Ads by Google Ads by Google

TALA MAi SAMOA

MOLIA ONA O SE ATA I LE FACEBOOK

 

E toatolu ni alii mai le afioaga o Leauvaa ua molia e leoleo ona o se ata na pu’e i se telefoni feaveai na faaalia ai le fasiga faamo’amo’a o se tamaititi laititi e se isi alii talavou e 12 tausaga le matua, ao faaosooso e ni alii e toalua e 18 ma le 20 tausaga le matutua.

 

O lea ata na tuu e se tasi i luga o le upega tafailagi o le Facebook ma o lo o faaalia ai le tuliga o le tamaititi na aafia, ma fasi faamo’amo’a e le tamaititi e 12 tausaga i ona lima, fekiki i ona vae toe fue i se fasi laau. E fai nei faiga le alofa ao tagi aueue le tamaititi na aafia ma augani ane i le fiaola. Na oo lea mataupu i leoleo ina ua lipoti e nisi mai le afioaga o Leauvaa e faapea o le tamaititi na faatinoina ia faiga le alofa, lea na iloa lelei ona foliga i le ata na pu’e, o se tasi o lo latou afioaga.

 

Na pue e leoleo lea tamaititi ma faamasinoina ma sa ia taua ai suafa o alii e toalua sa la faaosoosoina o ia e fasi faamo’amo’a le na aafia. E le o iloa po o ai na tuuina lea ata i luga o le Facebook.

 

LE FIAFIA I SIITAGA O PILI O LE FALEMA’I

 

E toatele i latou ua faaalia lo latou le fiafia i le siitaga o tau o tautua tau le soifua maloloina i maota gasegase uma i totonu o le atunuu. O ia siitaga e aofia ai le sii o le tau e vaai ai le fomai mai le $5 i le $10, o le tau o le po e tasi e faataotolia ai i le falemai ua sii mai le $15 i le $30, ma isi tautua ua sii uma, o nisi ua sii i le 500 pasene.

 

Na faatalanoaina nisi o le mamalu lautele o le atunuu i luga o le TV1 ma na faaalia e se tasi tina lona faanoanoa tele ona o ia siitaga, ona ua faaopopo mai foi se isi avega i lenei vaitaimi o le le lava o le faasoa. Na saunoa se tasi tama, o ia siitaga o le a aafia ai le soifua maloloina o nisi o le atunuu aemaise gasegase mai aiga vaivai e moomia le faataotolia o i le falemai, ae o le a le fia sailia ia togafitiga ona o le taugata tele o pili fou.

 

Na saunoa le taitai o le vaega faaupufai o le Tautua Samoa, le afioga Palusalue Faapo II, e le taumate o le a pisi le au taulasea i lenei tausaga ona o le toatele o gasegase o le a agai uma atu e saili togafiti ai ona o le taugata tele o pili fou o le falemai. “O le 2014 o le tausaga o le oi ma le tau fai tagi aue,” o le saunoaga lea a Palusalue.

 

POLOAIA SE LIPOTI O LE MAFAUFAU

 

Ua poloaia e le Faamasinoga Maualuga se lipoti i le tulaga o le mafaufau o le tina lea o lo o molia i lona lafoaia o lana pepe faatoa fanau i le tausaga na tea nei, lea na maua e se taifau.

 

O lea tina o Seutaatia Taina, 25 tausaga o Vaitele-fou na ioe i ona moliaga o le lafoaia o lana pepe faatoa fanau ma lona le saunia o tulaga moomia uma ina ia ola ai o ia, ma sa tuu e lauina lona faasalaga i le aso Lulu na sei mavae atu nei. Peitai na toe tolo e Faamasino Sili Patu Tiavaasue Falefatu Sapolu le lauina o lona faasalaga i le aso 29 o Ianuari, ina ia tuufaatasia ai se lipoti i le tulaga o le mafaufau o le ua molia.

 

Na saunoa Faamasino Sili Patu, e moomia e le Faamasinoga le manino i le tulaga o le mafaufau ma faalogona o le ua molia i le taimi na fanau ai ma le taimi na ia faatinoina ai le solitulafono o lo o molia ai o ia. O lo o tatala pea i tua le ua molia e talia ai le lauina o lona faasalaga.

 

GALUEGA FAASAOINA O LE MANUMEA

 

O lo o faagasolo pea galuega a le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga, i le faamautinoaina lea o le faasaoina o le manulele o le Manumea. O lea manulele e taua tele i le tala faasolopito o Samoa, ona na’o Samoa lava e maua ai lea manulele i le Pasefika ma le lalolagi atoa. Peitai, ua maitauina le matua faaititia o le fuainumera o ia manulele i totonu o vaomatua o le atunuu ma ua tele tausaga e lei toe vaaia lava se Manumea.

 

O le tulaga lea ua faapopoleina ai le matagaluega ma o lo o auina atu sui o le vaega o le Faasao e tau sailia po o maua pea lea manulele ae po o le a foi le tulaga o lo o i ai lona faitau aofai. O le suesuega na faatinoina e le vaega o le Faasao a le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga na faatinoina i Savaii na maua ai e se tasi o le aufaigaluega lea manulele.  

 

TOAFITU SUI O LE JICA GALULUE I SAMOA

 

E toafitu sui o le malo Iapani i lalo o lana polokalama fesoasoani faavaomalo, le Japan International Cooperation Agency (JICA) ua ofoina nei la latou tautua e aunoa ma se totogi mo le malo ma tagata o Samoa, ma o le a galulue i latou i galuega eseese mai aoaoga i galuega faainisinia tau eletise.

 

E silia ma le to’a 550 tagatanuu Iapani ua tautua i Samoa talu mai ona amataina lea polokalama a Iapani i Samoa i le 1972. O le toafitu ua ofoina la latou tautua o le a faigaluega i nisi o matagaluega a le malo faapea faalapotopotoga tumaoti i totonu o le atunuu. Na faaalia e le alii Amepasa o Iapani i Samoa, le susuga Kazumasa Shibuta, lona agaga mitamita e faafeiloai lea vaega mai lona atunuu i Samoa nei.

 

Na ia taua, ua tele se sao a tagata Iapani i le atinae o Samoa ma ua latou maua foi ni sootaga aoga ma le mafana ma tagata Samoa ao galulue ai i latou I Samoa nei.

 

Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions