TALA VAIFANUA
FOA’I LDS CENTRAL STAKE KALONE VALI I LE KOLUSE MUMU
O le taeao o le Aso Lulu na te'a nei sa o’o ane ai le vasega o Fa’atonu o Mataupu Tau le Vafealoa’i i Amerika Samoa, Kalili Hunt, ma le Fesoasoani Muamua i Mataupu Feso’ota’i ma le Atunu’u Mote Siufanua ma sui iloga mai le Siteki Tutotonu e to’alua mai le Ekalesia a Iesu o le Au Pa’ia o Aso e Gata Ai, lea sa latou foa’ia le silia ma le 30 paelo, e ta’i 5 kalone o le paelo vali papa’e mo le fale fou o le Koluse Mumu o lo’o tau fa’amae’aina nei.
O lea foa’i sa matua talisapaia e le susuga le Taitaifono o le Koluse Mumu a Amerika i Amerika Samoa nei, Vaito’a Hans Langkilde, fa’atasi ai ma nisi o sui iloga o le Komiti Fa’afoe o le Koluse Mumu sa auai fa’atasi mo lea fa’amoemoe taua ananafi.
“Ona ua lagona o lo’o i ai pea lenei galuega o lo’o tau fa’amae’a, o lea ua mafai ai ona fa’ao’o mai se fesoasoani ua matauina ua o’o i ai le galuega i le taimi nei. E pau a le mea e fia fa’ailoa atu, so’o se taimi e i ai se mana’omia e le Koluse Mumu, e talisapaia lava e le Ekalesia, aua e agaga i matou i le fesoasoani e fa’ao’o i aiga ua pagatia, ae o se ala sili lea ona vave o’o ai fo’i le fesoasoani, o le auaunaga a le Koluse Mumu o lo’o fa’atino i aiga pagatia i so’o se ituaiga o fa’alavelave,” o se tala lea Siufanua.
I se saunoaga a Hunt sa ia fa’ailoa ai, “O le Koluse Mumu i le Iunaite Setete lava ia, e matua fa’ao’o i ai e le LDS i na setete uma le tele o latou tupe foa’i, e faitau miliona na foa’i, peita’i, i le tatou nei teritori, o lenei foa’i, o lo’o mana’omia na’ua mo le fa’amae’aina o le maota lenei e fa’aautu i ai le auaunaga, o se sao e foliga e itiiti, ae aoga tele mo le auaunaga taua mo tagata uma e o’o i ai pagatia o le soifuaga. O le taua lea o lenei aso ma lona savali.”
Na faliu le tofa Vaito’a ma ia fa’ailoa atu, “O le auaunaga lenei, e matua talia so’o se ituaiga o meaalofa e foa’ia ma le agaga alofa ona o le va’ai i le lautele o le atunu’u e o’o i ai pagatia fa’anatura pe o mea tutupu fa’afuase’i ua le ma’alofia, e matua fa’afetaia le alofa tula’i ma le a’ao fesoasoani mai i lenei pito la’au. Fa’afetai tele i le pa’ia o le Ekalesia i lona aotelega i le atunu’u atoa, ae maise lava o le Siteki o Pago Tutotonu lea sa latou tapenaina lea foa’i taua. E taui e le Atua meaalofa uma e foa’i ma le loto, ina ia fa’asoa atu se manuia i nisi ua i ai le mana’omia.”
Sa ia fa’ailoa atu fo’i, “O lenei lava le Ekalesia i le atunu’u, e matua le gata ai ia i matou le Koluse Mumu lo outou alofa tula’i, ae ua tele ina matauina isi fo’i foa’i ua faia lava i isi matata o le auaunaga lautele i tagata pagatia e ala i gasegase, po’o le va’ai lava fo’i i fa’afitauli tula’i mai, ae fa’ao’o ane i ai feasoasoani ina ia gafatia e le Malo ma fa’alapotopotoga fa’apenei ona talimana’o i le mamalu lautele o a’afia o le atunu’u.”
O lo ua va’aia, ua toetoe mae’a le galuega o le fale fou o le Koluse Mumu i Tafuna, ma ua fa’ailoa mai fo’i e tatau ona fa’aaogaina lea maota a’o le’i mae’a lenei tausaga, aua ua fai lava si vaiti o le Ofisa o i ai nei, mo le tele o latou faila ma isi mea uma e fa’agaoioia mai ai. I le taimi nei, o lo’o i ai pea sui volenitia o galulue i le maota fa’apea ma le Ofisa, ae to’alua lava sui totino o le Koluse Mumu e totogia o faigaluega i lea ofisa i aso ta’itasi.
OLOA FAATAU FAAPITOA I LE ARMY RESERVE
I lenei tausaga, e tolu aso - Setema 1-3, 2015 - ua tatala ai fa’atauga mo oloa eseese i le US Army Reserve i Tafuna mo i latou mai vaega o fitafita tuai, fitafita fa’aleoleo, aiga ma fanau a fitafita e taua’ao pepa ID militeri.
O le mamalu lautele o le atunu’u, e le mafai ona latou fa’atau mai lenei avanoa, ma o oloa faatau mai e le mafai ona toe faatauina i se isi tagata, pe o se pisinisi tua - e pei o ala o tulafono fetarale.
“O lo’o i ai nisi aiga o lo’o manuia i nei fa’atauga, aua o lo ua malaga asiasi mai nisi o latou fanau ma aiga o aofia i le militeri i Hawaii, ma ua faia fa’atauga tetele mo latou aiga iinei toe malaga ai i [Hawai’i],” o se tala lea a se sui iloga o lo’o fa’auluulu i ai le leoina o lea fa’atauga i le lotoa SSG Fa’ausu Tagaleo’o.
O oloa uma ua fa’ataugofie i nei fa’atauga fa’apitoa e faia ta’i ono masina, peita’i, i Tafuna ua latou fa’atautaia ta’itasi i le tausaga, ma ua leva fo’i ona fa’atulaga lea fa’atauga e fa’ataunu’u ia Setema 1-3, 2015.
Pe afai e tele fa’atauga a sui fa’atau, e ono matauina i latou e le vaega a le Ofisa o le Tiute a le malo o Amerika Samoa sa auai atu ma latou matauina fa’atauga tetele si’i atoa, ina ia latou le toe fa’atauina atu nei oloa i nisi o aiga o le atunu’u, po’o pisinisi fo’i e toe fa’atau atu ai.
I le nofoaga e tatalia ai avanoa mo i latou e faia ai fa’atauga, sa tusia lelei le laupapa e toe fa’amanatu ai lea aiaiga i le mamalu o le ‘au fa’atau.
I se faamatalaga a Tagaleo’o, na ia fa’ailoa ai, “O le ulua’i aso, e matua tau le maua se malolo a i matou i le la’uina mai o oloa ma toe fa’atutumu, peita’i, o le aso [ananafi], ua fai si le pisi tele, ae o lo’o gasolo mai lava.”
