Ads by Google Ads by Google

Tala otooto mai Samoa

MOLIA SE SUI OFISA FAATOAGA I AISA NA MAUA I LE MALAE VAALELE

E toatasi se sui o le Ofisa o Faatoaga ua molia nei i le tulafono, ona o se afifi sa i ai se vaega tele o le pauta faasaina o le aisa i totonu, lea na maua i le malae vaalele i le aso Gafua na te’a nei.

O le alii ua molia, e ui e le o faalauiloaina lona suafa, peitai ua molia o ia i le solitulafono o lona umia faasolitulafono vaega o fualaau faasaina.

Na taua e le Sui Komesina o Leoleo ia Leaupepe Fatu Pula e faapea, o le afifi na maua e se sui o le Ofisa o Tiute sa tiute ai i le malae vaalele i le taeao lea, ina ua maitauina e lea alii Ofisa gaioiga uma a le afifi, mai le taimi na aveese mai ai i taavale na momoliina atu le uta a le vaalele, seia oo lava i le taimi na piki ai e le alii ua molia nei.

Na siaki le afifi ma maua ai vaega o le pauta faasaina o lo o afifi malu i ni ofu.

Na taua e Leaupepe le gaioiga na faia e le sui o le Ofisa o Tiute, o se gaioiga mataala ma le mataalia, ona o lo o pisi uma tagata i le lauina atu o uta mo faamomoli o le afå, ae o lo o taula’i le vaai a lea alii Ofisa i le faatinoina o ona tiute.

Fai mai Leaupepe, o se tasi o itu na mafai ai ona taulai a latou suesuega i le alii ua molia nei, e leai ma se isi na amanaiaina le afifi, ona sa pisi uma tagata i le faamaopoopoina o uta sa avatu o faamomoli, peitai sa ese lava le itu na agai i ai le alii ua molia ma lana afifi.

E le o iloa se aso e tulai ai lea alii i luma o le faamasinoga maualuga, mo le tuuina atu o lana tali e tusa ai o le solitulafono ua molia ai o ia.

LEAI SE TALI A LE KAMUPANI VAALELE O LE ‘INTER ISLAND AIRWAYS’

E ui i le tele o fesili ua maea ona tuuina atu e le au faasalalau i le Ofisa autu o le kamupani vaalele a le Inter Island Airways e tusa ai o le faafitauli o lo o tulai mai i le taimi nei i a latou malaga, peitai e lei tuuina mai lava se tali e oo mai i le aso.

O le toatele o le mamalu o le atunuu na faaalia lo latou le fiafia ina ua tuuina atu se faatonuga e faaleaoga ai malaga a le kamupani vaalele, e aunoa ma le tuuina atu o se faasilasilaga e lapataia ai tagata ao lei oo atu i le taimi o a latou malaga ua faatulaga.

O ni isi o pasese ua latou faamaonia le maea lea ona toe faafoi atu o a latou tupe sa totogi mo pasese, peitai e le o taofia ai lava le fia faalogo atu i se faamatalaga mai le kamupani vaalele, i le mafuaaga o lenei faaletonu, i le toe tolopo lea o ni isi o a latou faigamalaga e pei ona faatulagaina.

Ae i le tulai mai ai o lenei faaletonu i le kamupani vaalele a le Inter Islands, ua faailoa mai ai e le kamupani vaalele a le Polenisia le tatau lea ona faaopoopo ni isi a latou faiga malaga i le va o Samoa ma Pago Pago, ina ia mafai ai ona ofoina atu la latou fesoasoani i le atunuu o lo o talosaga atu.

Na taua e le pule o le Polenisia ia Taua Fatu Tielu i le au faasalalau e faapea, o le toatele lava o le atunuu o lo o talosaga atu mo se fesoasoani, e le o teena i latou, ae o lo o latou ofoina atu i ai le fesoasoani talafeagai, ae fuafua lava a latou faigamalaga i fautuaga mai a latou Inisinia.

TOE TATALA NI ISI O OFISA INA UA TUANA’I LE AFA

E ui i tulaga pagatia ma le faaletonu sa i ai le tele o Ofisa i le atunuu, o le vaiaso nei na toe tatalaina ai le tautua a le lala o le Faletupe o le National Bank i Tamaligi, e ui sa tele se afaina o lea ofisa sa i ai i le tausaga na tea nei.

I le toe tatalaina ai o le tautua a lea lala o le National Bank, ua mafai ai ona maua se isi fesoasoani mo le atunuu o lo o alala i lea itu o le atunuu.

Na taua e le alii pule o le lala o le faletupe ia Fuimaono Johnson e faapea, o le toe tatalaina ai o le latou tautua i le atunuu, o se amataga fou lea mo tagata i lenei tausaga, e le gata mo le atunuu ae faapea foi i tagata faigaluega.

