Ads by Google Ads by Google

Tau Ave Fa’amalosi Teineiti A’oga Waikiki

O se tasi o matua, Ben Gaitonde o Waikiki Hawaii na taua’oina i ai e lona afafine sana tusi e fa’ailoa ai i lona tama, o lo’o ua to’alua teineiti o lana vasega ua tau fa’amalosi e se tasi, e foliga mai e fealua’i solo i lana pasika pa’u tolu po’o le ituaiga pasika e fa’aigoaina o le mopeti.

O le tala mai, e savavali nei teineiti a’oga e aga’i atu i latou fale, ae taumafai lenei ali’i e fa’amalosi ma fetulina’i teineiti pe afai ua na’o i latou e va’aia i se ogaala. E le tutusa magaala o Hawaii na savavali ai nei teineiti, ma ua iloga mai e savavali loa ta’ito’atasi teineiti ona taumafai loa lea o lenei ali’i e tuli ma avea fa’amalosi.

I le mafaufau o Ben, sa ia fesiligia ai, pe aisea lava o le a faia ai e se tama matua fa’apea se mea i nei fanau teine laiti e vasega 8? O le teine muamua, na fai si leva o tau faia i ai e lea ali’i lea faiga leaga, o le aso Kerisimasi lea sa tupu ai. Na savali atu le teine i le ala e latalata i le fanuatanu i Makiki i le aoauli teatea, ae ia va’aia loa se tamaloa i lana pasika mopeti ua folo mai lona ala.

Na va’aia e le teineititi ua tia’i e le ali’i lana pasika, ae tulivae mai e ia o ia, na maua o ia ma sa ia una’ia o ia i le pa o le fanua tanu, na kiki lava e le teine le tamaloa mamulu ese mai ai o ia, ma faia loa la’ua tuliga.

“Na matua ou fefe lava, e le o se mea e faigofie ona galo na tupu mai ia te a’u, ma ua le te’a ese ia te a’u, ua ou fefe e toe savali na’o a’u i so’o se taimi lava o le aso. O se mea e faigata ona e fa’agaloina, ona e fai lava i le aoteatea nei faiga a lea ali’i ae ua matua” O se tala lea a le tama’ita’i o Iwalani Souza lea lava e nofo i Makiki. O Souza e nofo lava o ia e fesaga’i mai ma le Fanua tanu lea na tupu ai lea solitulafono.

O lea tama’ita’i, sa matua le mafai lava ona ia lipotia lenei mea i leoleo, ona o le tele o ona lagona fefe ua oso ane ona o le mea na tupu, peita’i, o le tasi o teineitiiti o lana vasega na toe osofa’ia e le tagata e foliga tonu lava i le na faia fo’i ia te ia lea mea, ae ua ese la le auala lea ua faia ai e le tagata lea lana taumafaiga lona lua.

O le taimi mulimuli ua faia i Citron Street i McCully i Hawaii lava. Ua le toe fefe nei Souza, ae ua pi’i ama atu lana tala i le mea na fa’ato’a tupu nei i le aso Lua, aua e foliga mai ua si’itia le ala e taumafai lea tamaloa e fa’amalosia teineiti ma fa’aona ai.

Ua fa’amatalaina e le teine mulimuli lea, “E tusa lava pe tamo’e o ia i totonu o fale, ae ua le mafai ua taumulimuli atu lava le tamaloa. Na tu’i e ia le teineititi ma ua pa’u i lalo, sa ia taumafai e fa’afolo e le teineititi se fuala’au, ae fa’afetai na toe luai mai i fafo e si teine lea fuala’aum na e’e i le taimi atoa, na oso mai le aiga tuaoi ia te ia, ma na fa’ato’a sola ese ai loa le tamaloa,” o se fa’amatalaga lea a le tamaloa i le mea na tupu i le teineititi lona lua i McCully.

O le tala mai o le tamaloa e tusa o le 5’4” le umi ae ua i ai i tausaga e silia ma le 50 lona soifuaga, e laulu sina ma e lanuenaena ona mata ae fealua’i solo fo’i i lana pasika mopeti. O ona nifo, ua fa’amatala e le teineititi lona lua, e e’ena uma i le ai tapa’a po’o le fua o le maniuniu. Ua fa’ailoa uma e nei teineiti e lua, o le mopeti a le ali’i lea, e fai si tuai, ma e i ai le ma’osi i ona autafa, o le ituaiga tuai fo’i.

O le tala mai, ua fa’alauiloa nei i le A’oga a Washington Middle School ia va’ai tele e matua ma fanau a’oga lea ituaiga pasika ma ia va’ai toto’a i le fa’amatalaga o foliga mai o le tamaloa lea, ae fa’ailoa leoleo, i le mea o aga’i tonu i ai lea pasika.

Ua fa’ailoa fo’i i isi a’oga uma e tulata i nei nofoaga e lua sa osofa’ia ai e lea tamaloa teineiti, aua o le to’atele o i latou e iloa lea mea ua tupu fa’apea, fa’afetai e le’i i ai ni fa’aletonu vovoga ua a’afia ai le soifua o nei teineiti, ae o le ema talosia, o le maua vave e leoleo o lea tamaloa ma saisaitia loa e leoleo ma taofia ai mo lona fa’amasinoga.

saunia: Leua Aiono Frost