Tala otooto o Fa’amasinoga
DAVID LETULI
O le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua tolopo i ai le lauina o le fa’asalaga a le ali’i o David Letuli, ina ua mana’omia e le afioga i le ali’i fa’amasino sili lagolago ia Lyle L. Richmond le tatau lea ona atoa uma fa’amasino latou te iloiloina se fa’asalaga talafeagai mo lenei ali’i talavou.
E na o le afioga i le ali’i fa’amasino ia Richmond ma le ali’i fa’amasino lagolago ia Muasau Tasina Tofili na auai i le aso Faraile na te’a nei, ina ua sauni itu e lua o lenei mataupu e finau i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga talafagai mo lenei ali’i.
O le ali’i loia ia Tony Graf na tula’i mo le itu a le malo, ae o le tama’ita’i loia ia Sharron Rancourt na tula’i mo Letuli, lea lava o lo o taofia i le toese i Tafuna e fa’atali ai le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua fa’atulaga e toe tula’i ai i luma o le fa’amasinoga.
E ui e lei taunu’u le tuuina mai o se faaiuga a le fa’amasinoga fa’asaga ia Letuli, ae na maua le avanoa e fa’atoese ai le ua molia e tusa ai o lana solitulafono sa faia.
Na tagi le ua molia ao fa’aleo ona lagona salamo e tusa ai o le mataupu e pei ona saisaitia ai o ia i le toese i Tafuna, aemaise ai lava le motusia o le mafutaga ma si ana fanau.
Na tautino Letuli i le fa’asinoga e fa’apea, afai e tuuina atu se avanoa mo ia, na te le toe solia se isi tulafono a le malo, ae o le a faatino ona tiute faatama e ala i le tausiga o lona aiga, ma saili sana galuega e tausi ai lana fanau.
Sa ia tautino i le faamasinoga, ua lagona lona salamo e tusa ai o le solitulafono sa ia faia, na te le toe faia fo’i se isi solitulafono o le lumana’i.
Na finau lana loia i le faamasinoga ina ia faanofovaavaaia le ua molia, ina ia maua ai se avanoa e tatala o ia e saili sana galuega e tausi ai lona aiga.
Sa taua fo’i e Rancourt le matua salamo moni o Letuli mai lana solitulafono sa faia, ma ua ia aoaoina se lesona taua mai le mea sa tupu, peita’i na finau le itu a le malo ina ia tuu atu ia Letuli sina fa’asalaga fa’a falepuipui, ina ia mafai ai ona ia aoaoina se lesona mai le solitulafono sa faia.
Na taua e Graf e fa’apea, e ui o lea ua tautino le ua molia ua lagona lona salamo, peitai a silasila atu i le solitulafono ua ta’usala ai o ia, o lona umia faasolitulafono lea o vaega o le fualaau faasaina o le aisa, ae o lea fo’i o lo o taua i le ripoti a le ofisa nofovaavaaia lona aafia i le tulei ma le faatauina atu o lea fualaau faasaina.
TOE TIPOTI LE ALI’I NA FA’AO’OLIMA I LONA TO’ALUA
O le ali’i lea na ta’usala e le faamasinoga faaitumalo i le aso Tofi na te’a nei i le moliaga o le faatupu vevesi i nofoaga faitele, ua nofovaavaaia mo le 24 masina i lalo o tuutuuga a le faamasinoga, e tatau ona ia tuua le teritori ma aumau ai i fafo atu o Amerika Samoa mo le umi o lana nofovaavaaia.
E tusa ai o faamaumauga a le faamasinoga, o le alii ua molia e le i leva ona taunuu mai i le teritori, ao lea ua faalua ona tausala i le moliaga mama o le faatupu vevesi i nofoaga faitele.
O le ulua’i mataupu na tausala ai le ua molia ina ua faatoa tasi le vaiaso talu ona taunuu mai i le atunuu i le pemita e 30 aso na malaga mai ai, ma le mataupu lona lua na tula’i mai i le isi vaiaso talu ona tuana’i le mataupu muamua lea na ta’usala ai o ia ma nofovaavaaia ai mo le 12 masina.
Na faailoa e le alii faamasino ia Elvis P. Patea i le alii ua molia, e atagia mai i le gaioiga sa ia faia o lona faaoolima lea i lona toalua a’o ‘ona, na te lei aoaoina se lesona mai le ulua’i mataupu na ta’usala ai o ia.
O lo o taofia pea o ia i le toese i Tafuna i le taimi nei, fa’atoa tatala i tua i le aso Tofi o le vaiaso nei i le taimi e fa’aee atu ai i le va’a mo le malaga ese atu ma le atunu’u.
