Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: SN]

LU’ITAU FEGAI MA LE MALO - TULAGA O FANUA O LE MALO

 

I le fonotaga a le kovana ma lana kapineta i le aso Faraile ua te’a, na saunoa ai le afioga i le kovana sili, Lolo Matalasi Moliga, i le lu’itau mo le faigamalo i lenei vaitau, o le tulaga lea o fanua o aiga ua maua e le malo, ae o lo’o fesiligia pea e nisi o aiga le auala na faia ai nei fa’aiuga.

 

Saunoa le kovana, ua ma’ea ona filifilia i le masina ua te’a le komisi su’esu’e a le malo i fanua o le atunuu. “Ose lu’itau tele la’ea mo le tatou malo i lenei vaitau,” o le saunoaga lea a le kovana, ma ia fa’ailoa ua toe lua vaiaso o lo’o totoe sa tuuina atu i le komisi lea e tuuina mai ai sa latou lipoti i lenei mataupu.

 

O le lipoti o le a iloiloina e le kovana fa’atasi mai le failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa ma loia a le malo.

 

“O le agaga, se’i toe tepa tasi tatou i auala na aveese ai fanua o le atunu’u (e le malo). Tele lava mea e tatau ai ona tatou toe to manatu i tulaga ia, ina ia mautu tulaga o lo’o i ai fanua o le malo,” o se vaega lea o le saunoaga a Lolo. “Afai ua ave ese, ia ave ese malamalama e le malo.”

 

“Tele aiga ua vevesi e le malamalama i auala na ave ese ai o latou fanua e le malo. O le avanoa lelei lenei. O lea fo’i e faafofoga le atunu’u, a i ai fanua na ave e le malo, ia e lelei pe a lipoti mai i le komisi lea, se’i toe silasila le malo, ma fautua pe o a ni auala e tu’uese aloaia ai fanua ia o le atunu’u,” o le tala lea a le kovana.

 

Ma ua ia talosagaina foi lana kapineta e lagolago sua i le galuega a le komisi su’esu’e.

 

TALIA LE ISI 6 MASINA SAMOA AIRWAYS MO MANU’A.

 

O le vaiaso ua te’a sa fa’ailoa ai e le US Department of Transportation, lo latou taliaina lea o le talosaga a le kamupani va’alele a le Samoa Airways mo se fa’atagana e fa’aauau ai lana tautua mo feoaiga i le va o Tutuila ma malae va’alele  i Ofu ma Fitiuta i Manu’a

 

Talu mai le tausaga e 2013, e leai se va’alele Amerika e mafai ona fa’afoeina malaga i Manu’a ma o le mafuaaga foi lea ua fa’afoeina ai e le Samoa Airways talu mai lea vaitau.

 

O le masina ua te’a sa tuuina atu le talosaga a le Samoa Airways ina ia mafai ona fa’aauau pea on tautua ina Manu’a e oo atu i le mataga o le tausaga fou.

 

Ma o lea talosaga na talia e le fetarale i le vaiaso ua te’a, e fa’aauau ai malaga a le Samoa Airways e o’o atu ia Fepuari 7, 2020.

 

SETEMA 04 FA’AMUTA AGAVA’A “TAGATA NOFO MAU” MEDICAID - TALAVAI NZ

 

I le taimi nei o lo’o ua agave’a le tagata mai fafo ae ua mae’a avea ma tagata nofo mau i Amerika Samoa e faia lana talavai ae totogi atoa e le Medicaid i falema’i i Niu Sila. Peita’i, o lea fo’i alamanuia, o le a fa’amuta lea mo i latou na ia Setema 30, 2019.

 

O se isi lea mataupu na mafai ona fa’amautuina mai i le Diaster Relief Act (DRA)o le tausaga 2019, lea na paisa e le Konekeresi a Amerika ia Juni 6, e amata mai ia Ianuari 01, 2019 se’ia o’o ia Setema 30.

