Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

MOLIA I LE TULAFONO I LE MALO VALE PU’E FUA LE TAMA O LE MANU SAMOA

O le a tulai i luma o le faamasinoga i Niu Sila se alii maimoa o le taamilosaga lakapi taitoafitu a le IRB lea sa faia i Ueligitone i le vaiaso na tea nei, lea sa tamoe ane i luga o le malae ma pu’e se sui o le Manu Samoa, le susuga Alatasi Tupou a o tamoe ma le polo, i le taaloga a le manu Samoa ma Niu Sila i le aso muamua o le taamilosaga. Na lipotia mai i Niu Sila le taua e lea alii e 19 tausaga le matua, ua fai lava si ona faasua’ava tele na mafua ai ona ia faatinoina lea gaioiga, ma ua ia salamo i lana mea ua fai. Ua maea ona faatoese le pulega o lea taamilosaga i le pulega o le Manu Samoa, ma ua latou faaalia, o le a siitia le tulaga i le puipuiga aua le saogalemu o tama taaalo faapea tagata uma i le taamilosaga o le tausaga fou.

Ua molia nei e leoleo le alii 19 tausaga mai Niu Sila i le faaoolima ma o le a tulai i luma o le faamasinoga e tali i lona moliaga, ae ua faasaina nei o ia ona toe ulufale i le malae taalo lea sa faatinoina ai le taamilosaga mo le lua tausaga. i tapenaga a le Manu Samoa mo le taitoafitu i Las Vegas, ua lipotia mai le faia o le suiga e tasi a le alii faiaoga o Steven Betham, lea ua sui atu ai le alii Paul Perez ia Levi Asi Faamatala. O le pulu A o lo o i ai le Manu Samoa faatasi ai ma Niu Sila, Ausetalia ma Iapani. E tolu aso o le taamilosaga lea i Las Vegas lea na amata ananafi i taaloga e lua muamua a le Manu Samoa ma Iapani ma Ausetalia. O le aso e taaalo ai ma Niu Sila ma faasolo atu ai lava lea i quarter-finals o le ipu autu ma le ipu faaofuofu. O le aso lona tolu, o le a amata ai lona semi-finals ma faasolo ai loa i suega siamupini. O le taimi nei o lo o tulaga 6 le Manu Samoa i ai e 47, o Farani o lo o tulaga 5 i ai e 49 ma faasolo atu ai lava seia oo i le tulaga muamua lea o lo o i ai Niu Sila i ai e 73. O lona uiga e fai lava si tele o ai o lo o tau tuli e le Manu Samoa ina ia tau lalata atu ai i le tulaga muamua sa i ai i le 2010.

MOLIA SE ALII MAI PAKISTAN I LE TAUFAAVALEA LE MAFAUFAU

O le aso 12 o Mati ua tolopo i ai le faamasinoga a se alii mai Pakistan o Ashed Fareed, o lo o molia i moliaga e 31 o le gaoi a o avea ma tagata faigaluega a le kamupani faatau taavale o le Alnima Motors i Lepea. Na saunoa Faamasino Vui Clarence Nelson, ua faamaonia moliaga e 25 faasaga ia Fareed ae ua faaleaogaina i si moliaga e 6. O lenei mataupu na oo i le faamasinoga ina ua faaulu le tagi a le Alnima Motors faasaga ia Fareed, o lo o tuuaia ai o ia i le aveesea mai o ni taavale a le kamupani mai Lepea, e amata ai lana ia lava kamupani taavale ua faaigoaina o le Singapore Motors lea sa faatuina i Vaiteletai. Na faaalia i faamaumauga a le faamasinoga, o lenei alii Pakistan sa pule (manager) i le Alnima Motors ma o le vaitaimi tonu lea sa ia faia ai lea solitulafono. Na amata faigaluega o ia i le Alnima Motors i le 2008, ae o le 2009 na faatuina ai lana kamupani taavale o le Singapore Motors. Peitai o le 2010 lea na faamaonia i luma o le faamasinoga, faatoa faamavae ai Fareed mai le Alnima Motors.

E silia ma le $600,000 le tinotupe o lo o su ai e le Alnima lea alii, o le tau atoa lea o taavale e 31 na ia aveesea mai le lotoa a le kamupani i Lepea. O le aso 12 la o le masina o Mati o le a lauina ai le iuga o lea alii Pakistan. O le loia tumaoti, le susuga Semi Leung Wai o lo o tulai mo lea alii.

FAAMANATU LE 40 TAUSAGA O VOLUNTEERS MAI AUSETALIA I SAMOA

O le tausaga nei, le 50 tausaga o le malo tutoatasi o Samoa, e faamanatu ai foi se isi laasaga ua ausia, o le atoaga o le 40 tausaga talu ona auina mai tagata galue fesoasoani poo volunteers, i Samoa. O le vaega muamua na auina mai e na o le toafa. Talu mai lena taimi, ua silia i le faafa ona faatupulaia le fuainumera o tagata galulue fesoasoani mai Ausetalia e tautua i Samoa nei. O le taimi nei, e toa 24 i latou o lo o i le atunuu. Na faamanatuina lea tautua i faiga faapaaga a malo e lua, i se fiafia sa talimalo ai le alii komesina maualuga a Ausetalia i Samoa, le susuga Stephen Henningham ma lona faletua. Na saunoa le alii komesina, ua silia ma le toa 400 tagatanuu o Ausetalia ua ofoina lo latou tomai ma agavaa e tautua ai mo tagata ma le malo o Samoa, ma o faigauo mafanafana ma sootaga lalata i le va o tagata volunteers mai atunuu e lua, i iloa ai le malosi ma le mafanafana o fesootaiga i le va o Ausetalia ma Samoa.

