Ads by Google Ads by Google

Tala o le Pasefika

FASIOTIA LANA UO MAMAE ONA O LE TEINE

Ua fa’ailoa mai Honolulu o le aso ananafi sa tula’i ai le ali’i e 26 tausaga, ua fa’ato’a maua e ala i ana emeli i luga o le Initeneti, sa i ai o ia i le taimi na maliu fa’afuase’i o Keola Kanae, 23 tausaga i le Ala Moana Shopping Center ia Oketopa 3, 2012.

Ua fa’ailoa uma e i latou nei, o le ali’i ua molia, o se tasi e lelei lana siva, ma e matua uo lelei lava o ia ma Keola, e le fiafia i ai i latou, ae o Keola lava na mafua ai ona avatu i le latou fa’auoga lea sui. Ua fa’ailoa mai, o Keola Kanae na maliu ona ua fa’atolu lava ona tatuia lona fatafata i se naifi, a’o i ai o ia i le alasitepu o lo’o aga’i atu e faigaluega i le Bubba Gump Restaurant. 

O le ali’i ua molia, Jacob Le na saisaitia ma ua molia i le fasioti tagata numera lua, i le aso Tofi talu ai, ma ua mae’a fa’ailoa ane e ia, sa na tatuia Keola ma ua le mafai ona ia taofiofia lona lagona e ao ina fa’ao’o ane o ia i le Matagaluega o Leoleo.

O se mea fita i le aiga o Keola, ona e masani lelei i latou ia Le, aua e fiafia i la’ua e sisiva fa’atasi i le Break Dance po’o le “siva ia malepelepe” e pei ona fa’aulagia e nisi. I ana tusitusiga fo’i na masalomia ai o ia, i lana facebook sa ia fa’ailoa ai lona fa’anoanoa tele ina ua maliu lana uo o Ola, ua ia fa’apea, “O ma’ua e aiga i luga o le foloa.”

Ina ua faitauina e le vaega o leoleo le isi fe’au ua ia tusia: “Ua maliu nei lo’u uso, ae ua na’o a’u lana Ex, o a’u ma lana X, o a’u ma lana X.” O le X lea e talanoa i ai lea fe’au, o le teine a Keola Donovan Almorza, lea e manatu lava Le, e uo i la’ua, ae na’o na masani o le to’alua lea, ae le o faia se faigauo e ono o’o ai ina nonofo.

Ua fa’ailoa fo’i e Almorza, “Sa ou vaaia i lena po na tupu ai le fa’alavelave ma maliu ai Ola, e i ai se mea o afaina ai Le, ae ina ua maliu Ola ua matou toe fa’atasi, ae na’o le sivasiva o le ali’i, ma sa pu’e ata fo’i le televise i Hawaii, maua ane ai ona ata o siva mai. E le’i tagi i le aso o le oti, e le’i foliga mai o misia e ia Ola e pei o matou uma.”

O Le sa avea ma se tasi o le ausiva na sisiva break i le taimi o le tanuga o Ola, ma sa va’aia fo’i o siva i autafa o le pusa, e foliga mai ua fiafia. Peita’i, i le tuaoi o Le, sa ia fa’ailoa ai, “E matele lava ina matou va’aia se talavou fiafia tele, e sivasiva i taimi uma ma o ana uo fo’i e le o nisi e fa’atupu fa’alavelave.”

Ua maofa le to’atele o uo mamae a Keola ma lona aiga, i se tasi o ana uo mamae, ae na te fafauina se mea e oti ai Keola, ae leai se sala!

3 SAILA FA’ASAO COAST GUARD - 5 ASO O LEILOA

Mai Honolulu ua fa’ailoa mai ai se tala fiafia i nisi o ali’i Fagota i le vasa Pasefika ua toe maua nei e le Coast Guard, ua latou fa’ailoa mai, e 5 aso talu ona latou se ‘ese mai i le latou kosi na tatau ona fagota ai, ona o afaina tau le afi o le va’a, ma ua fa’aopeopea ai lava i latou i le vasa.

O le Coast Guard a Hawaii lea sa latou mafai ona fa’asaoina mai lea vaega e to’atolu e tusa o le 70 notimaila i le itu i sisifo o le pasefika mai le motu amu o Tarawa. E le’i fa’alauiloa maia se tala ua leiloa lenei aufagota, ae peita’i, ua latou fa’afetaia le uia ane o lea itu o le vasa pasefika e le US Coast Guard ua vave ai ona maua i latou.

Ua molita’i e le Coast Guard i latou nei i le motu o Tarawa, o se tasi o motu o le malo o Kiribati, e tusa ma le 2,400 mai i le saute o Hawaii. Ua fa’ailoa mai e Gene Maestas o le Coast Guard, “O le ‘au faifaiva uma nei e mai Kiribati ma sa tau fesoasoani lava i latou ia sailia vave nei sui, ona sa o’o ane se fa’ailo, o lo’o ua fa’ato’a leiloa nei sui i le vasa, ae o se vala’au fo’i mai Kiribati.”

TETELE POLOKIKI - PALEMIA & POHIVA I TONGA

Ua le mautinoa tonu se mea e mana’o i ai le ali’i ta’ita’i o le itu agai a le Malo o Tonga, Akilisi Pohiva, ona ua matauina e le to’atele o le au fa’asalalau, ua matua mulimulita’i i le ali’i Palemia fou o Tonga, Tu’ivakano, e fia maua sona nofoa i lana Kapineta, pe avea o ia ma nisi e to’a tolu o lana vaega fa’aupufai  ma Minisita o Matagaluega i le Kapeneta a le ali’i Palemia.

O nisi ia e mana’o le ali’i e ave’esea mai le Kapeneta a le Palemia ua aofia ai Clive Edwards o le Minista o Fa’amasinoga ma Public Enterprises, Minista o Tupe Lisiate Akolo; Minista o Turisi Dr Viliami Latu; Minisita o Lafoga Fe’aomoeata Vakata.

O i latou ia e suia mai lana vaega e to’afa fo’i: Sunia Fili; Isileli Pulu; Dr Sitiveni Halapua ma Aikilisi Pohiva. Ina ua fesiligia la le ali’i palemia i sana fa’ai’uga ua faia i lenei fanoga e feosofa’i solo ma Aikilisi, ae fa’aalia ai e ia, “O le taimi nei e pule lava Aikilisi i le tofiga o lana Kapeneta pe afai ae avea ma Palemia, ae o lea e tu’u mai ia te a’u le tofiga o sui o la’u Kapeneta e fa’apea lava ona tu’u mai ia te a’u!”

Ua fa’ailoa mai, sa tofia muamua fo’i Tu’ivakano Sunia Fili ma Isileli Pulu e avea ma minisita i lana nofoa’iga muamua, ae na toe fa’auia mai o la’ua igoa e i la’ua lava a’o le’i faia le palota e fa’aleaoga ai sui i le masina o Iuni o le tausaga nei. O Pohiva fo’i sa tu’u i ai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ae na toe fa’amavae mai ae fa’ato’a lua vaiaso o lana nofoa’iga i lea tofiga.

O le isi tulaga fita, o Aikilisi ma Dr. Sitiveni Halapua, o sui nei sa matele ina tete’e i le tele o mea sa tau fa’atula’ia maia e le Palemia, ma o i la’ua fo’i nei sa mafua ai ona toe faia le isi palota o le “No Confidence!” lea sa faia nei. Ua tula’i mai ai se tulaga maofa i le mamalu o le atunu’u atoa ma le Palemene a lea malo, po’o le a tonu lava le mea o sailia e nei sui?

saunia e Leua Aiono Frost