 

Ua fa’ailoa e le Fa’atonu o le Medicaid Program, Sandra King Young, “O le aofia ai ma sui ua nofo mau i Amerika Samoa, fa’atasi ai ma le totogia o le 100% o le pili atoa, o mea ia na faato’a pasia mai ia Iuni 06, 2019. Sa mafai fo’i ona toe totogia mai ai peimeni sa faia talu mai Ianuari 01, 2019 se ia o’o ia Setema 30, 2019 ona o le DRA lea.”

 

“O le pili masani e totogia e le tagata gasegase e 45% ae 55% le polokalama, peita’i ina ua passa mai le DRA lea ia Iuni, ua totogia nei le 100% e le polokalama. Ae ia manatua lava, e muta le totogia o le 100% e le polokalama fa’apea ma tagata nofomau i o latou togafitiga i Niu Sila ia Setema 30, 2019,” o se toe fa’amanino lea a King Young i lea lava mataupu.

 

I le taimi nei, ua silia ma le 30 i latou ua fa’atautaia togafitiga o lato gasegase i Niu Sila e fa’aaogaina ai le Medicare ma le Medicaid, o polokalama a le Malo tele, ma ua aoga tele nei so’otaga aua ua mafai ona totogia ai ma gasegase ave’esea fa’avave atu i va’alele mo latou togaifitiga i NZ po’o le medivac. O lo ua aofia ai ma le afioga le fa’atonusili o le DOH i lena tautua i NZ.

 

TALAVOU TA’ITA’I O MALO FA’AATUMOTU - SI’OMAGA MA LONA A’AFIAGA

 

I lipoti mai le pasefika, o lo’o fa’ailoa ai, o le Sosaiete a Tupulaga Talavou ua mae’a fa’atuina ua avea ma una’iga malosi i le vasega o ta’ita’i o Malo Fa’atumotu o le Pasefika, “Ina ia taga’i toto’a i a’afiaga o atumotu uma o le vasa ona o suiga matuia o le Tau. Ia fa’aulu a latou tagi i le Fa’amasinoga Fa’avaomalo, e taga’i toto’a i ai, ma fa’afinaa’ia ai aia tatau a atumotu  ona o nei a’afiaga.”

 

O le igoa o lea fa’alapotopotoga po’o le sosaiete a Talavou o le Pasefika ua latou fa’aigoaina le latou Asosi o “Tamaiti Aoga a le Pasefika fetaia’i ma Suiga Matuia o le Tau.” E silia ma le 20 atunu’u ua avea o latou fanau talavou ma sui o lea Asosi, ma o  i latou e a’o’oga i Iunivesite a Yale, Harvard ma Cambridge i lenei vaitau.

 

O le matou mau, ua manana’o i latou e sofa’i e ta’ita’i lenei mataupu ogaoga ma taga’i toto’a i a’afiaga o le a o’o i ai atumotu o le Pasefika ona o le si’isi’i i luga o le maualuga o le suasami, ona ua vevela tele le lalolagi ua vave ai ona liusuavai aisa i le Atika po’o pole i saute ma matu o le lalolagi.

 

Ona o le aia tatau a tupulaga o le lumanai i atumotu uma lava, e ola fiafía ai i se siomaga saogalemu, e tatau ai i ta’ita’i o lenei vaitau, ona latou sofa’i lenei mataupu i le vaega o Fa’amasinoga Fa’avaomalo a le Lalolagi.

 

E valu foi Iunivesite o le Pasefika au aofia ai fanau talavou i lenei Asosi o Tupulaga Talavou o lo’o fusu mo se Siomaga Saogalemu e ola fiafía ai i le lumana’i. O le Iunivesite o le Paseffika i Saute i Suva Fiti ma Alafua i Apia, Samoa, ua fa’ailoa mai, ua faaofi mai ai sui iloga o lea Asosi, ona o lo’o tele na’ua atumotu o lo’o afoita ai a matou fana afoga i lea Iunivesite.