Ads by Google Ads by Google

Taliu Mai i Lona Nu’u Moni - Leigh Hobba

Ua o’o mai se tasi o ali’i papalagi Ausetalia, ae o le tama fanau a Amerika Samoa, a’o i ai ona matua i Tutuila, e taumafai ona fa’atula’ia le Kamupani I’a muamua lava i Amerika Samoa,  le “Island Packers” i le tausaga e 1949.

O le tausaga fo’i lea na soifua a’e ai Leigh Hobba, lea ua alaala nei i Tasmania Ausetalia, ma galue ai, o se Faia’oga i le E-Media i masini fa’aleoteleleo, pu’ega o ata ma lo latou tu’ufa’atasiga mo ni ata video e fa’amatala ai galue alofilima po’o le tala fa’asolopito.

O lana lea taleni sa ia o’o ane ai i Solomona i le taimi o le Pacific Arts Festival, o se tasi o le aumalaga a le Malo o Ausetalia sa ia tu’ufa’atasia ai so latou sao e ala i ata video o Tu ma Agaifanua a tagatanu’u o lea malo.

O i’ina sa mua’i maua ai lana feso’ota’iga ma le tele o sui o alo o Amerika Samoa sa o atu mo le tatou fo’i sao i lea fa’aaliga tele o Tu & Agaifanua a le Atuvasa. Ina ua maua le feso’ota’iga lea i le tausaga nei lava, sa faia ai lana faai’uga, “O le tausaga nei lava i lona fa’ai’uga, e o’o mai ai i le nu’u sa ola a’e ai, ma ua tatau ona sau se’i va’ai, pe mata e aoga fo’i sona sao i lona malo na soifua a’e ai!”

I sana tala mai i le tatou nei nusipepa, “O le matua ou fa’alogoina se fa’alagona ese, o lo’u lava loto, e foliga mai e tatau ona ou nofo loa i’inei, paga lea ua atoa le 63 tausaga o le soifua, o lo’o ua mae’a fo’i ona tumau le olaga i Tasmania, Ausetalia.”

Peita’i, e tele sona sao o lo’o ia fafauina i le taimi nei, ua ia tusia i lalo ona lagona, ua ia tusia ma tapu’e ata o mea ua ia va’aia i le taimi nei, e mafai ona ia toe fo’i i Tasmania, ma ia fa’amatala i lona aiga, ae maise ai lana fanau tama e to’alua, 22 tausaga ma le 19 tausaga i le taimi nei.

Ae o lo’o i ai sana fe’au sili ona fa’ananau i ai lona loto, “Ou te fia maua lava la’u uo e igoa ia Taito. O se tama samoa lea e tali tupulaga ma lo’u tama, ae sa avea ma lima taumatau o lo’u tama a’o matou i’inei, ma o se tasi e ou te lata tele i ai, mai lava i lo’u pepe! e tusa ai ma tala e fa’amatala e o’u matua ia i matou uma lava e le’i mautu so matou iloa o Amerika Samoa.”

O Taito sa fa’ailoa mai, sa faia sana taxi i na aso, ae sa avea fo’i ma tagata faigaluega i luga o le uafu i le taimi e to’ai taunu’u mai ai va’a i’a o le “Island Packers Co.” E i ai le ta’avale a lona tama e fealua’i ai, o le ituaiga o le Volkswagen, e tusia ai lava i le faitoto’a le igoa o le Kamupani, “Island Packers Co.”

O lona fanau mai, sa pu’ea ai fo’i e lona tama le ata o le gataifale mai le fa’amalama o le potu o le falema’i sa fanau ai o ia, ma ua talafeagai lelei ma le Falema’i a’o i ai i luga o le Annex Buildings i Fagatogo, autafa ane lava o le Sadies Thompson’s Inn lea e nofo ai nei le ali’i Faia’oga i le Iunivesite o Tasmania.

