Ads by Google Ads by Google

Talitonu Komiti Fa’afoe Ta’aloga Pasefika i tapenaga a Amerika Samoa

Ua fa’aalia e le Ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe o Taaloga a le Pasefika lona talitonuga, i le maualuga lea ma le lelei o taumafaiga a atunu’u e fa o le Pasefika lea sa le’i fa’amanuiaina i ni pine i Ta’aloga o le 2011, pe afai ae fa’ataunu’uina ta’aloga o le 2015 i Papua Niu Kini i le masina fou.

 

I se pepa o fa’amatalaga mai le Komiti Fa’afoe, o loo taua ai e le susuga a Vydhya Lakhan e fa’apea, e tusa ai ma fa’amaumauga ua mafai ona maua e le Komiti Fa’afoe o Ta’aloga o lenei tausaga, mai Asosi eseese o Ta’aloga i le Pasefika ua vavala mai ai le maualuga ma le malosi ua i ai tapenaga a au ta’aalo a atunu’u ia e fa.

 

O atunu’u e fa o lo o taua i lea pepa o fa’amatalaga e aofia ai Amerika Samoa; Norfolk Island; Tokelau ma Marshall Islands.

 

Na taua e Lakhan e fa’apea, e eseese uma lava ituaiga ta’aloga o le a mataina ai taumafaiga a atunu’u nei e fa, pe afai ae tauaofia atunu’u eseese e 24 o le Pasefika e aofia ai Ausetalia ma Niu Sila i le masina fou, mo le fa’ataunu’uina o Ta’aloga lona XV a le Pasefika i ta’aloga eseese e 28 o le a fa’agasolo ai.

 

Mo Amerika Samoa lava ia e pei ona taua i lea pepa o fa’amatalaga, o ta’aloga o loo taua e ono mataina ma fa’amanuiaina ai au taaalo i ni pine e aofia ai le au si’isi’i u’amea mamafa, au tenisi, fa’apea ai le au ‘basketball’ i le vaega o ali’i.

 

I se saunoaga a le Failautusi o le Asosi Siisii Uamea mamafa i le Pasefika i le Samoa News, susuga a Paul Coffa i se fesootaiga i luga o le imeli, sa ia taua ai le maualuga o le tulaga ua i ai tapenaga a alo e to’alua a Amerika Samoa, o lo o koleni i lalo o ni avanoa sikolasipi i Niu Kaletonia i le taimi nei.

 

I le fa’atulagaina o tagata siisii uamea mamafa i le Pasefika i le taimi nei e pei ona taua e Coffa, o loo tau fai tulaga tolu uma ai ali’i ia e to’alua i a la aupaga o loo tausinio ai, le susuga a Apineru Vaoga ma Tanumafili Jungblut.

 

Na taua e Coffa e fa’apea, “e tele le avanoa e fa’amanuaiaina ai Vaoga ma Jungblut i a la ta’aloga, ma o pine mautinoa lava fo’i ia mo Amerika Samoa.”

 

Sa ia saunoa atili e fa’apea, “I le siisii ai i luga o le tulaga ua i ai le ta’aloga siisii uamea mamafa i Amerika Samoa, e manaomia ai le tatau lea ona una’i ali’i ma tamaitai siisii e finau i avanoa sikolasipi o lo o ofo atu e le Faalapotopotoga o Siisii uamea mamafa a le Pasefika, ina ia maua ai e au taaalo le tomai ma le agavaa talafeagai mo lea ta’aloga.”

 

O avanoa sikolasipi o lo o fa’amanuiaina ai Vaoga ma Jungblut, o lo o fa’atupeina lea e le Komiti o Ta’aloga a le Olimipeka i Amerika Samoa (ASNOC), i lalo o se vaega tupe o lo o auala mai e le Faalapotopotoga autu o Taaloga a le Olimipeka i le lalolagi (IOC).

 

I le toa 13 ai aso o loo totoe ona amata aloaia loa lea o ta’aloga a le Pasefika i le laumua i Port Moresby i Papua Niu Kini, mai le aso 4-18 Iulai 2015, ua fa’alauiloa ai e le malo o Papua lo latou lava tapena e talimalo i le silia i le to’a 4,000 tagata taaalo ma Ofisa o le a ulufale atu i le atunu’u mo le silia i le lua vaiaso.

 

Na taua e Lakhan e faapea, o le itu o loo pito sili ona ave i ai le latou fa’amamafa i le tapenaina o le fa’amoemoe atoa lenei, o le saogalemu o soifua o au taaalo uma ma ofisa o le a malaga atu i le atunuu.

 

O le isi vaega o loo ave i ai le latou faamuamau e ese mai i le puipuiina o le saogalemu, o le tulaga i le soifua maloloina, aemaise ai o mea uma e manaomia e au taalo mo taimi o ta’aloga.

 

“Ua lava tapena fale ma nofoaga eseese e faataunuuina ai ta’aloga, e oo fo’i i auala o femalagaaiga, o tagata e fesoasoani i au ta’aalo, aemaise ai o le vaega a leoleo ma Fitafita, ua atoatoa mea uma,” o se vaega lea o le pepa o fa’amatalaga sa tauaao atu i atunuu eseese o le a tausinio.

 

O se tasi o atugaluga sa fa’aalia e ni isi o Asosi o Ta’aloga i le atunuu i le Samoa News, o le tulaga i le puipuiga mai fa’ama’i eseese o loo pipisi i totonu o Papua.

 

Na taua e le susuga a Coffa i le Samoa News e fa’apea, o le a i ai lava auaunaga a le Soifua Maloloina a Papua i soo se taimi e fa’atinoina ai ta’aloga, atoa ai ma le ulufale atu o tagata mai fafo i totonu o le atunu’u, ina ia mautinoa e puipuia uma i latou mai ni fa’ama’i eseese.

 

O le polokalame o le a tatalaina lea i le afiafi o le aso 4 Iulai, i le autu ua fa’aautuina ai e fa’apea, “Tutu fa’atasi o le igoa lea o le Ta’aloga”.