LE FIAFIA AIGA O NI ISI O FAI FAIVA NA MALILIU I LE AFÅ

Ua faaalia le le fiafia o le toalua o se tasi o alii faifaiva na maliui le afa o Eveni i le tausaga na tea nei, ona o le faalavelave na mafua ai ona maliu lona toalua.

Na taua e le tina o Olotaga Key, o le toalua lea o le alii faifaiva ua maliu o James Key, i le aso na tuuina mai ai lapataiga o le afa, sa fai atu ai i lona toalua e le tatau ona o e fagogota o lea e tata mai le afa, peitai na fai atu lona toalua ia te ia, e tatau lava ona alu le latou vaa e fagota, ona o lea ua uma ona faatau e le ulugalii e ana le vaa mea e faaaoga i le latou faiva e pei o aisa ma le kesi o le vaa.

E talitonu Olotaga, o lona toalua ma isi alii e toalua o lana auvaa na ave e faafetaiai le afa na afatia ai Samoa.

Na taua e le tina faanoanoa e faapea, e ui i le tiga ma le matuitui o le tulaga ua feagai nei ma lona aiga, peitai o aso uma e vaavaai atu ai i si ana fanau, e toe faamanatu mai ai foliga alofa ma le lotoaiga o  si ona toalua ua le toe maua sa latou fesootaiga.

E LE’I FAALAVELAVE SATAPUALA I LE SUAINA O LE ELEELE

E le’i faalavelave le afioaga o Satapuala i le taimi na faia ai le sauniga e faapaia ai le suaina o le eleele, e amata ai le galuega mo le fausiaina o le Falema’i Fou Faaitumalo i Faleoloa, i le tau e US$1.2miliona, e pei ona faatupe  mai e le malo tele o Amerika.

O lea sauniga na mafai ai ona tutu faatasi sui o le malo ma Alii ma Faipule o Satapuala e faataunuu i le vaiaso nei, ao molimauina e sui o le malo o Amerika na auai i lenei sauniga taua.

O ni isi sa auai i lenei sauniga e aofia ai le afioga i le alii Palemia o Samoa, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi.

O le tofa a Vaili Mimita mai le afioaga o Satapuala na gafa ma le ava o feiloaiga, ao malosi ai le puipuiga a le toatele o leoleo sa latou leoleoina le saogalemu o lea sauniga tele.

O le falemai faaitumalo o le a fausia i Faleolo, o lo o faafesagai tonu lava ma le nofoaga o lo o i ai le malae vaalele faavaomalo, le Faleolo International Airport.

MALIU AO TAUMAFAI E FAASAO LONA AFAFINE MA LONA NEPHEW

O le alii Samoa mai Niu Sila lea na malemo i Ausetalia i le aso Sa na te’a nei, na malemo o ia ao taumafai e faasao mai le ola o lona afaafine e 11 tausaga le matua, faatasi ai ma lona nephew e 12 na tafefea i se latou taelega i le vai o le Lysterfield Lake Park i Auselia.

O le ulugalii sa aumau i Niu Sila, ona agai atu ai lea i Ausetalia i le fa tausaga talu ai, e saili manuia mo le la aiga, ae tulai mai ai loa le faalavelave, ina ua faatoa asia lava lea e le aiga le vai lea i le taimi o le latou tafaoga.

Na taua e le faletua o le alii o Kelekolio Latu ua maliu o Manu Latu e faaapea, na maliu lona toalua ao taumafai e faasao mai le ola o le la tama ma lona nephew.

Na taua e le tina i le au faasalalau e faapea, ina ua le mafai e lona toalua ona faasaoina lona lava ola, na taumafai atu ai loa ni isi o uo e fesoasoani, peitai sa siliga taliiseu se laveai.

E silia i ni nai itula o taumafai le vaega faaola e saili le tino o kelekolio, ma maua ai loa lona tino ina ua tuanai ni nai itula talu ona malemo o ia.

Na taua e Manu e faapea, o le a suia le igoa o lana tama e tasi le tausaga o lo o i ai o Pita, i le igoa o lona toalua o Kelekolio, e faamanatu ai o ia ma le latou mafutaga.

TOALUA SAMOA I LE LISI O TAGATA NIU SILA TOA 25 PITO I LUGA

E toalua Samoa o lo o fefiloi ai i le lisi o tagata Niu Sila e toa 25 pito i luga ua filifilia mo le tausaga na tea nei, o i laua ia e aofia ai Monty Betham ma Rose Matafeo.

O Betham e lauiloa i Niu Sila i le taaloga o le lakapi liki ae o Matafeo e lauiloa o ia o se tamaitai faasalalau i luga o televise.

E lauiloa Betham i lona faavaeina o se Faalapotopotoga e faaigoaina o le ‘Steps For Life Foundations,’ i lona lava igoa, ae o Matafeo e tautaua i ana faasalalauga atoa ai ma lona taumafai e faia ni gaioiga malie e faafiafia ai tagata matamata.

fa’aliliu Ausage Fausia