu mai le 2002 e oo mai i le 2013, e pei ona taua i faamaumauga a le Ofisa o leoleo.

 

Na fesili le afioga i le alii senatoa ia Nuanuaolefeaiga S. Nua i le alii komesina ma lona ofisa, pe aisea ua le mafai ai ona taofia le aumai faasolitulafono o fana faasaina nei i le atunuu.

 

“E foliga mai e le o i ai se gaioiga o lo o faia e le ofisa o leoleo e taofi ai le aumaia faasolitulafono o a’upega fa’asaina nei i le atunu’u,” o le saunoaga lea a Nua, ae na tali le alii komesina o leoleo ia William E. Haleck, “E le o se matou tiute le siaki o uta o va’alele ma va’a e malaga mai i le sami pe a ulufale mai i le teritori, o le matafaioi lena a le Ofisa o Tiute a le malo.”

 

Na toe faaopoopo e Nua e faapea, o le i ai o fana faasaina i le atunuu, e ta’u mai ai e i ai le mea o lo o tupu. E le i fa’amanino auiliili e le alii senatoa le uiga o lana saunoaga.

 

Na faaalia e le alii senatoa ia Tuiasina S. Esera lona faateia tele ina ua ia vaaia ituaiga fana mata’utia o lo o faaaoga i nofoaga e fai ai taua, a’o lea ua oo mai i Amerika Samoa.

 

“O le ituaiga fana lena o le AK-47, o se tasi lena o fana e matautia lona malosi, soo se ituaiga pulufana fo’i e mafai ona fa’aaoga ai, ae o le ulufale mai i laufanua o Amerika Samoa, o se tulaga e faateia ai tele le mafaufau, ma ua foliga mai ai e anoanoa’i isi ituaiga fana faasaina o lo o nonofo ma ni isi o le atunuu i le taimi nei,” o le saunoaga lea a Tuiasina, o se tasi o tamali’i ua malolo litaea mai vaega ‘au a le malo tele o Amerika.

 

Na fautuaina e Soliai le alii komesina ma lona ofisa, ina ia faia sa fuafuaga e ao mai ai le tele o fana faasaina o lo o teu e ni isi o le atunuu i o latou aiga.

 

Saunoa Soliai e faapea, e le tatau ona vave fa’a ‘aupegaina leoleo pe afai e masalomia o lo o i ai fana i tagata o le atunuu.

 

“O le taimi e pito sili ona vaaia ai le tele o fana fa’asaina nei i le atunuu, o le taimi o ni saofa’i poo maliu o suafa taua i totonu o afioaga ma itumalo o le atunuu, o la’u fautuaga i lau susuga i le komesina o leoleo, o le taimi lenei lena e tatau ona outou aoina ai fanau faasaina nei, lea e faapapa e tagata i le taimi o fa’alavelave ia, ina ia mautinoa ai e le toe i ai ni fana faasaina e natia i totonu o le atunuu,” o le saunoaga lea a Soliai.

 

Na taua e Soliai e faapea, sa i ai le taimi na ia logoina ai le Ofisa o Leoleo ina ua ia vaaia se fana faasaina i totonu o lona nuu, i se tasi o saofa’i tele sa faia ai, ma o lea fana e pei ona fa’amaonia mai e le ali’i Ta’ita’i Leoleo ia Commander Tauese Vaa Sunia, o lo o i ai pea i le potu o lo o teu ai a’upega a le ofisa o leoleo.

 

Na fesili le alii senatoa ia Magalei Logovii pe aisea ua le faatamaia ai loa fana nei, ae na saunoa Tauese, se’i vagana o se poloaiga mai le fa’amasinoga e fa’aleaga ai fana ona fa’atoa mafai lea ona fa’atino e leoleo.