Ads by Google Ads by Google

Tala o le Pasefika

TU FITI I LE ‘E’ - ZERO!

A’o savalia fo’i malae ma laufanua o le Konetineta o Europa e le Manu Samoa Lakapi ta’ito’a 15, o lo’o fa’apena fo’i ona sofa’i atu e “Fiti” le isi itu. Peita’i e le o tutusa osofa’iga nei e lua. E pei o lo’o lavea Europa i se afa e le mafai ona sosola ai, ae o le itu o i ai Fiti, o lo’o lofia lava i se Tsunami a Europa.

O le tala mai i le fetauiga a Fiti ma Aialani, e tu fiti i le E, ae savavali ai tama o le muafanua a Aialani. E toe ea ane le vaega fia saoasaoa a Fiti, ua kisi i mulivae o tama papa’e. E 53 ‘ai o Aialani ae ‘ai fa’alelei lava le fuamoa a nai uso mai le Pasefika.

E le o tau malie i finagalo o le au tapua’i lea fo’i mea ua o’o mai i le latou ta’i to’a15. Ua iloga lelei lava, e lelei le filiga o le latou Ta’ito’afitu, ae o’o loa i tama matutua, sili ai le malolo, aua le malaga ta’amilo.

O le ta’aloga lea sa faia i le aso 18 Novema i Thomond Park i Limerick, Ireland, peita’i,  o le latou malaga ta’amilo o alu nei, ua tolu ta’aloga tolu fo’i faia’ina - ua fa’alua ai ona tu i le E lagona o tagata tapua’i. O le ta’aloga ma Egelani na muamua lava faia’ina ai i le 12-54 i le vaiaso na te’a. Faia’ina fo’i lea ia Cloucester 31-29, ae soso’o ai loa ma le ta’aloga lona tolu matua le toe pupula lava, ua tauga tele le fasiga o si ‘au e Aialani.

Lea ua totoe o Georgia ona toe taliu mai lea, ae ua matua leiloa e le latou Faia’oga, po’o fea o le a muamua fa’asa’o. Fai mai e fa’avalu lelei na toetoe lava a sikoa i le ta’aloga ma Aialani, ae le mafai lava ona kolosia le laina e nai tama pasefika. Lea ua tonu i le mafaufau o Joji Rinakama le faia’oga, ‘toe fa’afo’i ana tama ta’a’alo e a’oa’o i tomai amata lava o lou ta’alo lakapi, ta’a’alo fa’atasi le ‘au, fa’ato’a mafai ona malo! O le aso 24 Novema, le toe ta’aloga lea!

SAILI LEOLEO - TAGATA TAU FAASESE I TINA

Mai Honolulu ua fa’ailoa mai ai ni tagata taufa’asese i nai tina matutua e tupuga mai Saina ae o lo’o alaala i Chinatown i Honolulu. Ua latou fa’aaogaina talitonuga fa’a-Saina e fa’ailoa ai i nei tina, e i ai ni mea leaga lava o le a tupu mai i totonu o latou aiga, pe afai o le a le foa’i atu mo i latou e fa’aauala ai latou taulaga e fa’amagalo ai o latou sese.

Ua fa’ailoa mai e to’atele nai tina matutua ua matua ‘avea uma latou tupe, pe ua leiloa fo’i latou atotupe, ma o se tasi lea o mala sa latou fa’ailoa i nei tina o le a o’o mai ia i latou. Ua toe saili latou nei atotupe, ona toe maua mai lea, ae fa’atulaga le 7 aso fa’ato’a tatala latou ato, ae tatala atu, oka ua fa’atupu i lapisi ae ua avea uma tupe.

Afai e i ai se tasi ua talanoa i nisi e fa’apea, aua lava nei maumau se taimi e te talitonu i ai, ae fa’asolo ane i se vala’au i le Ofisa o Leoleo e fa’ailoa i ai lou fale, ae saili fa’avave mai e leoleo, molia sa’o lea sui i le tulafono. Manatua o vaitaimi nei ua taumafai ai tagata i so’o se auala e avea lou tamaoaiga, ae le o tonu nei ala o le a e foa’i ai.

O le fa’asalalauga lea ua faia nei i Honolulu, ae maise ai o nofoaga o lo’o alaala ai tagata Saina, aua o le latou lea talitonuga, e la’u oloa ma mea taua i le latou atua o Puta, ina ia fa’amagaloina ai latou sala, ia le soloa’i se malaia i o latou aiga.

LOKA FAIFEAU TAGOVALE

Ua fa’ailoa mai le ali’i faife’au o le Ekalesia Metotisi mo so’o se tagata mai atunu’u eseese o le lalolagi “All Nations Christian Fellowship Church” ua loka nei e tulia lona fa’asalaga e lua tausaga i le falepuipui i Suva Fiti, ina ua fa’amaonia lona tagovale Fa’ale-Ituaiga i le tama’ita’i i le potu fa’aafu o le SPA i Suva lava.

O le aso 15 o Novema sa faia ai lea i’uga, ma ua loka ai lava le ali’i Faife’au na ia amatalia lea tapua’iga, e matua fiafia i ai i latou sa tautua i le Ami a Fiti, aua o le ali’i lea o se tasi sa avea ma ta’ita’i ‘au a Fiti mo litaea mai ai - Epeli Ratabacaca.

E ui ina to’atele i latou o le ekalesia sa auai i le fa’amasinoga ma sa va’aia le latou fetagisi, ae ua faia e le fa’amasinoga le i’uga tonu ina ua to’alua fa’amasino na malilie e moni moliga na fa’asaga i le Fa’afeagaiga.

O le tala mai, ua fa’aleaoga e le fa’amasinoga le moliga e lua o le fa’amalosi tama’ita’i, ae fa’aaoga na’o le moliga o le taumafai e tagovale fa’ale-ituaiga i se tama’ita’i. Ona o lea, sa faia ai le fa’ai’uga, ma ua to’ese ai le isi lua tausaga sa tatau ona tulia e Epeli, ae ua va’ai le fa’amasinoga i le tulaga o lana tautua i le atunu’u, ae maise fo’i o lana tautua na ia fa’atuina ai lea ekalesia Metotisi mo tagata uma lava mai so’o se atunu’u ua alaala i Suva, ma ua fa’aigoaina ai o le ANCFC. O se ekalesia ua silia ma le 1,500 sui totino o i ai nei.

O lenei mea na tupu i le aso 22 Iuni, 2011 peita’i, ua leva ona sailiilia mai lenei moliga, pe mafai lava ona fa’amaonia. Ua va’aia le fa’aletonu o uiga o le tama’ita’i na a’afia, ua faigata lava ona toe talitonuina e ia se tasi tamaloa, ma ua avea ma mea ua le toe fia auai ai i ni fa’atasiga uma e faia sa masani ona auai a’o le’i tupu mai lea fa’aletonu.

O le tama’ita’i lea e faia lona to’alua ma e to’afa fo’i lana fanau. Na tupu lenei fa’alavelave ona sa mana’o le Faife’au e la te fetaui ma lenei tina i le Potu fa’aafu o le SPA i Suva, o se nofoaga e matua le masani ai le tama’ita’i. “O le ulua’i mea ua fita na’ua, ua le toe talitonuina oe e se tasi o tama’ita’i o lau ekalesia!”

saunia e Leua Aiono Frost