Tala otooto mai le Fa’amasinoga
LIZZA GAOTALA
Ua talia e le fa’amasinoga maualuga i le vaiaso na te’a nei se talosaga na fa’aulu e le loia a Lizza Gaotala, ina ia talia le fautuaga a le Ofisa Nofovaavaaia o lo o taua i totonu o le latou ripoti, ina ia fa’aauau pea le nofovaavaaia a le ua molia, e ala i lona usita’i ma tausisia lea o tuutuuga uma ua tuuina atu e le fa’amasinoga ia te ia mo lana nofovaavaaia.
O le aso Faraiile na te’a nei na valaau ai le ulua’i iloiloga a Gaotala, talu mai le taimi na mae’a ai le lauina o lona fa’asalaga i le tausaga na te’a nei, ina ua ta’usala o ia i le moliaga mamafa o le gaoi, ma fa’asala ai loa o ia e le fa’amasinoga e taofia i le toese i Tafuna mo le 6 masina, totogi le tupe sa ia fa’aaoga fa’agaoi e $3,000, o ni isi ia o tuutuuga o lana nofovaavaaia e 7 tausaga.
O lenei fa’alavelave na tula’i mai i le taimi a o avea Gaotala ma failautusi o le Asosi a Matua ma Faiaoga a le Aoga a Samoana.
Na taua i le ripoti a le ofisa nofovaavaaia le usitaia uma e le ua molia o tuutuuga o lana nofovaavaaia, e aofia ai le aua lea nei ona toe solia se tulafono, totogi lana salatupe, ma ia asiasi atu foi i le ofisa nofovaavaaia i masina taitasi po o isi lava taimi e manaomia mai ai o ia e le ofisa.
E oo atu i le aso na lau ai le faasalaga a Gaotala i le tausaga na te’a nei, e tusa ma le $2,200 le tupe ua mae’a ona ia toe totogi mai le teugatupe a le PTA sa ia fa’aaogaina, e ui na taua i le ripoti a le nofovaavaaia, e tusa ma le $14,000 le aofaiga atoa o le tupe sa i totonu o teugatupe a le PTA e le o iloa po o fea ua ave i ai.
AFA MIKAELE
E 90 aso lea ua faasala ai le ali’i o Afa Mikaele e taofia i le toese i Tafuna, ina ua ta’usala o ia e le fa’amasinoga fa’aitumalo i le moliaga o le ave ta’avale ae o lo o se’i lona laisene. E ui sa fa’atoese le ua molia i le fa’amasinoga mo se isi avanoa mo ia, peita’i na fa’ailoa i ai e le ali’i fa’amasino ia John L. Ward II e fa’apea, ana usita’i i le poloaiga sa avatu ia te ia, semanu e le talosaga atu faapea mo se isi avanoa.
Na silafia lelei e le fa’amasinoga le salamo moni o Mikaele e tusa ai o le solitulafono sa ia faia, peita’i na saunoa Ward e fa’apea, e taua fo’i le fono i le falepuipui, na te aoaoina mai ai se isi lesona taua mo lona olaga i le lumana’i.
O le mataupu fa’asaga ia Mikaele na alia’e mai i le masina o Setema na te’a nei, ina ua taofi e ni ali’i leoleo se to’alua sa tiute i se vaega o le alatele i Nu’uuli ona o le saoasaoa tele o le alu.
Saunoa Ward II ia Mikaele e fa’ape, “sa ou fautuaina lelei lava oe i le aso na lau ai lau faasalaga, e alo le faamasinoga i le toe faasalaina o ia i se isi faasalaga e mamafa atu, pe afai e maua ane ma faamaonia ua e soli le tuutuuga o le ave taavale ‘ona”.
Na faamanino foi e le faamasinoga ia Mikaele e fa’apea, i lalo lava ia o le tulafono, o lo o fa’amama mafai ai le umi e 90 aso e faamalosia ona taofia ai soo se tasi e tausala i le ave taavale ao se’i le laisene, o se tasi lea o tuutuuga o le nofovaavaaia e 5 tausaga.
UPUTONE VILI
E 12 masina lea ua nofovaavaaia ai se alii e 35 tausaga le matua mai Nuuuli, ona o le faalavelave lea na ia faaoolima ai i se isi alii i totonu o se faleoloa i Tafuna, e mafua mai ina ua tulai mai se feeseeseaiga i le va o alii ia e to’alua, ma tula’i mai ai loa le fa’alavelave.
Na faatoese Uputone Vili i le faamasinoga e tusa ai o lana solitulafono sa faia, ma ia talosagaina ai se isi avanoa se tasi mo ia, sei faaauau ai pea lana tausiga i lona toalua ma le fanau, aemaise ai o lea faatoa tolu vaiaso talu ona galue i lana galuega fou o lo o i ai.
O le faalavelave na tulai mai ina ua lafo e le alii na aafia ni upu masoa ia Vili, ma savali atu ai loa le ua molia ma fa’aoolima i le ali’i na a’afia ma maosia ai se vaega o lona mata agavale.
Na taua i ripoti a leoleo le tau fai ‘onana uma o le ali’i na a’afia i le taimi na tula’i mai ai le fa’alavelave.
Saunoa John Ward II e fa’apea, ana le tagofia e le ua molia le ava malosi i le aso lea, e leai se solitulafono e tula’i mai.
Na taua e le faamasinoga e fa’apea, e ui o le ‘ava malosi o se fualaau oona e fa’ataga ona fa’atau e tagata, ae o le mea moni, e le o se uo lelei lena mo soo se tasi, aua e i ai ona aafiaga i tua atu.
O ni isi o tuutuuga o le nofovaavaaia a Mikaele ina ua tausala o ia i le moliaga mama o le faaoolima i le tulaga tolu, ua faasa ona ia toe tagofia le ava malosi i totonu o le `12 masina, ae ua faasa foi ona ia toe taumafai e faafesootai le alii na aafia, pe toe tu vae i le faleoloa na tula’i mai ai le fa’alavelave.
Ua poloaina lona totogiinao le salatupe e $150, faapea ai ma lona totogiinao le fata o le faleoloa na leaga i le taimi na tula’i mai ai lea fa’alavelave.
