TALA MAi SAMOA: Tetele le palolo i le aso lona lua

Na tetele le palolo i le vaveao ananafi i nofoaga ma afioaga masani i Upolu ma Savaii e ta ai le palolo. O se eseesega tele lea mai le vaveao o le aso Lulu, lea na lipotia mai ai le vaivai o le palolo na maua. Peitai, o le aso ananafi na lipotia mai ai le tele o palolo ma sa faapea foi ona faatumulia ia maketi i le taulaga i le au faatau palolo. O nisi sa faatau a latou ofu palolo i le tai $30 i le ofu palolo e pei o le tele o le moto.

 

E lei fo’i ai le faatau a le mamalu o le atunuu ma e lei umi ae uma ia ofu palolo. Na feiloai atu Tala Mai Samoa i se tasi o tama mai le afioaga o Faia’ai i Savaii sa malaga mai e faatau ana ofu palolo i le maketi i Fugalei ma na ia faaalia, le tetele o le palolo i lo latou afioaga. Fai mai a ia, e lua ana paelo tutumu na maua ma sa malaga mai ma le paelo e tasi e faatau i le maketi i Fugalei.

 

E $50 i le ofu palolo sa faatau ai ofu a lea tama ma e lei umi foi lava ae uma. I le maketi i Salelologa, na lipotia mai ai le faatau paelo o palolo a nisi o le au ta palolo ma e $1,000 le tau o le afa paelo, ae $50 le container apa masi e tumu i le palolo. Na faaalia e nisi sa molimauina ia faatauga i Salelologa, e lei umi foi lava ae taulia ia palolo.

 

TALA MAI SAMOA

 

TATALA FALE LAAU MO SAPAPALII

 

O le aoauli ananafi na tatala aloaia ai se fale laau i le afioaga o Sapapalii ua fausia i lalo o le polokalama mo le fa’amalosia o auala e atia’e ai Fa’atoaga i le Pasefika e tete’e atu ai i fesuiaiga o le tau. Na saunoa le minisita o Faatoaga ma Faigafaiva, le afioga Le Mamea Ropati Mualia, o lenei fale laau e mo le fa’afaileleina ma le fa’ateleina o tamai laau mo le mamalu o le au faifa’atoaga i le afioaga o Sapapalii.

 

E le gata i lea, o le fa’amoemoe ia avea ma nofoaga e fa’atautaia ai a’oa’oga mo le au faifa’atoaga, ma ia maua ai laau toto i taimi uma, aemaise lava i taimi pe a tulai mai mala fa’ale-natura e pei o afa, lologa, mugala ma isi. Ua faatupeina lea fale laau e le polokalama fesoasoani a le malo Amerika, le USAid ma le Fa’alapotopotoga o atunu’u o le Pasefika le SPC, i se faiga faapaaga ma le malo Samoa. O lenei polokalama o lo o faatinoina foi i si atunuu o le Pasefika e aofia ai Fiti, Kiribati, Solomona, Tonga ma Vanuatu, ma o le autu ina ia iloilo ma fa’aaoga auala fa’aonaponei e atia’e ai fa’atoaga, ina ia fa’amalosia le tulaga anagata i le fetaia’iai ma fesuiaiga o le tau, aemaise auala ‘ese’ese mo le gaosia ma le gafataulimaina o taumafa mai laufanua o ia atunuu.

 

I Samoa nei, o lo o faagasolo foi lenei polokalama i le afioaga o Savaia i Lefaga. Na saunoa le afioga Le Mamea ma ia faamanatu i le mamalu o alii ma faipule faapea le afioaga atoa i Sapapalii, o la latou matafaioi o le tausia ma va’ava’ai ma fa’aaoga le fale laau.

 

TANUU MAMOE MAI FITI

 

E 131 mamoe na faatau mai Fiti na taunuu mai i le po anapo. Na faaalia e le sui o le vaega o lafumanu o le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, le susuga Leota Laumata, e 100 mamoe fafine ma mamoe po’a 10 sa faatau mai Fiti. Peitai e taunuu mai le vaa i le po anapo, ua fananau nisi o mamoe fafine ma o le aofaiga o mamoe na faamauina ina ua taunuu mai i Samoa, e 131.

 

E toalua ni tagata tomai faapitoa mai le Matagaluega o Faatoaga mai Fiti na malaga faatasi mai ai i le vaa ma o le a gafa i laua ma le faatautaia o aoaoga faapitoa i le tausiga o mamoe mo le aufaigaluega i Samoa nei. Ua auina atu nei ia mamoe i le ofisa o le vaega o lafumanu i Vaea e faaasu ai mo le 28 aso e pei ona moomia i lalo o tulafono, ina ia mautinoa le puipuia ai o manu ma le aufaigaluega mai ni faamai o lo o aafia ai ia mamoe.

 

FEILOAI LE ATUNUU I LE TOA SAMOA

 

O le afiafi ananafi na maua ai le avanoa o le atunuu e feiloai ai i tama taaalo o le Toa Samoa i le maota o le Pulega o Tagata Tafafao Maimoa mai Fafo i Matagialalua. I se pepa o faamatalaga mai le Iuni Lakapi Liki a Samoa, na faaalia ai le avanoa o tama o le Toa Samoa e feiloai atu i le mamalu lautele o le atunuu ma e maua foi le avanoa e tapu’e ai ata ma le au, ae lei masii atu mo le taamilosaga o le Four Nations lea o le a fetaui ai ma au e fa aupito i malolosi i le lalolagi i lea foi faagatama faavaomalo.

 

O le taaloga muamua a le Toa Samoa ua faatulaga i le aso 25 o le masina nei ma le au a Egelani e faia i Ausetalia.  O le taaloga lona lua o le a fetaui ai ma le Kiwi a Niu Sila i Whangarei i le aso muamua o Novema, ona iloilo ai lea ma le Kangaroo a Ausetalia i le aso 9 o Novema i Wollongong i Ausetalia.