Ads by Google Ads by Google

Tala o le Pasefika

TONY BABAUTA - FAAMALOLO A’O FAIA SUESUEGA

Mai Palau, ua fa’ailoa mai ai le latou Sui Failautusi o le Insular Affairs - Tony Babauta, e masani ona vala’aulia ma tatou talimalo ai i vaitaimi o tatou sisigafu’a ae maise o le fa’apa’iaina o nofo fou a tatou Kovana ma Sui Kovana, ua fa’amalolo, ae se’i faia su’esu’ega a le Feterale, ona ua molia o ia ona o ni fa’aletonu i le fa’atautaiga o ona tiute, ae maise lava i ana pili o femalaga’iga, fa’atasi ai ma le fa’aaogaina o se vaega tupe sa taua’aoina e lona ofisa e fa’aaogaina mo Guam, lona malo.

I le taimi nei, ua fa’ailoa mai, ua tula’i ai le tama’ita’i o Eileen Sobeck, lea fo’i sa auai mai mo le tatalaga o le “Tauese Pita Sunia Marine Center” i Utulei, ma o ia fo’i lea sa na taua’aoina se fa’ailoga fa’apitoa mo le tatou Kovana Togiola Tulafono e tusa o lona sao i lea fo’i ituaiga o fa’asao mo le Gataifale ma ona Sosia.

O Eileen Sobeck sa avea ma Sui Failautusi o le Initeria e va’aia toto’a I’a, le Gataifale ma le Vaomatua ae maise o Paka Fa’asao, peita’i, lea ua se’e mai mo tiute uma sa fa’atino e Tony Babauta i le taimi nei. O Babauta sa ia va’aia alamanuia mai le Initeria mo Palau, FSM, le Atu Malesala, Guam ma le CNMI.

Ua lipotia mai e le Pacific Daily News, ua nofo va’ava’aia uma nei ana gaoioiga i ana femalaga’iga, ma le fa’aaogaina o le vaega tupe na atofa mai lona Ofisa mo teritori i lana va’ava’aiga. Ua pau lea o se fa’amatalaga i lea tulaga ua tu’uina mai ae o le Inspector General lea e faia le su’esu’ega lea.

O Babauta o se tagatanu’u o Guam, ma o se tasi lea o tofiga sili ona maualuga a le Malo Tele ua mafai ona se’ei ai se tasi mai lea malo fa’ateritori o Amerika. E o’o mai i le taimi nei, ua leai se fa’amatalaga fa’alaua’itele a Tony Babauta ua fa’ao’o mai i lo tatou malo po’o lona itumalo fo’i o va’aia fa’apitoa e tusa o lea tulaga ua i ai lana galuega.

TATUI TAMAITITI A’OGA I WAIANAE

Mai Waianae ua fa’ailoa mai ai e le Hawaii News Now le ma’i lea e sosolo i totonu o a’oga i Amerika, ua foliga mai ua tauau e o’o mai i Hawaii, ona ua tatui ai e le tamaititi e 19 tausaga le matua se tasi o tamaititi a’oga fo’i e 19 foi ona tausaga.

Ua mae’a tula’i le ali’i a’oga na fa’ao’osala i le aso Gafua i le fa’amasinoga fa’aitumalo i Honolulu e tali i ona moliga. O ia lea o Ikaika Andrade, ma sa tupu lea ua toetoe ta le afa o le 12:00 i le aso Faraile ua te’a. O le malae ta’alo Pasiketipolo a le a’oga lea na tupu ai lea fa’aletonu, ma ua o’o ina loka ai nei le lotoa atoa a le aoga maualuga i Waianae.

Ua fa’ailoa mai, e le’o maliu le na lavea, ae ua i ai nei o ia i le Queen’s Medical Center mo togafitiga ona e tauga lava fo’i ona manu’anu’a.

FITI:  TATUI LANA UO I LE NAIFI

Ua fa’ailoa mai i le nu’u o Seaqaqa i Labasa i Fiti, ua lipotia mai ai e le Fiji Times le i’u leaga fo’i o ni evaga a nisi o uo tama e to’alua. O le tasi ua tau fa’aolaola fo’i i ona manu’aga ae o le isi ua loka nei e tatalia ai lona fa’amasinoga pe a mae’a faia su’esu’ega a leoleo  i le la’ua evaga ua fa’ai’u puta.

Ua mae’a fa’amaonia mai e leoleo na tupu lea mea i Doidoi Seaqaqa, Labasa i le itula 4:30 i le afiafi o le aso Sa na te’a nei. O le ali’i e 24 tausaga le matua, na tatui fo’i i le naifi e lana uo e 20 tausaga le matua. I le amataga o lenei tausaga 2013, e iloga mai e tolu nei fa’alavelave e tutupu mai, ae e fa’aaoga ai lava le naifi e fasia ai i latou o lo’o ua manu’anu’a ma tau fa’aolaola.

O se tala mai e leoleo, ua latou fa’ailoa ai le fa’anoanoa tele o i latou, ona e tula’i mai, ua ese le auala ua amata ona fa’ai’u ai e le tupulaga a latou feutaga’iga ma latou uo, ua sailia ala matuia e ono fa’aletonu ai le taunu’uga o latou olaga i le to’ese, ae ua le talanoa fa’alelei.

E ese fo’i le isi fa’alavelave i le aso To’ona’i,  ae fa’aaoga lava fo’i le naifi e fa’atino ai manu’aga o le isi talavou ma ua fa’aulu fo’i lea mataupu i le fa’amasinoga.

MU SE FALE O SE AIGA I NANAKULI

O se aiga e to’alima na fa’atama’ia e le afi le latou fale nofo i Nanakuli, ma ua lipotia mai e le Hawaii News Now le fa’ate’ia si aiga lea i le fa’ataitaio solo a se tasi o le fanau e 7 tausaga le matua ma fafagu i latou ua mu le latou fale.

Ua mae’a o’o atu i ai le tinei mu peita’i, e lei mafai ona tineia vave le mu, e silia ma le tolu itula o faia le galuega alofa a le Tinei Afi fa’ato’a pe le mu lea.

O se mea lelei ai, e leai ma se tasi o lea aiga o afaina i le soifua i le afi, na mafai ona ave’esea uma mai tagata sa i totonu o lea fale, a’o le’i o’o atu i ai le ma’ema’ea o le afi na sasao. Ua mae’a o’o atu fo’i le Koluse Mumu i le nofoaga a’o sasao pea lava le afi, ma ua latou ofoina atu fo’i fesoasoani amata a le Koluse Mumu mo le aiga ua pagatia fa’afuase’i i lea fo’i pagatia.

O le isi mea lelei na faia, o le vave o’o atu o se sui o le Kamupani Kesi, ma latou taofia le sasao atu o le afi ma a’afia ai le kesi i totonu o lea fale. I le taimi nei o lo’o taumafai leoleo e fa’amautu lelei, pe na fa’apefea ona amata mu le fale lea.

saunia; Leua Aiono Frost