Ads by Google Ads by Google

TALA MAi SAMOA

AUFAIFAATOAGA: “E LE KEA LE MALO IA I MATOU”

 

Ua le leava e nisi o le au faifaatoaga o lo o laina, aipefu ma timuia i Fugalei i le faatauina atu o fua o a latou faaeleeleaga le le gaioi o le malo e fausia le maketi fou i Fugalei, ma ua le toe faatali nisi o ia au faifaatoaga. E toalua i laua ua saunia lava e laua ni faleie e faatau ai a la fua o faaeleeleaga i autafa o le auala i Fugalei.

 

O i laua ia o le tina ia Tagata Eliapo ma le tama ia Tafaomaleava Vaisigano ma na la faaalia e faapea, ua la le lavava faala, aipefu ma faatimu i aso uma ona o le tau sueina o se tupe e tausi ai o la aiga. Na saunoa le tina o Tagata mai le afioaga o Falefa, ua lagona lona le fiafia ona o le leva ona faatali e le toe gaioi le malo e fau le maketi i Fugalei ma ua fiu e faatali e leai lava se fesoasoani mai le malo mo i latou. “A matou le gaioi lava la o ai o le a rfesoasoani mai?” o a Tagata lea. “E leai se isi ma e le kea foi le malo ia i matou.”

 

 FOAI AU LAKAPI TAMA AOGA MAI AUSETALIA I LE FALEMAI

 

Ae lei tuua le atunuu e le au lakapi a le aoga a Melbourne Grammar School mai Melepone, Ausetalia i le aso Sa na tea nei, sa faaoo atu sa latou fesoasoani i le Matagaluega o le Soifua Maloloina o masini e faatino ai galuega a alii ma tamaitai fomai i le togafitia o gasegase e pei o masini mo le fuaina o le fiva ma le toto maualuga. Na saunoa le minisita o le Soifua Maloloina, le afioga Tuitama

 

Dr. Talalelei Tuitama ma ia faafetaia lea aumalaga mai Ausetalia mo lea foai taua. Fai mai a ia, o le fesoasoani tele lea foai i le siitia o lana auaunaga i le atunuu aemaise lava i nuu ma afioaga i tua. O le au lakapi mai le Melbourne Grammar School na malaga asiasi mai ma sa faapea ona faia ni a latou taaloga mai au kolisi i totonu o le atunuu.

 

TALOSAGA SAMOA IA NIU SILA IA FAAFAIGOFIE FEMALAGAIGA

 

Ua faailoa atu e le minisita lagolago o le Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta, le afioga Tafua Maluelue Tafua i le malo Niu Sila, le tatau ona latou faafaigofieina o le tulaga o femalagaiga mo tagata mai Samoa e malaga atu i Niu Sila. Sa auai atu le faipule o le itumalo o Aleipata Itupa i Lalo i se fonotaga a faipule ma taitai o le Pasefika sa faia i Niu Sila, e Iloilo ai le tulaga o a latou femalagaiga.

 

Na faaalia e le afioga Tafua, e faitau selau tinoitupe e faaalu e totogi ai visa mo le asiasi atu i Aotearoa, ma o ni seleni e le maua gofie, aemaise e le mautinoa foi pe maua pe leai. E le gata i lea, e matua mafana lava o le mafutaga faafaigamalo a Samoa ma Niu Sila. Peitai, ua faigofie ona ofi atu tagata Ausetalia ma isi atunuu i Niu Sila. O lea tulaga ua faailoa atu ai foi le lagolagoina e sui o le malo Amerika Samoa i lea fonotaga le tatau ia Niu Sila ona faataua tagata Samoa o lo o malaga atu, aemaise o le tele o le sao o tagata Samoa i le atinaega o lo latou tamaoaiga.

 

FAAVEINA SPREP AVANOA SIKOLASIPI MANATUA AI LUI BELL

 

Ua mafai nei ona maua se avanoa sikolasipi mo se tamaititi po o se teineititi aoga mai totonu o le itulagi o le Pasefika e faaauau ana aoaoga i faailoga maualuluga i mataupu tau saienisi i suesuega o meaola o le sami ma le gataifale e aofia ai tafola, malie ma isi i’a tetele.

 

O lea avanoa sikolasipi e amatalia i le tausaga fou ma na faalauiloaina aloaia e le faatonu e le faalapotopotoga o le siosiomaga o le Pasefika, le SPREP, le susuga David Sheppard.

 

O lenei avanoa sikolasipi ua tuufaatasia e le SPREP o se faaaloaloga e manatua ai se tasi o tamalii Samoa sa galue i le SPREP i galuega faasaenitisi o le sami, ua faiilagi le folauga, le susuga Lui Bell, ina ia manatua ai pea ana galuega lelei sa faia i le puipuia o meaola ma le siosiomaga o le sami. Sa auai i lea sauniga lona faletua o Silila Bell ma ona alo e talia lea faailoga taualoa a le SPREP na maua e le tama o le aiga.

 

FAI MAI IRB O LE A TUTUSA UMA TAIMI MALOLO AI AU 2015

 

Ua faailoa mai e le faalapotopotoga e pulea le lakapi i le lalolagi, le IRB, le maea ai ona iloiloina o se tasi o mataupu ogaoga i a latou fonotaga, lea ua mafai ai nei ona laugatasia au uma e taaalo i le tauvaga mo le sailiga o se siamupini o le ipu o le lalolagi, pe a faataatitia mai le faagasologa o taaloga o le ipu o le lalolagi mo le 2015.

 

O lona uiga, o le a tutusa le va i taaloga o au e valu pito i luga po o Tier i Nations, ma au e valu pito i lalo. O lea mataupu na matua gugulu ai Samoa i le tauvaga o le ipu o le lalolagi i le 2011 lea na atili faalauaitele i faitioga a le alii o Eliota Fuimaono Sapolu, ona o le le lava o le taimi e malolo ai le Manu Samoa i le va o ana taaloga.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions