TALA OTOOTO O LE LALOLAGI

FA’AMAVAE LE ALI’I KOVANA

 

Guerroro, MEXICO - O le aso Tofi o le vaiaso nei na fa’amavae ai ia Gov. Angel Aguirre mai le tofi kovana o Mexico, ina ua fa’amaonia le leai o sana fa’aiuga e faia i tagata na latou fasiotia tamaiti aoga e to’a 43 ma tanumia i se fanua tanu. Na atoa lelei le vaiaso o lu’i e tagata o le atunu’u o Mexico le kovana ina ia fa’amavae mai le nofoa ae sa faatuiese lava le kovana, i lalo o lona talitonuga, e leai se vaega o lenei fa’alavelave e ono aafia ai lona igoa. O le faalavelave na mafua mai ina ua tula’i mai se solo tete’e mai tamaiti aoga o le kolisi faa faiaoga i totonu o le aai, ma faatonu ai loa e le alii sa avea ma Pulenuu o le aai le Komesina o Leoleo, e fa’atonu ni leoleo e taofi le solo tete’e a fanau aoga. Na taunu’u leoleo i Van ma amata loa ona latou tafana tamaiti aoga ma maliliu ai le to’a 43. E to’a 53 tagata ua taofia nei e le Ami a Mexico i le falepuipui, lea e aofia ai leoleo e to’a 36, o i latou nei o lo o tu’uaia i le auai lea i le faatinoina o lenei solitulafono.

 

FASIOTI E SE TAMAITITI AOGA 15 TAUSAGA LONA FAIAOGA

 

Viljandi, ESTONIA - E 15 tausaga o se alii aoga ua taofia nei e leoleo i totonu o le aai o Estonia i Europa, e mafua mai i le fa’alavelave lea na ia fasiotia ai lana faiaoga i le aso ananafi, ina ua ia fa’apa se fana ma maliu ai o ia. Na taua e le sui sooupu a le Ofisa o Leoleo i Estonia le fa’ateia o i latou i lenei fa’alavelave, ona o se taimi muamua lea ua tula’i mai ai se fa’alavelave fa’apenei i totonu o le aoga e a’afia ai se tamaititi aoga. Na taua i ni ripoti e fa’apea, e to’afa isi tamaiti aoga sa i ai i totonu o le potu aoga i le taimi na fasiotia ai le faiaoga, ma, e leai ma se isi na afaina i lenei fa’alavelave. O lo o fa’aauau pea suesuega a le ofisa o leoleo i le mafua’aga o lenei fa’alavelave.

 

OSOFA’I E NI ELEFANE TAGATA TO’A 8 MA MALILIU AI

 

PAPUA NIU KINI - E to’a 8 ni tagata matutua ma se pepe e 8 tausaga le matua mai le aai o Malawi i Papua Niu Kini na maliliu i le aso Tofi na te’a nei, ina ua osofa’i latou e ni Elefane lapopo’a lava se to’alua, na sosola mai i fafo o se pa manu ma la kolosi le vaega o le auala e fa’aaoga e tagata. O le fa’afitauli na mafua mai ina ua malosi lologa ma timuga, ma mafua ai loa ona malepe se vaega o le pa u’amea e si’omia ai le pa manu ma le nofoaga o lo o tausia ai manu feai nei, ma fa’afuase’i ai loa ona maua le avanoa o Elefane e sosola mai ai i tua ma fasiotia tagata e to’a 8 fa’apea ai ma le pepa e 8 tausaga le matua. Ina ua taunu’u leoleo i le vaega tonu o lo o lolofi mai ai le tele o Elefane, sa le i mafai ona iloa po o le fea tonu o Elefane nei na fasiotia le ulugali’i.

 

FASIOTIA TAMAITI AOGA SE TO’ATOLU

 

BEIJING - O lo o tau sailia nei e leoleo i le aai o Beijing i Saina le tagata na ia faia se gaioiga matuia i le aso ananafi, ina ua ia tipi tipi (tulou) tino o ni tamaiti aoga se to’atolu i se pito nuu o le itumalo o Jiangxi ma maliliu ai i latou uma nei. Na taua i ripoti e fa’apea, o le tagata na osofia nei alualu toto sa fa’aa’upegaina o ia i se agaese, ma alu atu ai loa ma ia faataunuuina lenei solitulafono matuia. Na matua matuia manu’a na a’afia ai tino o nei alualutoto e to’atolu, ina ua osofa’i e lenei tagata i le taimi na aga’i atu ai i o latou aiga ua tuua le aoga i le aoauli.

 

SU E SE AU USO KAMUPANI VA’ALELE A LE MALAYSIA AIRLINES

 

Ua tuuina atu nei i luma o le Fa’amasinoga o mataupu savili se tagi na fa’aulu se au uso se to’alua fa’asaga i le kamupani va’alele a le Malaysia Airline, ona o le fa’alavelave lea ua maliu ai lo la tama e 41 tausaga le matua, ina ua pau le va’alele a le Malaysia Flight #370 talu mai le ono tausaga talu ai. O se tasi o vaega o le tagi lea ua fa’aulu e le alii o Jee Kinson, 13 tausaga le matua ma lona uso laititi o Jee Kinnland 11 tausaga le matua, o le la tausisi lea o le kamupani va’alelei i le feagaiga sa latou faia ma tagata malaga e to’a 239 lea o lo o tau sailia uma o latou tino i le taimi nei, o le a latou momoli i latou ma le saogalemu i le nofoaga sa fuafua e taunu’u i ai le malaga, peita’i e le i taunu’u lea folafolaga ina ua pau le va’alele, ma o lo o tau sailia i le taimi nei.