Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

TATALA ALOAIA OFISA KONESULA A SAMOA I SINI AUSETALIA

O le faaiuga o le vaiaso nei na tatala aloaia ai le uluai ofisa o le konesula o Samoa i totonu o Sini, Ausetalia ma o le taitai o le malo, lea fioga i le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, sa ia fofogaina le saunoaga autu i se sauniga faapitoa. O lea ofisa o le konesula o le a fesoasoani i tagata Samoa o lo o alala ai i New South Wales ma isi vaega uma o Ausetalia i mataupu tau femalagaiga ma soo se mataupu lautele e moomia ai le fesoasoani.

O le tofa ia Manogiamanu Fonoti Etuale Ioane, o le sa avea ma faauluuluga o taaloga o le Pasefika i Saute na talimalo ai Samoa, ua filifilia nei e le kapeneta e avea ma konesula o Samoa, ua faauluulu i ai lea ofisa, e ui o lo o i lalo pea o le vaavaaiga aoaotetele a le Ofisa o le Hai Komesina o Samoa i Ausetalia i Canberra i Ausetalia ma le afioga I le Hai Komesina o Samoa i Ausetalia, le tofa Lemalu Tate Simi. Ao i ai lava le alii palemia i Sini, sa faamanatuina faatasi ai foi ma tagata Samoa o lo o alala ai i lea aai, le atoaga o le 50 tausaga o le malo tutoatasi o Samoa faapea le atoaga o le 33 tausaga po o le aso fanau o le HRPP, le vaega faaupufai e puipuia aia tatau o tagata lautele, lea o lo o tulai mai I le foe o le malo i le taimi nei.

se tasi foi o faamoemoega lelei, o le tatalaga lea o se ofisa e avea ma se tasi o lala a le faalapotopotoga o le Toomaga mo e Puapuagatia i totonu o Sini ma Brisbane. Ae lei malaga atu le alii palemia i Ausetalia, o le amataga o le vaiaso sa ia auai atu ai i le fono faaminisita i le va o Samoa ma Niu Sila i totonu o lea atunuu ma sa ia feiloai ai foi i le palemia o Niu Sila, le susuga John Key i le laumua i Ueligitone.

TAPUNIA ALOAIA VAIASO FAATOAGA, LAFUMANU MA FAIGAFAIVA

O le faaiuga o le vaiaso na sei mavae atu nei na taualugaina ai le vaiaso o le faamanatuina o le taua o faatoaga, lafumanu faapea i’a ma figota o le sami. O le faaaliga sa faia lea i le aso Tofi ma le aso Faraile i le malae i Tuanaimato, lea na saunoa aloaia ai le afioga i le alii minisita o le matagaluega o faatoaga ma faigafaiva, le afioga Le Mamea Ropati, i le taua o lenei fuafuaga ua faatuina le malo ma le faamoemoe ia toe lalaga ma fafagu mai ai le tulaga o faatoaga, o atinae o lafumanu eseese, faapea atinae o faasao i le gataifale.

Sa ia momoli le faamalo ma le faafetai i le au faifaatoaga ma le au faifaiva, lea na ia taua, o le aofaiga o pasene o le au faifaatoaga i le atunuu e 38% ma o fua o faaeleeleaga a i latou nei o lo o fai lea ma fofoga taumafa o le isi 62% o tagata lautele o le atunuu ia e le o galueaina eleele ma fanua mo faatoaga ma maumaga. E le gata i lea o se tasi o sao taua o i latou nei, o le fesoasoani malosi lea i oloa e faatauina atu i fafo, ma saga fesoasoani atili ai i le atinaega o le tamaoaiga. Ae o le itu taua lava, o le maua ai lea o taumafa o aso uma i le tausiga o aiga, nuu ma afioaga.

AVANOA E TAUAAO ATU AI LAAU MALOSI LE FAATAGAINA  I LEOLEO E AUNOA MA NI MOLIAGA

O le tulai mai pea o le tele o faalavelave ma le mau faafitauli e aafia ai laau malosi ma le faatupulaia pea o le fuainumera o laau malosi le faatulafonoina ma le le laiseneina i totonu o le atunuu, ua silasila ai nei le matagaluega o leoleo ma falepuipui i le toe faatinoina o le polokalama e tatala ai le avanoa i le atunuu lautele, e tauaao atu ai laau malosi le faatagaina ma le laiseneina e aunoa ma ni moliaga faaletulafono. Ua faaalia i se lipoti a le afioga i le komesina lagolago o le matagaluega o leoleo ma falepuipui, le afioga Leaupepe Fatu Pula e faapea, e le gata o lo o i ai le popolega i le toatele o tagata lautele, ae o se mataupu foi ua faaalia ai atugaluga o malu o le malo. Na ia faaalia, i se osofaiga a malu o le malo talu ai nei mo le sailia o ni fualaau faasaina sa masalomia ai nisi i se tasi o afioaga, sa maua ai e leoleo ni laau malosi.

O le laau malosi foi lea na tagatavaleina ai se alii ave taavale lau pasese i le vaiaso na tea nei lea ua i leoleo i le taimi nei, e le faatagaina faaletulafono i totonu o le atunuu. Ma i le faaiuga lava o le vaiaso i le agai mai i le Lotu a Tamaiti, na maliu ai foi se tamaitai e mafua ona o se laau malosi na faapa e lona tuagane, lea o lo o faaauau ai suesuega a leoleo i lea faalavelave. Na saunoa Leaupepe, o le toe tatala o le avanoa i le atunuu lautele e toe tauaao ane ai laau malosi, o le a mafai ai e i latou o lo o umia laau malosi le faatagaina, le laiseneina po o le le faatulafonoina foi, ona auina ane ia laau malosi e aunoa ma le popolega i ni moliaga faasaga ia I latou. O le taimi mulimuli na faatinoina ai lea polokalama faapea a le matagaluega o le 2006.

AOAO I AOGA MATAUPU TAU TAGATA TAFAFAO MAIMOA MAI FAFO

I le tulai mai o se faalavelave na lamatia ai soifua o ni alii Sapani se toalua ina ua faaoolima i ai nisi o le tupulaga talavou toe ave faamalosi a la mea totino, ua a’e ai nei se tofa i le faalapotopotoga o le au fai faletalimalo i Samoa, i le tatau i le malo ona silasila i le amata aoaoina mai loa o mataupu tau i tagata tafafao maimoa mai i le atunuu, amata mai lava i aoga tulaga lua. Ua faaalia e le peresetene o le faalapotopotoga, le susuga Tuala Oli Ah Him e faapea, ua finagalo nei ia sui o le latou faalapotopotoga ina ia faaoo atu le latou savali i le afioga i le alii minisita o le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu, ma faailo i ai le mataupu lenei o le osofaia o tagata tafafao maimoa mai i le atunuu.

Na ia faaalia, e le o toe po malae i le taua tele o le atinae o tagata tafafao maimoa i Samoa, aemaise i le atinae o le tamaoaiga o le atunuu, ma ua alagatatau ai i tagata uma ona galulue ma tutufaatasi e fai se sao, ina ia aoaoina ai le tupulaga fai mai ina puipuia faatasi lea atinae a le atunuu e pei ona i ai foi taumafaiga e tele a le malo. O le vaiaso na tea nei na faasalaina ai i le falepuipui i le umi e lata i le lua tausaga, ni alii se toalua mai le afioaga o Sapunaoa lea na faaoolima i alii Sapani e toalua e pei ona taua, ina ua la tautino sa la faaoolima i nei alii Sapani ma ave faamalosi nisi o a la mea totino.

 

Saunia: LAF/Naenae Productions