O vaega o lo o galulue ai volunteers mai Ausetalia i le taimi nei o aoaoga, o atinae mo le manuia lautele o aiga ma le soifua maloloina.

FAAGASOLO ILOILOGA O LE TULAFONO O FAIGA PALOTA 1963

O lo o faagasolo pea galuega faatino mo le iloiloina o le tulafono o Faiga Palota 1963 e tauala lea i le komisi suesue ua maea ona tofia e le kapeneta. O se tasi o vaega e tusa ai ma taiala mo galuega faatino a lea komisi suesue, o lo o matua vevela ai lava finauga mai sui o lo o auai atu mo a latou folasaga, faapea nisi o le mamalu o le atunuu sa auai atu e faafogafoga i lea mataupu, o le toe iloiloina lea ma toe tagatagai i vaega o le tulafono, ina ia suia ai nofoa e lua o lo o umia e tagata palota taitoatasi, i le lua nofoa mo le tagata o lo o alala i le taulaga poo le urban seat. O lenei vaega o le a i ai le aiaiga e na o le au palota lava ma i latou e fia tauva i faiga palota, o lo o alala ma papa aoao i fanua umia saoloto i le taulaga e agavaa ona palota ma taufetuli ai mo le palota, ma o le a vaevaeina foi nei nofoa i itu palota e lua, ma e tasi foi le sui o le palemene mo le itu palota.

Mo le silafia, o le toatele na oo atu e faafogafoga i taualumaga a le komisi suesue, sa faaalia lava lo latou tetee i lenei tulaga. Peitai i faatalatalanoaga ma se sui o le komisi suesue, na ia faaalia ai e faapea, o le finagalo lava ia o le malo, o le iloilo ma tagatagai i le tulafono, pe le faailogalanu lenei tulafono. Ao le isi itu e tagatagai i ai le komisi suesue, o nisi o auala e ao ona faaleleia ai lea tulafono aua le agai i le malo Samoa ma ana faiga palota. O le masina la o Me e tatau ona faaoo atu ai le lipoti a lea komisi suesue i luma o le kapeneta mo le toe iloiloina o lenei tulafono.

FALEPUIPUI SE TAMAITAI FAIGALUEGA O LE ANZ MA SE ALII I LE GAOI

E 21 tausaga o se tamaitai mai Sagone ma Vaitelefou ua faasalaina e le faamasinoga faaitumalo i le falepuipui mo le tolu tausaga ma masina e tolu, ina ua faamaonia e le faamasinoga lona moliaga o le faasese o faamaumauga a o avea ma tagata faigaluega. O ia lea o Sialasa Leilua Elisaia ma e tusa ai ma faamaumauga a le faamasinoga, e faaiva ona faatino e lea tamaitai, a o faigaluega i le faletupe o le ANZ, le oomiina lea o le faailoga poo le stamp a le faletupe, i totonu o le tusi tupe a le Ekalesia Mamona mai Satapuala, i luga o le la masaniga ma se sui o lea aulotu sa ave i ai le faatuatuaga na te teuina a latou tupe. Na faaalia i faamaumauga a le faamasinoga e faapea, o le masaniga a le ua molia ma lea alii, na faaauau ai lava lea faiga faasolitulafono.

Na o le oomi lava o le stamp e faailoa ai i le aulotu ua teu le tupe, ae leai se tupe ua teuina i totonu o le tusitupe. E silia ma le $13,700 le aofaiga o le tupe o lo o aafia i lenei mataupu. Ua maea ona toe totogi ee le faletupe o le ANZ lea tupe a le ekalesia, a o lo o talia le aso o le faamasinoga a lea alii o lo o molia foi i lenei mataupu. Peitai e iva moliaga faasaga i le tamaitai ua faamaonia ma ua faasalaina i le tolu tausaga ma masina e tolu i le moliaga e tasi, ae tuli faatasi ia faasalaga. Na faailoa e lea tamaitai i luma o le faamasinoga e faapea, na te le i faaaogaina lava ma se tupe o lea tupe tele a o lea ua falepuipui ai mo le tolu tausaga.

TOSO E LE PULE O LE OBSERVER I LANA PIKIAPU LE FALEOO A LE ISI AIGA

O le vaiaso nei na faagasolo ai i luma o le faamasinoga faaitumalo le faamasinoga o le alii faatonusili o le nusipepa o le Samoa Observer, le susuga Savea Sano Malifa, lea o lo o molia i lona faaleagaina o mea totino a se aiga. O lea moliga e mafua mai i se feeseeseaiga na tulai mai i le aso 31 o Tesema o le tausaga 2004, ma sa faapea ona faaleaga ai e Savea le faleoo o le afioga Fata Pemila o Afega lava. Na faaalia i faamaumauga a le faamasinoga e faapea, na alu atu Savea Sano Malifa i lana taavale pikiapu, nonoa ni maea i pou o le faleoo, ona alu lea i lana pikiapu ma toso i lalo le faleoo. Sa tulai le susuga Fata Pemila ma finauina lea mataupu mo se faaiuga, ona ua savali i le fitu tausaga e leai lava se tali o le latou mataupu.

E tolu nisi molimau e aofia ai le afafine a le o lo o tagi, faatasi ai ma malu o le malo. O i latou ia sa faatalatalanoaina ma aumaia lea mataupu i luma o le faamasinoga. O le aso Lua o le vaiaso fou ua atofaina e tuuina atu ai se faaiuga a le faamasinoga faaitumalo i lea lava mataupu.

Saunia: LAF/Naenae Productions