Ads by Google Ads by Google

Tala moni ae Ta’ilo

SAISAITIA I FALANI - ALI’I FAIPISINISI SUSU FA’APIPI’I

O le ali’i faipisinisi e ona lana pisinisi o le PIP “Poly Implant Prothese” po ’o susu fa’apipi’i, ua saisaitia nei ma ua molia i le fa’amasinoga i Falani.

O le susuga Jean-Claude Mas, 72 tausaga o le soifua, na saisaitia mai lona fale i Six-Four-les-Plages e leoleo.

I le tausaga e 2010, na taofia ai e le malo o Falani le toe faia o ni ta'otoga o Susu o tama’ita’i e le PIP i Falani, o lea fa’aopoopo o susu e fa’aaogaina ai le silicone lea fo’i e fa’aaoga i le fausaga o fale, aua ua maua i su’esu’ega ma fa’amaumauga, a pa i fafo lea jelly e matua leaga lava a’afiaga o tina e o’o i ai.

Ua silia ma le 400,000 tina ma tama’ita’i e le’i faiaiga isi, ua mae’a faia latou ta’otoga o susu mai atunu’u e 65 o le lalolagi.

Na i ai lava le susuga Mas i lona fale i le taimi na sa'ilia ai o ia e Leoleo, peita’i, na toe 'aveina lava o ia i le ofisa o leoleo i Marseilles.

Sa i ai lana loia i le taimi o lona su’esu’ega e leoleo, ma na latou fa’ailoa mai, “Ua le o malosi lelei le tino o le ali’i faipisinisi, ma o le ofisa o Leoleo, na tatalia ai e i latou lana foma’i e o’o ane mo ona togafitiga.”

Na amata ona sa'ilia au'ili'ili e leoleo su’esu’e o le ali’i faipisinisi ina ua ia fa’aalia lava i sa latou talanoaga ma Leoleo, sa fa’atonuina e le PIP a latou tagata faigaluega ina ia nana le silicone pe afai ae asia i latou e ni tagata su’esu’e i le falegaosi susu fa’apipi’i.

I le taimi nei, ua taofia o ia i le nofoaga fa’apitoa ona o lona tausaga, ae maise o lona soifua maloloina, ae tasi lava le popolega o i ai o le vaega o leoleo, ina ne’i ona tu’ua le atunu’u, ae le’i o’o i le aso o lona fa’amasinoga.

O se tala na faia a Mas i leoleo i le tausaga ua te’a, ua ia fa’aalia ai, “O lo ’o ua le mafai e leoleo ona maua a’ia’i le PIP i lo latou natia pea o le silicone lea e i nei susu fa’apipi’i.” Ae ua mausali lava lana mau, e le o afaina ai susu ma tino o tama’ita’i nei, pe afai ae pa i fafo le silicone mai le susu fa’apipi’i.

O lona manatu e matua leai lava sana tala e faia i le vasega o tina ma tama’ita’i talavou ua manana’o e fia fa’aopoopo le lapopo’a o latou susu, ae o i latou o lo ua mae’a 'ave’esea o latou susu, o i latou ia e matua lagona e ia le aoga i lenei tautua. Peita’i, o i latou lava ua toe faila mai latou tagi e fa’asaga i le tautua sa manana’o e faia, “e afua lea ona o le toe mana’o i le tupe!”

O se fa’amatalaga a le fa’amasinoga ina ua mae’a fa’alogologo ma faitau fo’i i ni isi o fa’amaumauga o fa’amatalaga sa faia a Mas e tusa ai ma fa’afesili sa faia ia te ia, ua fa’ailoa ai e ali’i fa’amasino, “E fa’amaualuga tele manatu o lenei ali’i faipisinisi, ma e leai ma se alofa o i ai i ana fa’aupuga ua lafo mai.”

I Falani lava latou, e 30,000 tina ma tama’ita’i ua fautuaina ina ia ‘ave’esea o latou susu fa’apipi’i sa faia, ae to’a 2,700 o i latou na ua faila latou fa’asea fa’aletulafono e fa’asaga i le ali’i faipisinisi susu fa’apipi’i o Mas.

TAGATA SULUFA’I I AUSETALIA

O lo ’o ua i ai talanoaga i le va o le Malo o Ausetalia i ona ta’ita’i ma le vaega a le Itu Agai a lo latou malo lava, i ona ta’ita’i, ina ia soloia pe maua se fa’ai’uga mautu e tasi, i se nofoaga e ao ina toe fa’aleleia mo le fa’atumauina ai o tagata sulufa’i mai isi malo o vevesi i taua ma fevaevaea’iga, lea ua o ane i va’a i o latou uafu ma taulaga.

O le ali’i Minisita o Femalaga’iga a Ausetalia Chris Bowen, ua ia tu’ua’ia le Itu Agai o lo latou malo ina ua matua le taumafai ane e talanoaina fa’atasi ma le faigamalo o lo ’o tula’i ni aiaiga tamau e mafai ona fesoasoani ai i le to’atele o tagata sulufa’i ua o’o atu i gataifale i Ausetalia.

Peita’i, ua fa’ailoa mai e le ali’i o Scott Morrison o le Itu Agai, ua mafua ona le maua se fuafuaga fa’ata’oto vave mo lea mata'upu, ona ua le faia e le malo se fa’ai’uga vave ina ia fesuia’i nei tagata sulufa’i ma Meleisia.

O le fesuia’iga lea o tagata sulufa’i ma Meleisia, sa faia mai se fa’ai’uga a le Fa’amasinoga i le tausaga ua te’a, e le o tusa ai ma aiaiga o le tulafono pe afai ae faia e Ausetalia lea fuafuaga mo tagata sulufa’i.Na faia se fonotaga a le Itu agai o le Malo ma le faigamalo e tusa ai o se mea e ao ina faia i le fa’ateleina pea o i latou e sulufa’i ane i Ausetalia i masina ta’itasi, ma ua fa’atumulia fo’i nofoaga sa mae’a tapena e nonofo ai i latou uma nei.

O lo ’o taofia uma lava nei tagata e Ausetalia, ma ua fausia fa’apitoa nofoaga i le lau'ele'ele o Ausetalia lava, ae o isi ua fa’anonofo i le Motu o Kerisimasi i nofoaga fausia fa’apitoa e tausi ai i latou e le Malo.

O le talanoaga mulimuli lava a le Faigamalo a Ausetalia ma le Itu Agai na fa’ai’uina lea ia Tesema 2011, ma ua tasi ai le fa’amoemoe e fa’aauau pea ona fa’anonofo i latou i le motu i Kerisimasi. O isi sa toe manana’o e toe tatala ma fa’atautaia le nofoaga i Nauru, e fa’anonofo ai ni isi tagata sulufa’i e toe maua ane mulimuli, ae sa matua tu’i fesili e le vaega a le Labor lea faiga.

saunia: Leua Aiono Frost