TALA O LE LALOLAGI
FA’AMALOSIA NAURU TULAFONO TIPOTI ESE TAGATA MAI FAFO
O le masina nei na amata fa’amalosia ai e le malo o Nauru le latou tulafono e tipoti ai tagata mai fafo e fa’amaonia lo latou faia o solitulafono i le atunu’u, ina ua fa’afo’i ni ali’i mai Saini ina ua masalomia i le umia o fualaau faasaina, e ui o lo o taua i ripoti le leai o ni fualaau na maua e leoleo i nei ali’i, e le o faia foi ni moliaga fa’asaga ia te i latou. O le fa’amalosia ai e le malo o Nauru o le latou tulafono lea, na faia ai e ni isi o malo tuaoi o le Pasefika e pei o Niu Sila ma Ausetalia, i lo latou le aloaia o aia tatau o tagata. O se tasi o alii mai Saina na faamalosia ona toe tipoti ese mai i Nauru i le aso Toona’i na te’a nei, e le gata ua tele tausaga o aumau i totonu o le atunu’u, ae o loo avea fo’i o ia ma Fofoga Fetalai i le taimi nei. I lalo o le tulafono, e tatau ona 7 aso tuu atu ai le tusi fa’ailo i le tagata o le a tipoti, e sauni ai mo le tuua o le atunu’u, peita’i na taua i ni ripoti mai Nauru, e na o le fa lava aso na logo ai le alii Saina ua tipoti ae fa’amalosia loa le aveesea o ia mai le atunu’u e aunoa ma se mafua’aga tatau, ae tuua ai na o lona to’alua ma lana fanau e to’a 4.
LATA I LE MILIONA TAGATA SULUFA’I I EUROPA
E lata i le tasi le miliona le aofa’i o tagata sulufa’i mai atunu’u o loo vevesi ai taua i Suria ma Iraq ua sulufa’i atu nei i Europa, mo se nofoaga to’afilemu mo i latou e nonofo ai ma o latou aiga. I ripoti mai Europa ua taua ai e fa’apea, o le 5% o le aofa’i o tagata sulufa’i na maliliu i luga o le sami ma totonu o va’a na sosola mai ai i Suria, ae o isi na maliliu ina ua faia i ai sauaga ma faia fa’apologa. O le toatele o i latou nei ua talia i totonu o Europa, ma ua talosagaina isi atunuu o le atu Europa ina ia latou taliaina ni isi o i latou nei. O le aso ananafi na fa’alauiloa ai e le Palemia o Ausetalia lo latou talia o le isi faaopoopoga o tagata sulufa’i e 12,000, ma ua sauni fo’i le malo o Ausetalia e faia gaioiga uma e mafai ai ona fesoasoani ia i latou nei. I ripoti mai fafo o loo taua ai le pagatia o matua ma fanau i le tau sailiina o ni nofoaga mautu e mapu i ai, ma amata ai se isi olaga fou mo i latou.
FASIOTIA SE TAMAITAI AMERIKA I TOTONU O NEPAL
Ua faaalia i ripoti le faateia o le aiga o le tamaitai Amerika ia Dahlia Yehia ina ua latou maua ripoti i le vaiaso nei, o Yehia na fasiotia i totoonu o Nepal i le masina na te’a nei. O Yehia sa malaga e fesoasoani i tagata Nepal sa fia maua se fesoasoani ona o se mafui’e tele na aafia ai lea itu o le atunuu, ma faatino ai lana galuega o se tagata tusiata faapea ai ona tiute fa’a faiaoga. I suesuega a leoleo ua mafai ai ona taofia se alii i le falepuipui, o ia lea sa ia ta’utino i leoleo sa ia fasiotia le tamaita’i Amerika. E le o mafai ona fa’ailoa mai le mafua’aga na fasiotia ai e lenei ali’i ia Yehia. O le mafui’e lea na lulu i Nepal na maliliu ai le tusa ma le 8,000 tagata o le atunu’u, faapea ai ma le faitau miliona ua leai ni fale e nonofo ai.
TATALA FAILAUTUSI O LE FA’AMASINOGA SA LOKA.
O le aso Lua na te’a nei na tatala ai i tua mai le falepuipui le Failautusi o le Fa’amasinoga lea na loka mo aso e 5, ina ua manatu le faamasinoga ua ia gau pule i le poloaiga sa tuuina atu ia te ia, na te tuuina atu laisene mo ulugali’i e ituaiga fa’atasi ua aloaia lo latou nonofo faaletulafono. E ui o lea ua toe tatala i tua Kim Davis ma ua faamaonia fo’i lona toe fo’i atu i lana galuega, peita’i o tuutuuga malolosi ua tuuina atu e le fa’amasinoga mo ia, e aofia ai le le mafai lea ona ia toe fa’alavelave i Failautusi Fesoasoani a le fa’amasinoga, lea ua tuu atu i ai le galuega mo le tuuina atu o laisene i ulugali’i e fa’aipoipo e le fa’amasinoga. O le vaiaso na te’a nei na poloaina ai le taofia o Davis i le falepuipui, ina ua musu e tuuina atu laisene mo ulugalii ua faaipoipoina, ae ina ua fesiligia o ia i le mafua’aga o lona musu e usitaia le poloaiga, sa ia taua ai e fa’apea, o talitonuga i lana tapuaiga ua mafua ai ona musu e fa’atino lea tulaga.
