TALA MAi SAMOA

TOATELE TAMAITI AOGA O LE KOLISI O SAGATO IOSEFO TUTULI I LE FALE I LE LEAI O NI PILI

 

O le aso Gafua i le amataga o le vaiaso nei na tutuli ai i le fale le pe a ma le tolu kuata o tama ma teine aoga o le Kolisi o Sagato iosefo ona o le le totogiina o pili aoga. Na saunoa le pule aoga, le susuga Brother Siaosi ioane, o lea mataupu e le o se mataupu faalauaitele ae o se mataupu faalotoifale e patino tonu i matua ma le aoga. Fai mai a ia, “e le faapea o le a nonofo ai lava ia tamaiti i o latou aiga e le toe omai.

 

O nisi ua toe foi mai i le aoga.” Na ia faaalia foi, e le nao le Kolisi o Sagato iosefo e faia lea tulaga o le tutuli o tamaiti i o latou aiga ona o le le totogiina o pili aoga, aua e faia e foi e isi aoga. Peitai na faaalia e se sosia e faapea, o se taimi muamua lenei ua toatele ai faapenei le aofai o tamaiti ua tutuli i le fale ona o le leai o ni pili aoga. O pili aoga a aoga a ekalesia ma isi aoga tumaoti e maualuga mamao pili aoga faatusatusa i aoga a le malo.

 

O pili o tamaiti i le Vasega 9 i le vasega 10, e $250 i le term, $270 le tau o pili mo le Vasega 11 ma le 13, ae $285 le tau o pili mo le vasega 13. A faatusatusa ma aoga a le malo e pei o le Kolisi o Samoa, e nao le $50 ia pili o le vasega 9 ma le 10, ae $60 ia le vasega 11 e oo i le 13.

 

MOLIA LE PATELE I LE AVE TAAVALE FAATAMALA

 

Na ioe se alii Patele Katoliko i le Faamasinoga Faaitumalo i le amataga o le vaiaso nei i moliaga o le ave taavale faatamala ma le musu e feula le paluni e sue ai po o faasua’ava. Na faaalia i faamaumauga a leoleo e faapea, sa faasua’ava le afioga Patele Tialavea, e 52 tausaga o lona soifua i le aso 13 o Aperila, 2013 ao ia uliina se taavale.

 

O le faasua’ava tele o le alii patele sa faapea ona ia aveina ai lana taavale i le itu sese o le auala, ao malaga mai Saoluafata i Apia, ma sa fetoai ai loa ma le taavale a le sa faaulu lana tagi. Na taua foi e faapea, na faaalia i le paluni sa feula e le alii patele, e silia ma le 59 milikalama o le ava malosi (alcohol) o lo o i ai i lona tino, o se aofaiga e sili mamao nai lo o le 40 milikalama lea e faagata ai. Na ioe le alii patele i le Faamasinoga sa ia faasua’ava i le aso na tupu ai le faalavelave ma sa ia faatoese ona o le tulaga faaletonu ua tulai mai ona o lona faatamala. Na ia faaalia foi lona maasiasi ona o lenei mataupu ma ia tautino o le a ia le toe faia lea tulaga.

 

Na faasala e Faamasino Vaepule Vaemoa Vaai ia Patele Tialavea ina ia totogi le sala tupe e $300. Na molimau le na tagi e faapea, ua maea ona toe totogi atoa e le alii patele ia mea na leaga o lana taavale. Na faaalia foi e Patele Tialavea i le Faamasinoga e faapea, ua uma ona ia tautino i lona tina ua faiilagi le folauga o le a ia le toe tago i le ava.

 

LAPTAIA TUSITALA I LE SESE O LIPOTI I TAUALUMAGA O LE FONO

 

Ua lapataia e le Fofoga Fetalai o le Maota, le afioga Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt ia le au tusitala ina ia faagata a latou lipoti tusitusia o taualumaga o le fono, i mataupu e soalaupuleina i totonu o le maota ae le o fafo atu o le maota.

 

O lea lapataiga a le fofoga fetalai ua mafua ona o le sese o lipoti o taualumaga o le fono ua lomia i nisi o nusipepa ma na ia faaalia, o le a faasaina le toe auai o le au tusitala i taimi o fonotaga a le palemene pe a le usitaia lana faatonuga.

 

Fai mai a ia, nao soalaupulega ma saunoaga a sui faipule e faia i totonu o le maota i mataupu eseese, e tatau ona lipotia e le au tusitala, ae le o saunoaga ma manatu faaalia o sui faipule e faatalanoa e le au tusitala i le taimi o malologa. O le lipotia o saunoaga e faia i fafo atu o le maota, e faaseseina ai le atunuu i mataupu e finauina ma mea moni na tutupu i totonu o le maota, e pei ona faaalia e le fofoga fetalai.

 

E lei faailoa mai e Laauli ia mataupu ua seseina ona lipotia e le au tusitala, peitai na ia faaalia, ua maitauina le faatalanoa e le au tusitala o sui o le maota pe a oo i taimi o malologa, ma latou faaopopoina ai lea o saunoaga e faia e sui faipule i ia taimi i a latou lipoti o taualumaga o le fono.

 

SAUNIUNI AFERIKA I SAUTE E FAAFETAUI LE MALOSI O LE MANU SAMOA

 

Ua lipotia mai ia tusitusiga i nusipepa i Aferika i Saute le sauniuni ma le toto’a o le au o le Springboks e faafetaui le malosi o le finau a le Manu Samoa lea ua ia faatoilaloina ia au malolosi a Sikotilani ma italia i ni manumalo a’ia’i. Na faaalia e le faiaoga lagolago a le Springboks, le susuga Johan van Graan, o se luitau tele o le a feagai ai ma lana au i le vaveao o le aso Sa nei, taimi Samoa.

 

Fai mai a ia, o lo o latou sauniuni mai mo le taalo faatautino a le Manu Samoa ma e le o popole tele i lea tulaga ona e fiafia foi le Springboks i lea ituaiga taalo. Peitai, o lo o latou tulimataia le taimi e lusi ai le polo i le laina i tua i ni gaioiga le aoaoina (broken play) ona o le taimi lena e matua malosi ai le osofai a le Manu. i se faatalanoaga ma le pulega o le Manu Samoa, na taua e le taitai malaga, le susuga Namulauulu Sami Leota e faapea, e tasi le suiga i le laina i luma ua mautinoa, o le susuga lea a Cencus Johnston ona o se manuaga i lona tua.

 

Ua lipotia mai foi le saunoaga a le uigi tautaua a le Springboks, le susuga Bryan Habana e faapea, e mautinoa e malosi atu le Manu Samoa lea o le a latou iloilo i le faaiuga o le vaiaso nei, nai lo o le Manu Samoa lea sa latou taaalo i le ipu o le lalolagi i le 2011.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions