Ads by Google Ads by Google

Tala otooto mai le Fono Faitulafono

FAAMAONIA SENATE LISI VA MALO MA LE STARKIST SAMOA CO.

 

O le vaiaso nei na faamaonia ai e le Senate sa latou iugafono malilie faatasi, e toe faaopoopo ai isi tausaga e 30 i le lisi ua sainia i le va o le malo o Amerika Samoa ma le kamupani i’a a le StarKist Samoa Co.

 

O le agaga o le iugafono malilie faatasi a le senate, afai e palota le maota e teena le lisi lona uiga ua pasia le lisi, o le vaiaso la na te’a nei na teena ai e le senate la latou iugafono malilie faatasi ina ia pasia ai le lisi.

 

O le lisi e amata i le aso 1 Novema 2013 ae maea i le aso 31 Oketopa 2043.

 

PASIA I’UGAFONO SUI AI LE FA’AVAE

 

Ua pasia nei e maota e lua se I’ugafono Soofaatasi e faatulaga ai suiga i le Faavae o Amerika Samoa, e ala i le suia lea o aso e fono ai le Fono Faitulafono mai le 45 aso o lo o i ai nei i le 60 aso.

 

E 14-0 le palota na pasia ai e le Senate la latou iugafono soofaatasi, ae 17-0 le palota na pasia ai e le maota o sui la latou fo’i iugafono soofaatasi, ma ua tuu atu nei le iugafono soofaatasi a le Senate e fai i ai se finagalo o le maota o sui, ae ua tuu atu foi le iugafono soofaatasi a le maota o sui e fai i ai se faaiuga a le Senate.

 

I lalo o le Faavae, e tatau ona 2/3 le palota e maota ta’itasi e pasia ai le iugafono soofaatasi mo le suiga o le Faavae, e tatau foi ona manino faamaumauga uma nei i le taimi e tuuina atu ai le iugafono soofaatasi i le Ofisa o le Kovana Sili mo le tuuina atu i le palotaga i le tausaga fou.

 

I le Vaega II, Maga 8 o le Faavae o Amerika Samoa o lo o i ai nei, o lo o faatulaga mai ai fonotaga tetele e lua a le Fono Faitulafono i tausaga ta’itasi, ma o ia fonotaga tetele e lua e ta’i 45 aso i le fonotaga, peitai o le suiga lea ua pasia e faipule ma senatoa, o le a ta’i 60 aso fono i le fonotaga.

 

O le fonotaga muamua e amata i le aso Gafua lona lua o Ianuari o tausaga taitasi, ma le fono lona lua e amata i le aso Gafua lona lua o Iulai. E mafai foi ona aofia le fono faitulafono i se fono faapitoa pe a valaauina e le kovana.

 

LAMATIA SAOGALEMU TAGATA AUNUU I LE FAALETONU UAFU

 

O tulaga faaletonu o lo o i ai uafu i Aunuu ma Auasi, ua talosagaina ai e le alii faipule mai le itumalo o Sua #4 ia Talaimatai Elisara Su’a le Fa’atonusili o le Matagaluega o Uafu ma Taulaga, ina ia silasila toto’a i le tulaga lamatia ua i ai le saogalemu o tagata aunuu i le taimi nei.

 

O ia tulaga faaletonu e aofia ai le va iti o le ava e ofi atu ai va’a i totonu ina ua solo pa maa ma taligalu o lo o siomia ai le uafu, atoa ai ma le papa’u o uafu ona o fagaoneone o lo o tafe atu ma to’a i le vaega e ui atu ai vaa, ma pa’ulia ai vaa i le taimi e pe ai le tai.

 

O nei faaletonu e pei ona taua e Talaimatai i lana tusi i le masina ua te’a ia Taimalelagi Dr. Claire Poumele, ua aga’i atu i se tulaga e ono lamatia ai le saogalemu o tagatanuu o Aunuu.

 

I le faafetaia ai e Talaimatai o le tautua ma galuega lelei o lo o faia pea e le Mataglauega o Uafu ma Taulaga mo le itumalo aemaise ai le motu o Aunuu, ae sa ia taua ai e faapea, o faafitauli e pei ona taua e le faapea na tutupu i se taimi lata mai, ae o faafitauli na mafua mai i afa ma matagi malolosi na aafia ai le atunuu i tausaga ua mavae, ma mafua ai loa ona solo pa maa ma taligalu, ma mafua ai ona fetoai vaa ma maa o lo o taatitia ai i luga o uafu, aemaise lava i le taimi e latalata atu ai le vaa i totonu mo le taimi e taula ai.

 

“A o o i taimi e pe ai le tai, e matua laititi lava le auala e mafai e le kapeteni o le vaa alia ona fai ina ia foia ai le aga’i sa’o atu o le vaa i luga o amu po o fagaoneone ua tutupu a’e i totonu o le sami, ma faa faigata ai tulaga o femalagaaiga i totonu o le motu,” o se vaega lea o le tusi a le alii faipule.

 

E ui e leai ni isi na manunu’a i faalavelave sa tutupu mai i se taimi e le’i mamao atu, ae i le avea ai o le alii faipule o se tasi sa avea ma kapeteni o vaa alia i totonu o Aunuu i ni tausaga ua mavae atu, sa ia taua ai i le tamaitai faatonusili le ono i ai o le avanoa e tulai mai ai se isi faalavelave e sili atu ona matuia, e ono maimau ai foi se soifua o se tagata pe afai e le faia se auala e foia ai faafitauli e pei ona ia taua.

 

“I le silia ai i le 20 malaga a le vaa mai Aunuu i Auasi i le aso e tasi, mo le la’uina o tagata i le va o motu e lua, ua matua manaomia ai le vave faia o se auala e foia ai se faalavelave matuia e ono tulai mai i se taimi e le o toe mamao,” o se vaega lea o le tusi a le alii faipule.

 

Saunoa Talaimatai e faapea, e ui e le o i ai sona finagalo e faatusatusa manaoga o lo o feagai ma Aunuu ma manaoga o lo o fetaia’i ma le tele o itumalo ma afioga i le atunuu, ae o le mea moni e tatau ona silafia, o se tasi o tulaga matuia o lo o maitauina pea i aso taitasi, o le silia i le afa o le faitau aofa’i o tagata Aunuu e faimalaga mai le motu ma aga’i atu i Tutuilua mo aoga ma galuega i aso uma.

 

“O le faatupulaia o tagatanuu o Aunuu o lo o faia lenei masani o le usu i taeao uma ma toe foi atu i le afiafi mo aoga ma galuega i Tutuila, ua mafua ai ona ou talosagaina lau afioga i le Faatonusili, ina ia e taga’i alofa mai i le tulaga pagatia o lo o feagai ma tagata o Aunuu,” o le saunoaga lea a le alii faipule.

 

Na faaiu le tusi a Talaimatai ia Taimalelagi i lona talosagaina lea o le tamaitai faatonusili, afai e tusa ai ma lona finagalo, o se tulaga lelei le maua o se avanoa e malaga atu ai e maimoa ma silasila i tulaga faaletonu ua ia taua, ina ia ona silafia ai tulaga pagatia o lo o fetaia’i ma tagata Aunuu i aso uma o le olaga.