TALA O VAIFANUA

FA’ATAUA ASCC TU MA AGANU’U SAMOA

 

O le aso Tofi na fa’atulaga ai e le Samona Studies Institute o le Kolisi Tu’ufa’atasi o Amerika Samoa e faatino ma fa’aalia ai tomai ma agaifanua ua mae’a a’oa’oina ai i latou.

 

I vaega eseese sa a’oa’oina ai fanau ua tauavea le kosi Fa’a-Samoa, na tofusia fo’i ali’i ma tama’ita’i Faia’oga i le taimi o le fa’aaliga o nei tomai eseese ina ia fa’aalia fo’i i nisi o fanau a’oga i le Kolisi, matua ma i latou na vala’auina fa’apitoa e auai i lea fa’aaliga to tu ma agaifanua a Samoa i le Fale Samoa o le Kolisi.

 

O vaega nei sa fa’aalia fa’apitoa:

 

“Paluga o le Ava” e Taupou po’o Manaia sa a’oa’oina fa’apitoa e Okenaisa Fauolo. O le “Gaosiga o le Fa’ausi” sa fa’atautaia e le tofa Teleiai Christian Ausage. O le “Gaosiga o le Elei” na fa’aalia fa’apitoa e le tama’ita’i o Tamari Mulitalo Cheung; O le “Lalagaina o le Fala” na a’oa’oina ai le to’atele o fanau a’oga na gasolo atu e fia iloa fo’i lea taleni e le tina o Si’itia Mase.

 

O le “Gaosiga o le Fala Tui” na a’oa’oina lea e Fesuia’i Muagututi’a ae o le “Lalagaina o Ili Fulumoa” na fa’atautaia lea e Afano Sa’au. O le “Tuiina o Ie Solo Vae” sa fa’atautaia lea e Lupi Gilreath ae o le “Taina o Mamanu o Upeti mo Elei Samoa” sa aoaoina lea e Patrick Mafo’e.

 

O le “Lalagaina o le Mailo & Ato fu’e Umu” mo mea’ai Samoa, sa a’oa’oina lea e Maseuli Tipa ma Poutasi Seiuli.

 

Ina ua mae’a vagaia lea itu o le fa’aaliga e le to’atele sa tumutumu ai le Fale Samoa ma fale’ie sa fa’atutuina e fa’atautaia ai nei a’oga, sa alaalata’i loa le mamalu ae se’i faata’ita’ia e fanau o le Vasega Samoa i le Kolisi le latou “Sua Tai o fa’aaloaloga fa’asamoa.”

 

I le vaega lea sa i ai le sui o le vasega na lauga le susuga Maseuli Tipa, na “folafola sua” fo’i le ali’i o Maurice Pabon, ae “sula toga” e le tama’ita’i o Maria Seumalo.

 

O le sua sa ta’i mai i le faletua o Alofa Nu’usila, o se tasi fo’i o le au faia’oga o le vasega Samoa i le Kolisi, ae o ia fo’i lea sa ia fa’atonutonuina le fanau i lea fo’i agaifanua i potu a’oga. Ina ua mae’a sa tufatufa mai loa le fa’ausi esi ma le Koko Araisa fa’apea le Niu Suamalie e tali ai le aofia na potopoto, ae alofaiva le Vasega Samoa i Fa’afiafiaga pupu’u e fa’anofo filemu ai le latou aso. O pesega fo’i sa usuina e le fanau o loo a’otauina i lea vasega Samoa, fa’atasi ai ma le ali’i o David Pouesi, o se tasi o ali’i lauiloa o le Musika i le kolisi.

 

FA’ATAUA AOGA A.P LUTALI GATAIFALE FA’ASAO

 

Ua amatalia i le masina nei ona faia se so’o i le va o tamaiti a’oga i Leone Midkiff ma tamaiti a’oga i le A.P Lutali Elementary ina ia latou fetufa’i i a’oa’oga e mafai ai ona malamalama lelei i latou i tatou gataifale fa’asao lea e fa’afailele fa’atasi e le NOAA ma le National Marine Sanctuaries o Amerika Samoa.

 

Ua fa’ailoa mai, o lenei so’o se fa’atautaia uma lava e le NOAA ma le NMSAS i le latou polokalama ua fa’aigoaina “GIYS” - “Ia e iloa lou Gataifale Fa’asao” pe a faaliliuina fa’asamoa.

 

O le faiga o le latou so’o e o atu tamaiti a’oga mai Midkiff e asiasi i le Fa’asao o le Gataifale o Aunu’u, a uma ona o mai fo’i lea o tamaiti mai Aunuu e asiasi mai i le Fa’asao i le Gataifale o Fagatele Bay.

 

O lea faiga o le a mafai ai ona sailiili e fanau a’oga sosia uma i totonu o le fa’asao e le’i o’o i ai muamua ma e fou ia i latou. O le a latou fa’amamaina ese ni mea e le tatau ona i ai i lea si’omaga, e pei o lapisi ma tusia ma fa’amaumau mea lelei uma ua mafai ona latou vaaia i lea asiasiga, o mea ia e ao ina fa’aauau na fa’amama mo tupulaga fai mai o le atunu’u.

 

O le a talimalo ai le fanau a’oga i A.P. Lutali i a latou uo mamae mai Midkiff i Aunu’u. O le aso Tofi 26 Mati, 2015 e avatu ai le fanau a’oga mai Midkiff e aga’i atu i Aunu’u mo lea asiasiga.