Ads by Google Ads by Google

Talia Ao malo Samoa le valaaulia a le Kovana Sili

Ua talia aloaia e le Ao mamalu o le malo o Samoa, le afioga a Tui’atua Tupua Tamasese Efi le fa’a talauula atu a le afioga i le Kovana Sili ia Lolo Matalasi Moliga, ina ia avea o ia ma Failauga Faapitoa o le fonotaga a le Matagaluega o Aoga a le malo, lea ua faamoemoe e amata i le taeao nei mo le umi e tolu aso.

 

Na faamaonia mai e le tofa Fiu Saelua mai le Ofisa o le Kovana Sili, le talia aloaia e le Ao o le malo o Samoa o le valaaulia, ma ua i ai nei o ia i le atunuu mo le faataunuuina o lea valaaulia.

 

O le aso Tofi o le vaiaso nei ua faamoemoe e mae’a ai le fonotaga, ona sauni ai loa lea o le Ao o le malo ma lana aumalaga e toe taliu atu i fanua i le aso Faraile o le vaiaso nei.

 

O le autu o lenei fonotaga e pei ona taua e Lolo i lana tusi ia Tui’atua, o le toe faamalosia lea o le aoaoina o le gagana Samoa i fanau aoga i le taimi nei, ina ia mafai ona sa’o le gagana ma lona faaaogaina, ia malamalama foi fanau aoga i le taua o le gagana ma aganuu a Samoa.

 

Na taua e Lolo i se pepa o faamatalaga na tuuina mai ananafi e faapea, o le taua o le Fonotaga lenei o le a mafai ai ona o mai faatasi taitai o le malo e foia le faafitauli o lo o tulai mai i aoaoga a fanau, e pei ona i ai le 70% o fanau aoga o lo o i lalo o togi faatulagaina le malosi ua mafai ona latou ausia i aoaoga, ma le 80% e o o atu i le 90% o fanau aoga ua faauu mai i le vasega 12, o lo o latou aveina mataupu amata i le Kolisi Tuufaatasi.

 

“Ou te talitonu o le matata i le aoaoina o fanau i totonu o le teritori, o se matafaioi e le tatau ona tuu lafoa’i mo na o le Matagaluega o Aoga a le malo, ae o se tiute e tatau ona tauave e le Fono Faitulafono, matua, pisinisi, faapea ai le atunuu lautele i afioaga, taitai o Ekalesia aemaise ai faalapotopotoga ma itumalo taitasi, e pei ona talitonuina e ni isi se tasi o faaupuga, e tatau ona tutu faatasi le nuu atoa e aoao le tamaititi e toatasi,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

 

Na taua foi e Lolo e faapea, o lona talitonuga o lo o i ai, ia maea lenei fonotaga ae alia’e mai ni fautuaga lelei e unaia ma lagolagoina ai le faaleleia o aoaoga mo fanau i le teritori, ina ia manuia ai le lumana’i o fanau ma le malo i aso o i luma.

 

I le faaletonu ai o le tamaoaiga a le atunuu e maua mai i ona laufanua, o le a fesoasoani malosi fanau i le faaleleia o le tamaoaiga i le lumanai ma faatosina mai pisinisi e inivesi i le teritori i le lumanai, mo le manuia o le atunuu.

 

O le itula e 8:00 i le taeao nei lea ua faamoemoe e amata aloaia ai le fonotaga, i se tatala e saunia e le Afioga ia Patele Kelemete Puaauli o le Puleaga Pago Pago, ona sosoo ai loa lea o le saunoaga mai le afioga i le kovana sili e faafeiloa’i ai malo valaaulia.

 

O le saunoaga autu o le aso o le a saunoa i ai le Ao o le malo o Samoa, ma amata faatulaga ai loa talanoaga ma fetufaaiga i vaega e lima e pei ona vaevae i ai lenei fonotaga.

