Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA: ALAFOTI FAOSILIVA— PEI LAVA UA OU O’O I LE LAGI

O le saunoaga lea a le alii o Alafoti Faosiliva o le au lakapi taito’afitu a le Manu Samoa na fai i le au tusitala i le aso Faraile, ina ua fesiligia o ia i sona fa’alogona i le taimi na ia tataoina ai le polo mo le sikoa na manumalo ai le Manu Samoa i le Olopeleki a Niu Sila i le su’ega siamupini o le ta’amilosaga na faia i Las Vegas i le vaiaso na tea nei. “Pei lava ua ou o’o i le lagi,” o le tali lea a Faosiliva. “Pau lava sa ou i ai i le nofoaga sa’o i le taimi sa’o. Na mafai ona matou ausia lea manumalo ona o le galulue faatasi uma o sui o le au.

Sa matou iloa o lo o tapuai uma le atunuu ma sa tu’u uma i ai o matou mafaufau, loto ma fatu.” Fai mai a ia, na pei lava o se taimi umi na ia tamoe ai agai I le laina sikoa ma nap au lava le mea sa i lona mafaufau, e le tatau ona taofia au e se isi. Ma e lei mafai e sui e toalua o le au a Niu Sila sa totoe ona taofia Faosiliva mai le tataoina o le polo mo le sikoa manumalo. I lana saunoaga na faia i le fa’aafe a le malo mo le au i le aoauli o le aso Faraile na se’i mavae atu nei, na faaalia e Palemia Tuilaepa Sailele Malielegaoi lona agaga fa’afetai i le taumafai a le au ua latou aumaia ai le ipu a Las Vegas ma sa ia faamanatu, e le i maea le taamilosaga.

Na saunoa Tuilaepa, o le ipu o le taamilosaga i Hong Kong o le ipu autu lea o le taamilosaga ma e tatau ona sauniuni lelei i ai le au. Sa faapea ona tauaaoina meaalofa tupe i sui o le au, e tai $1,000 mai le iuni lakapi a le atunu’u faapea le tai $1,495 mai le malo ona maua ai lea o le tai $2,495 a le tama ta’alo ma sui o le pulega a le au. Ua se’e atu nei le Manu Samoa i le tulaga lima i le fa’atulagaga o au i le ta’amilosaga taitoafitu a le IRB. O le vaiaso fou e toe amata koleniga a le au e fa’asauni ai mo Hong Kong.

SUSUNU E SOLOSOLO LE MAOTA O LEOTA LEULUAIALII ITUAU ALE  

O le aso Faraile na liu efuefu ai le maota o le afioga Leota Leuluaiali’i Itu’au Ale i Solosolo, o se tasi o tamali’i sa fofoga fetalai o le palemene o Samoa, ina ua faatamaia i se mu na tutuina e se tasi o le afioaga. O lo o masalomia ua mafua lea tulaga ina ua fofogaina mai le faaiuga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa e fa’aleaogaina ai se fa’aiuga a le fono a ali’i ma faipule o Solosolo, e tapu ai Leota Leuluaiali’i Itu’au Ale ma lona aiga mai le afio’aga. Na lipotia mai le to’atele o leoleo sa i ai ma e taunu’u atu ua matua fa’atama’ia lava le fale ma o lo o pusapusa ane pea le asu. Na lipotia mai fo’i le fa’asua’ava o le to’atele o matai o le afio’aga sa i ai, e aofia ai le to’oto’o o le afio’aga sa fetalai i le fale fa’amasino ina ua mae’a ona fofogaina le fa’ai’uga a le fa’amasinoga. Na fa’aalia e se tasi o matai talavou, e mu le fale o fono le nu’u ma o lo o tau saili po’o ai na faia lea tulaga.

O le fa’ai’uga a le fa’amasinoga na fofogaina i le aso Faraile na fa’aleaoga ai le fa’ai’uga a ali’i ma faipule o Solosolo na faia i le aso 10 o Tesema, 2011 na toe tapu ai Leota ma lona aiga mai le afioaga. O lea fa’ai’uga a le fa’amasinoga na fofogaina e le sui peresetene o le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, le susuga Seveali’i Panapa. O lenei fe’ese’esea’iga e mafua mai i ni tagi na fa’aulu e Leota fa’asaga i le nu’u ma nisi o aiga, ma sa fa’atonuina e le nu’u Leota ina ia fa’aui i tua ia tagi. E ui i le fa’ai’uga a le fa’amasinoga ua fofogaina nei, na fetalai le tofa Nua Miliona e fa’apea, “e tumau lava le fa’ai’uga a le fono a ali’i ma faipule o lo latou afio’aga e tapu ai Leota ma lona aiga mai Solosolo.

FALEPUIPUI LE ALII LEOLEO SINIA I LE GAOI

Na tulai i le vaiaso nei le alii sa avea ma leoleo sinia, o se tasi sa ave I ai le faatuatuaga a le matagaluega o leoleo mo le vaavaaiga o le falepuipui o tupulaga talavou i Olomanu, e tali i moliaga o le gaoi. O ia lea o Poli Malitino, e 46 tausaga mai Satalo i Falealili. Na fa’aalia i faamaumauga a le faamasinoga e faapea, ao avea o ia ma leoleo sinia i le toese o le tupulaga talavou i Olomanu, sa ia faia se faatonuga i tamaiti pagota e o e gaoi mai i fa’atoaga o lo o tua’oi. O le uluai gaoiga o se toliga niu, soso’o ai ma gaoia o le maumaga a se aiga i Mulifanua, sa latou ave faagaoi ai se uta taamu e tusa lona tau ma le $1,800, a o le isi gaoiga mulimuli o se toliga niu.

