Ads by Google Ads by Google

Tali sui o le Coast Guard i faasea e faatatau i le tuuga fautasi

O le aso ananafi na faamanino auiliili ai e le taitaifono o le komiti o tuuga fautasi o le fu’a na faatoa mae’a atu nei, susuga Lt. Erick Runyon o le U.S Coast Guard ni isi o mataupu e pei ona faasea ai le toatele e faatatau i auala na faatautaia ai le tuuga faatasi.

 

O ni isi o faasea o lo o fesiligia ai le mafuaaga na toe sui ai le vaega e amata mai ai le tuuga, atoa ai ma le le maua o se avanoa a kapeteni o auvaa e faailoa i ai vaega tonu o le sami e liliu mai ai le tuuga.

 

O lo o fesiligia foi le mafuaaga na ala ai ona le faaee le faailoilo a le komiti i le taimi na tini ai le Fuao, ae na faatoa faaee ina ua tini le Aeto.

 

Na taua e Lt. Runyon i le Samoa News i se faatalatalanoaga i luga o le telefoni ananafi e faapea, o le ‘saogalemu’ o auvaa uma sa tausinio i le tuuga, o le mafuaaga autu lea o le faia o le faaiuga e sui le nofoaga e amata mai ai le tuuga fautasi.

 

Sa ia taua foi e faapea, toeititi leai se fonotaga a le komiti ma kapeteni ao loma le tuuga, na ia fa’ailoa ai fuafuaga e lau ua sauni le komiti e faaaoga pe afai ae faaletonu le tau i le aso o le tuuga, o le amata sa’o mai o le tuuga i tai i le nofoaga masani ma le amata atu i le vaega e tini mai ai, ona alu lea i tai ma liliu mai ai ma toe agai atu ai i le tini.

 

“E na o le kapeteni lava a Nuuuli na faasea mai ia te a’u ina ua maea le tuuga, ae ina ua uma ona ou toe vaavaai i le ‘tape’ sa pu’eina, na ou faia ai loa le faaiuga e leai se faaletonu o le tuuga,” o le saunoaga lea a Lt. Runyon.

 

Na ia ta’ua foi e faapea, o le va o le 3:00 ma le 6:00 i le afiafi o le Aso Lua na te’a nei na ia faia ai le faaiuga e sui le nofoaga e amata ai le tuuga, ina ua le mafai ona faatutu fu’a i tai i le vaega sa fuafua e amata mai ai ona o le sou sami.

 

Na ia faamanino foi e faapea, o le taimi lava na tini ai le Fuao na faaee ai le faailoilo a le komiti e faailoa ai ua tini le vaa muamua, ae le sa’o tuuaiga ua faia e faapea sa faia sana ulua’i faaiuga e faaleaoga ai le Fuao, peitai mulimuli ane toe sui.

 

“Ou te faapea atu i afioaga uma sa tausinio a latou fautasi, o le tuuga sa alo atu i ai fautasi e 6 i le sisigafu’a o lenei tausaga, o se tuuga pito sili lea ona manaia ma lelei le faatinoina, sa usita’i uma vaa i le faaiuga a le komiti i le vaega e tatau ona liliu mai ai vaa i tai,” o le saunoaga lea a Lt. Runyon.

 

Na maua le avanoa e fesiligia ai e le Samoa News le Sui Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, le tofa ia Tuiagamoa Tavai e faatatau i lenei mataupu, aemaise o se auala e mafai ai e le latou Ofisa ona tali atu i faasea ua faasaga i le tuuga fautasi o lenei tausaga.

 

Fai mai Tuiagamoa, sa latou faatali i se ripoti mai i le sa taitaia le komiti o tuuga faatasi, ae talu ai e leai se ripoti sa tuuina atu e le alii Lutena, sa latou manatu ai e le’i i ai se faaletonu na tulai mai i le taimi o le tuuga.

 

“Ae na ou te’i ina ua ou fo’i atu i le fale ina ua mae’a le fu’a i le afiafi lea, ae faasau loa i talafou a le KVZK-TV faasea a ni isi o kapeteni o fautasi sa tausinio e faatatau i le faaletonu sa i ai le faatinoina o le tuuga fautasi, ma o iina na faatoa ou iloa ai loa sa i ai le faaletonu na tulai mai,” o le saunoaga lea a Tuiagamoa. Sa ia maua foi le avanoa latou te faasoa ai ma ni isi o tagata lautele e faatatau i faaletonu, na o latou manatu, na tulai mai i le taimi o le tuuga fautasi.

 

Na fesiligia Tuiagamoa pe na maua sona avanoa e silasila ai i le tuuga fautasi na mae’a atu nei, ae na tali le Sui Failautusi e le’i umi se taimi na matamata ai i le tuuga fautasi ona sa agai atu i le malae i Tafuna mo le tapenaina o isi fuafuaga o le sisigafu’a.

 

“O se tasi o itu na faateia ai a’u ina ua vaavaavi atu i le T.V, ua sui le vaega e amata mai ai le tuuga e aunoa ma le toe logoina mai o le matou Ofisa i lea suiga ae poo ai na faia le suiga,” o le saunoaga lea a Tuiagamoa.

 

Fai mai Tuiagamoa, o le tuuga lava ia sa fuafua e amata mai i tai i le moana e pei ona masani ai, peitai e oo mai i le taimi nei na te le o iloa po o ai na toe suia lea faaiuga. Sa ia taua foi e faapea, afai na mafua ona sui ona o tulaga o le tau, i lona talitonuga sa lelei lava le tau sa i ai le taeao na fai ai le tuuga, e le’i ono o’o atu lava i se tulaga e ono suia ai le vaega e amata mai ai le tuuga.

 

Na fai le tofa Tuiagamoa ma sui o le komiti ma le latou ofisa e faaleo le agaga faamaualalo i afioaga uma o lo o aafia o latou finagalo ona o le faaiuga o le tuuga. Sa ia taua e faapea, sa i ai lava le manatu o le a sao ma uli le tuuga fautasi o lenei tausaga, peitai o lea foi ua tulai mai ni isi o faafitauli e faatatau i le faaiuga a le komiti.

 

E ui i faasea e pei ona faailoa, o lea ua taoto le faaiuga a le komiti mo le tuuga fautasi o lenei tausaga, e pei ona avea ai le Fuao mai Vatia ma siamupini o le sisigafu’a o le 2013.

 

O le tuuga fautasi o le tausaga fou e pei ona taua e le Ofisa o Mataupu Tau Samoa ma le afioga i le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga, o le a vaavaai ai i le ono aumaia o se vaa mai Samoa e siamupini i le latou tuuga o le Teuila ia Setema o le tausaga nei, e tausinio i le tuuga fautasi o le tausaga fou pe a aulia atu i le ola ma le malosi, peitai o le fuafuaga o le a toe faamautu i le tausaga fou.