 

O le susuga Tofa Tapaau Dr. Dan Aga o le Kolisi Tuufaatasi a Amerika Samoa, o le a saunoa e otooto le tala faasolopito o a’oa’oga i Amerika Samoa, ona sosoo ai loa lea ma le isi vaega taua o le talanoaga, i le faailoaina lea o tulaga ua i ai aoga a le malo ma le Kolisi Tuufaatasi i le taimi nei, lea o le a saunoa ia i le Faatonusili o Aoga a Vaitinasa Dr. Salu Hunkin Finau, ma le peresetene o le Kolisi Tuufaatasi ia Dr. Seth Galea’i.

 

Tasi le vaega o le fonotaga o le a talanoaina i le taeao nei, ona sosoo ai loa lea ma vaega e lua e talanoaina i le aso Lulu, ae faaiu i le aso Tofi i le talanoaina o isi vaega a lua, e pei ona faamaonia mai e le Faatonusili o Aoga ia Vaitinasa i le Samoa News.

 

“O ni isi o vaega o le a talanoaina i lenei fonotaga e aofia ai le gagana o lo o aoaoina i totonu o aoga, aemaise ai o le tulaga o le faiaoga i le aoaoina o fanau ina ia i’u manuia, aua e talitonu le matagaluega o Aoga, a lava tapena le faiaoga e faatino lona tiute o le aoaoina o fanau, e i’u manuia ma poto le tama ma le teine aoga,” o le saunoaga lea a Vaitinasa i le Samoa News.

 

“O ni isi o sui o le a avea ma totino o vaega e talanoaina mataupu eseese (panelists) e aofia ai Faifeau; Faiaoga; sui o Ofisa ma Matagaluega a le malo.”

 

O lo o valaauliaina fo’i sui o le Fono Faitulafono e pei o le afioga i le alii senatoa ia Faumuina Tagisiaalii ma le alii faipule ia Vaetasi T. Saena Moliga o lo o ta’ita’ifono i Komiti o Aoga a maota e lu a.

 

“O le vaega lona fa lea ua faamoemoe e talanoaina i le aso Tofi, o le a fesiligia ai le vaega a matua ma le atunuu lautele i le unaia lea o aoga a le fanau, ma faaiu ai loa i le mataupu lona lima, lea o le a fesiligia ai le sao a le faigamalo i le unaia ma le faaleleia o aoga a le fanau,” o le saunoaga lea a le faatonusili o aoga.

 

Na taua e le afioga i le alii senatoa ia Faumuina ina ua fesiligia e le Samoa News e faapea, afai e galulue faatasi le malo ma le Fono e saili auala e faaleleia ai aoaoga i totonu o le atunuu, o le a manuia ma tulaga lelei le lumana’i o fanau.

 

I le faatasi atu ai o le afioga i le alii senatoa i se fonotaga sa faia i Amerika i le masina o Aokuso na te’a nei, sa ia taua ai le taua tele o le galulue faatasi o le malo ma le fono e faaleleia tulaga o aoaoga, aemaise lava i le itu tau tupe, ina ia silafia lelei ai e fanau aoga le taua o tu ma aganuu a lona atunuu.

 

“Ua tatau ona siitia le tulaga o aoaoga a fanau aoga i le taimi nei, ae mafua ona faaletonu e pei ona taua i faamaumauga ua tuuina mai i le Fono, e le o lava le una’i a le malo i vaega o faiaoga e faatino a latou tiute, e le o lava fo’i le una’i a matua e fesoasoani i aoaoga a le fanau,” o le saunoaga lea a Faumuina, o se tasi ua tele tausaga o avea ma faiaoga i le atunuu.

 

O le afioga i le Lutena Kovana ia Lemanu Peleti Mauga, o ia fo’i lea o le Ta’ita’ifono o le Fonotaga lenei, o le a saunoa i le faalauiloaina o sui uma o lo o auai i lenei fonotaga i le taeao nei.