Ads by Google Ads by Google

Tapenaga o le Sisiga Fu’a 2013 a Amerika Samoa

E ono fautasi ua maea ona lesitala mo le tuuga fautasi o le sisiga fu’a o lenei tausaga, e pei ona faamaonia mai e le Sui Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, le tofa ia Tuiagamoa Tavai, i le maea ai o le ulua’i fonotaga a le latou ofisa ma kapeteni o fautasi, e aofia ai le Aeto mai Pago Pago; Paepaeulupoo mai Aua; Fuao mai Vatia; Matasaua mai Manu’a; Fealofani Samoa III mai Fagasa; ma le Fetu Afiafi mai Fagaalu.

 

Ae o lo o faatali pea se faaiuga mai i le Iseulaolemoana a Fagatogo ma le auva’a a fanau aoga a Samoana.

 

“Ua manatu le Ofisa e faatautai finagalo o kapeteni e faatatau i tulafono o le tuuga, aemaise lava i le taimi e amata ai le tuuga i luga o le sami, ona o ni isi o tuuga sa matou vaavaai ai i tausaga ua mavae, e pei o se mea ula, e tiga ona fai tulafono ae o ni isi o kapeteni ma latou auvaa e le usitai i tulafono nei, ma ua matou manatu ai loa, o tulafono o le a faatula’i, e le mafai ona toe alo i ai se vaa, afai e i ai se vaa e le usitai i tulafono o le tuuga, e sili ai loa ona faaleaoga i le taimi o le tuuga,” o le saunoaga faaumiumi lea a Tuiagamoa.

 

I le tulaga o se fautasi mai Samoa, na saunoa Tuiagamoa, “O le faaiuga na tuuina mai i le kovana, ia taofia uma valaaulia mo lenei tausaga e aofia ai aufaipese, o ausiva e oo lava foi i fautasi mai Samoa, ae atonu o tausaga o i luma o le a tuuina atu ai loa se valaaulia i Samoa mo se fautasi e malaga mai e tausinio i tatou tuuga o le fu’a.”

 

Na ia saunoa foi, “O le auga o aute pe afai ae malaga mai se vaa mai Samoa e tauva ma tatou vaa o lo o i ai, ae atonu o se avanoa lelei foi lea e tauva ai lava tatou lava, nei sau foi se vaa mai Samoa sola ma le mea atoa ona e le’i lava tapena tatou au vaa.”

 

O le fonotaga lona lua lea ua faatulaga i le aso 8 o Mati, ua faamoemoe e oo atu i ai ua maea ona tofia le Komiti o le Tuuga Fautasi.

 

“O lo o i ai le finagalo o le Kovana e taoto atu le Komiti na te tofiaina, ona o le manatu ia aua nei toe tulai mai faaletonu sa maitauina i ni isi o tuuga ua mavae atu, e tiga ona i ai tulafono mo le tuuga,

 

E pei ona ta’ua i lomiga ua tuana’i, e na o le tasi le aso o le Fu’a o lenei tausaga, ae e le o ma’oti mai le nofoaga tonu o le a sisi ai le fu’a i lenei tausaga.  Ae na fa’aalia e Tuiagamoa e faapea, ua i ai se finagalo i le alii kovana, e matagofie ae faaaoga pea le malae ta’alo a le malo i Tafuna mo sauniga o le fu’a, ma ua i ai le faamoemoe e tatau ona oo atu i le masina fou ua mautu mai lea tulaga.

 

I tulaga o aufaipese mo le fu’a, na saunoa ai Tuiagamoa, “O le agaga o le kovana sili, tofa a Lolo Matalasi Moliga, ma le lutena kovana, le afioga a Lemanu Peleti Mauga, ia tofu sao uma Tutuila, Manu’a ma Swains i le faamanatuina o le 113 tausaga o lana fu’a i lenei tausaga, ona o le ulua’i sisigafu’a lea o le la nofoaiga mo lenei 4 tausaga, ae atonu o isi sisigafu’a i le lumana’i, o le a maua ai loa ni valaaulia mo nai o tatou uso mai Samoa e pei ona masani ai”.

 

O le pese ma le siva a le Falelima i Sasa’e ua tofia i ai le afioaga o Fagasa, ae o Malaeloa mo le Falelima i Sisifo.  E na’o le itumalo o Ta’u e le o auai i le pese a Manu’a, ona o lo o tapena lo latou sa mo le tu’uga fautasi.  Ae o le motu o Swains, o le a tapena mai ai tagata uma o le motu o lo o aumau i Tutuila nei.

 

Na taua e le faipule a Swains ia Su’a Alexander Eli Jennings e faapea, o le pese ma le siva a Swains o le a aofia ai ni isi o a latou manaoga o lo o fia folasia mai i totonu o le malo, aemaise ai se avanoa e palota ai lo latou sui i totonu o le maota o sui, ona o le tulaga o lo o i ai, “e palota le faipule a Swains i totonu o le komiti ae gugu i totonu o le maota.”