I ana tala fa’amatala mai, ua fa’ailoa ai, sa taliu ese atu le Kamupani lenei i le 1952, sa latou lisia ni fale tetele mo le pisinisi ma lisia fo’i le fanua ua fa’atuina ai fale tetele nei i le tatou malo nei. O le fa’afitauli e tusa ai ma fa’amatalaga a lona tama i ana tusitusiga, o le tulaga le taitai lava le tele o le tuna sa maua, ona o ituaiga faigafaiva sa fa’atautaia i na vaitau. O le afaafa loloa sa fa’aaoga i luga o va’a fagota, ae ua leva ona fa’aaoga ai Upega e pei ona faia nei e va’a fagota. Ua iloga mai e le lava le tupe maua e fa’atautaia ai le falei’a lea, ona se’e ese atu lea, ae toe fa’atau e le Malo fale ma mea uma sa fa’atula’ia mo le auaunaga.

Ua tatou iloa lelei, o le tausaga e 1953 na o’o mai ai loa le Van Camp Seafood Co mai Terminal Island, Kalefonia ma toe lisia loa i ai e le Malo latou atufalega sa fa’atautaia ai e le Island Packers Co. a latou pisinisi. Ua fa’afetaia le o’o mai o Leigh Hobba ma ana fo’i fa’amaumauga, aua o lo’o tele ata sa tapu’ea e lona tama ma lona tina i’inei ua avea nei ma ata e toe fa’amanatu ai i nisi e to’atele o le tatou atunu’u ua 60 tausaga ma sili atu, mea sa va’aia i lo tatou malo, ae ua le o toe i ai, pe o nisi fo’i o mea sa i ai, ae o lo’o tumau pea ma ua fa’afouina.

O le isi va’aiga i le taulaga, o mea sa gaogao e leai ni fale, ae ua fa’atumulia le atumauga o Fagatogo i maota o aiga. O se mea lelei ua maua nei, o le isi Kamupani sa le iloa e le to’atele ae ua fa’ailoa mai i nei fa’amaumauga, o i latou na amatalia Kamupani mo Faigafaiva i le tatou lotoifale.

Le Star Kist Samoa sa fa’ato’a ulufale mai i le tausaga e 1963, lea o le a atoa le latou 50 tausaga i le tausaga fou. O se mea fo’i lea o le a nofouta i ai le atunu’u atoa, ae maise le tapenaga ua fa’ailoa mai o lo’o faia fa’alilolilo pea a le Star Kist Samoa e fa’ate’ia ai le to’atele pe a o’o i lona lea aso fanau.

O le a fa’asolo atu ata o lo ua fia maua lava e Hobba ni feso’ota’iga ma aiga o lo’o ia te ia ata, aua ua i ai lona manatu, o sana taumafaiga lenei e mafai ai ona toe soso’o mai o ia ma lona atunu’u na fanau ai. O nisi o ata o lo’o ia umia e aofia ai ma le ata o Matai lautogia uma o le tatou Malo i le vaitaimi o le sisigafua i le 1950 se’ia o’o i le sisigafu’a o le 1952. ou te nofo i le Sadies Thompson i Fagatogo mo lena fa’amoemoe!”

O lo’o i ai ata o le a fa’asolo atu mo le silafia, ma e taga’i lelei ane i ai, pe le o lou tua’a po’o oe fo’i lea e i le ata! Ia avea oe ma fa’asino ala o lea ata tifaga matagofie mo le lumana’i ma le tuana’i fo’i. O le tele o galuega fa’atino a lea alo o Samoa Leigh Hobba o lo’o teuina lea i Fale Mata’aga o Ausetalia ma itumalo fo’i o Ausetalia sa nonofo ai i latou ma ona matua! Pe afai e te fia iloa patino le tala’aga o le olaga a’oa’oina ma le tupu a’e o Leigh Hobba i Ausetalia e ta e oe lona igoa i le “google” e oso ane ai ma e faitau i ai!