Tala mai Samoa
FA’AMALOLO ST. JOSEPH SE FAIAOGA TU’UA’IA I LE FAIA O AMIOGA MATAGA
Ua toe fa’amalolo e le a’oga a le Sagato Iosefo ia se ali’i mai atunu’u i fafo na avea ma a latou faiaoga o mata’upu tau fa’ato’aga, ina ua manino i ta’ita’i o a’oga a le ekalesia Katoliko, le molia o lenei ali’i i le faia o ni amioga mataga.
Na fa’aalia e le fa’auluulu o a’oga Katoliko, le susuga Aeau Chris Hazelman, na fa’ato’a o latou nofo malamalama i nei tu’uaiga i le vaiaso ua mavae.
O lenei ali’i sa galue i le Iunivesite a le Pasefika, ae na fa’ate’a ma le iunivesite ina ua faia tu’ua’iga fa’asaga ia te ia, e se tama’ita’i na a’oga i le iunivesite, lea na fa’ao’o atu i le SVSG (Samoa Victim Support Group).
Na fa’amaonia e le tama’ita’i peresetene o le SVSG, le i ai o se tagi na fa’ao’o atu i lo latou ofisa e fa’asaga i lenei ali’i faiaoga. O lenei ali’i e malaga mai i atunu’u i fafo, ae ua fa’aipoipo atu i se tama’ita’i Samoa.
Na fa’amaonia e le fa’atonusili le tumau a le USP, o Leatuaolevao RubyVa’a, le galue o lenei ali’i i totonu o le iunivesite ae e le’i avea o ia ma se faiaoga. Ma sa i ai ni tu’ua’iga na faia e ni isi o tama’ita’i o le aoga, e fa’asaga ia te ia. Ma na fa’amaonia mai e Leatuaolevao ia le fa’ate’aina o lenei ali’i mai i le iunivesite ia Novema o le tausaga ua mavae.
Na ta’ua e Leatuaolevao, e le’i maua se avanoa e faia ai ni su’esu’ega a le iunivesite e fa’asaga i lenei mata’upu, ona sa vave fa’ate’a lenei ali’i.
E leai fo’i se tagi na fa’ao’o atu i le Ofisa a Leoleo.
Na ta’ua e Aeau, afai e mafai ona fa’amaonia e lenei ali’i le le moni o nei tu’ua’iga, o le a mafai ona toe taliaina o ia i totonu o le a’oga. Na ia fa’aalia e fa’apea, ua mae’a ona talanoa le ali’i pule o le a’oga, Brother Siaosi, ma lenei ali’i ma ua mae’a ona fa’amanino atu ia te ia, ina ia fofoina lenei fa’afitauli.
LE ILOA E PULEA’OGA SE MEA E TASI
Na ta’ua e le pulea’oga a le kolisi a Avele, le susuga Luafalealo Mikaele Tofete, le leai o sona malama i se fuafuaga a le malo, lea na fa’alauiloa e le Minisita o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, lea o le a liua ai ni kolisi se tolu, e avea ma Kolisi Fa’aitumalo.
Na ta’ua e Luafalealo, na fa’ato’a ia iloa lava lea tulaga ina ua fa’alogo ma faitau ai i ripoti a vaega fa’asalalau.
O le saunoaga fo’i lea e tasi mai i le pulea’oga a le Kolisi a Samoa, le susuga Reupena Rimoni, se tasi foi o a’oga o le a avea ma Kolisi Fa’aitumalo. Na ia ta’ua e fa’apea, na o’o atu sui o le Itu Agai e sa’ili sona manatu i lenei mata’upu, ae na ia fai i ai, e fou lea tulaga i lana fa’alogo
Na ta’ua e Reupena, atonu ua talanoaina lenei mataupu e ta’ita’i o le malo, ae e le’i o’o atu lava se fa’aaliga ia i latou.
O se vaitaimi lata mai na fa’alauiloa ai e le Minisita o A’oga, le susuga Magele Mauiliu Magele ia nei suiga fou, ona o le aga’i i luga o fuainumera o fanau a’oga. Ae peita’i na fa’aalia le fa’atuiese o le Itu Agai, i lea fuafuaga. E pei ona saunoa le ta’itai o le Tautua Samoa, le susuga Lealailepule Rimoni Aiafi, e le i saunia Samoa mo lenei suiga.
Na ta’ua e Lealailepule, o nei ituaiga suiga e mai i isi atunu’u e pei o Niu Sila ma Ausetalia , ae e le tatau mo Samoa. Na ia fa’aalia fo’i e fa’apea, o le tausaga ua mavae, sa na’o le tasi le faiaoga o le Numera a le Kolisi Samoa. Ua talitonu Leala, e tatau ona taga’i le Minisita ma le malo, i tulaga e pei o le toalaiti o faiaoga ma le tulaga o a latou totogi.
Aumai: Samoa Observer
MALIU SE TAGATA FAIGALUEGA I LUGA O LE UAFU
O le Aso To’ona’i na maliu ai se tamaloa e 35 tausaga, ina ua pa’u ai i luga se koneteina, i luga o le uafu i Matautu. E tusa ai ma ripoti mai i vaega fa’asalalau, na ta’ua ai e fa’apea, o lenei ali’i e galue mo le Pacific Forum Line, ma sa maua atu lona tino maliu o lo o tanumia se vaega o lona tino i lalo o se koneteina.
O lo o i ai se talitonuga na tupu lenei fa’alavelave i se vaitaimi o le vaveao, a’o kilia se va’a la’u oloa.
O le ua maliu, o Ropati Auapaau Nu’upule mai i Maagiagi ma Manono.
FA’ASALA SE MATAI I LE FAIA O NI FA’AMATALAGA E FA’ALEAGA AI SEISI MATAI
O se fa’ai’uga mai i le fa’amasinoga, ua ono avea ma lapata’iga i le feavea’i ma le faia o ni fa’amatalaga pepelo, e fa’aleaga ai seisi tagata, i totonu o nu’u ma afioaga.
Ua fa’asalaina le susuga Unasa Faapupula, se matai mai i le afioaga o Faga, ina ia ona totogia se tinoitupe e $8,000 (tupe Amerika), ona o lona faia o ni fa’amatalaga e fa’aleaga ai ia seisi o lea lava nu’u, le susuga Toala Tulouna Ropati.
E fa’apea le fa’amatalaga o lenei fa’alavelave, na fa’asea Unasa aga’i i matai o le nu’u ma ia ta’ua ai le faia e Toala o ni tulaga fa’aleulugali’i ma seisi fafine o le nu’u, ae peita’i, e leai ni fa’amaoniga a Unasa e lagolago ai ana fa’amatalaga.
Na fa’aalia e le sui o le RNZI, le susuga Autagavaia Tip Autagavaia, ua fa’aalia mai i lenei mata’upu, i’uga o tagata e fa’asalalau tala tau fa’aleaga, ae le fa’amaonia.
Aumai: Radio New Zealand