Na te’ena e le faamasinoga ia mafuaaga na tuuina atu e le loia a le o lo o tulai e faapea, na faatinoina ia gaoiga e fafaga ai tamaiti o le falepuipui. Na saunoa Fa’amasino Vaemoa Alo Vaepule Vaai, e sese le auala ma e le o ni aoaoga ia mo ni tamaiti o lo o faasalaina i le tulafono. Sa teuteu i tua lea mataupu e le matagaluega o leoleo ma sa faia ai le fa’aiuga a le komesina o leoleo e fa’amalolo le ua molia mai lana galuega. Peita’i sa ia lu’iina le fa’ai’uga a le komesina ma avea ma auala ua molia ai loa o ia e le matagaluega o leoleo i le gaoi ma oo ai loa lea mataupu i luma o le faamasinoga faaitumalo. O le faaiuga la a le faamasinoga, e lua tausaga ma masina e ono ua faasalaina ai le ua molia e nofosala ai i le falepuipui.

TOE TOLO LE FAAMASINOGA O LE TAMA MA LONA ATALII UA MOLIA I LE FASIOTI TAGATA

Ua teena e le tama mai Satapuala o Lagalaga Lesa ma lona atalii e 18 tausaga le matua o Iopu Lesa, moliaga faasaga ia i laua o le fasioti tagata faamoemoeina. O le la tali lea na tuuina i luma o le faamasino sili, le afioga Patu Tiavaasu’e Falefatu Sapolu. O le faalavelave lea o lo o molia ai lenei tama ma lona atalii, na tulai mai i le afioaga o Satapuala i le tusa ma le lua vaiaso talu ai nei, lea sa faaoo ai e i laua ua molia le oti i se tane mai Satapuala lava e faaaoga ai se maa.

Ua teena e i laua lea moliaga, e pei ona faaalia e le tamaitai loia o Rosella Viane Papalii lea o lo o tulai mo i laua. Ua toe tolopo nei lea mataupu i se aso o le vaiaso e amata i le aso 6 o Aukuso. Ua toe tatala nei i laua i tua e faatali ai lo la fa’amasinoga i lalo o tu’utu’uga o le tu’uina atu o a la tusi folau i le ofisa o le faanofo vaavaaia ma ua faasa foi ona toe oo atu i laua i Satapuala, seia i ai se isi poloaiga mai le faamasinoga. Mo le tama o Lagalaga Lesa, e tatau ona nofo pea i Satalo, Falealili ma saini i le ofisa o leoleo i Apia i aso Gafua ma aso Tofi uma. Mo Iopu Lesa, e tatau ona nofo i Falelatai ma saini i le ofisa o leoleo i Faleolo.

MALIU SE ALII INA UA TANUMIA I LALO O SE CONTAINER

Ua faailoa mai le suafa o le alii e 35 tausaga lea na maliu i se faalavelave na tulai i le uafu i Mataututai i le lauina o containers a le kamupani o le Pacific Forum Line. O ia lea o Ropati Auapaau mai Maagiagi ma Manono ma sa faigaluega o ia i le PFL. O le faaiuga o le vaiaso na tulai mai ai lea faalavelave ma na faaalia, o se tasi o le aufaigaluega a le PFL na mauaina atu le tino o lea alii i lalo o se container. O lo o masalomia na tuu sese ai i luga le container i le faagaioia o galuega i se tasi o sifi i le taeao sa la’uina ane ai ni pusa oloa tetele poo containers mai se tasi o vaa la’u oloa sa taula ai i le uafu i Mataututai. O lo o faia nei la suesuega a malu o le malo ma le pulega o uafu i le mafuaaga na tulai mai ai lenei faalavelave.

GAOI E SUI E TOALUA O LE OFISA O LE TIUTE LE $1.4 MILIONA

Ua faamaonia mai e le pule sili lagolago o le Ofisa o le Tiute, le susuga Afoa Ray Pereira e faapea, o lo o taofia pea e leoleo ni alii se toalua sa faigaluega i le ofisa o le tiute e talia ai le aso e tulai ai i luma o le faamasinoga. O nei alii e toalua o lo o molia nei i le gaoi ma le talepe fale, ina ua la aveina se tinoitupe e 1.4 miliona tala mai le ofisa. Na faaalia e Afoa, ua toe maua atu nei se vaega tele o le 1.4 miliona tala, ae na o le $3,200 le tinoitupe e lei toe maua atu, ma e i ai le talitonuga, na o le pau lea o le tupe sa faaaoga e ia alii e toalua.

E tusa ma faamaumauga mai le ofisa o le tiute, e $35,000 lava le tinoitupe atoa sa i ai, ae o le isi vaega tupe o siaki ma e oo mai i le taimi nei, ua toe maua atu nei tupe, ae na o le $3,200 lava lea o lo o leiloa pea. O lo o faaauau pea suesuega a le matagaluega o leoleo i lenei mataupu, ao se aso o le vaiaso fou o le tulai ai i laua ua molia i luma o le faamasinoga.

Saunia: LAF/Naenae Productions