Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

FAATALI MO LE FAIAOGA FOU MANU SAMOA TAITOAFITU

 

O le vaiaso nei o lo o fuafua le Iuni Lakapi a Samoa e fa’alauiloa aloaia ai le suafa o le faiaoga fou o le au lakapi taitoafitu a le atunuu, ao sauniuni atu le au i se tauvaga faigata e saili ai sona avanoa i Taaloga o le Olemipeka i Rio de Janeiro i Brazil i le tausaga fou. E pei ona silafia, e lei tulaga lelei le taaalo a le au i le ta’amilosaga taitoafitu mulimuli a le IRB na sei mavae atu nei, ma ua toatele i latou o lo o mananao e sui se faiaoga fou. Na faaalia e le sui o le iuni e faapea, e lua aso sa fa’atautaia faatalanoaga ma nisi sa tusi talosaga mo lea avanoa, lea na faamaea i le aso Faraile na te’a nei. Na ia taua, o i latou sa tusi talosaga mo lea avanoa o ni tagata iloga i le taaloga mai atu Europa, Amerika i Saute, Ausetalia, Niu Sila, Fiti faapea ma Samoa. O i latou ia e aofia ai le alii sa ai silia i ta’amilosaga taitoafitu ua tuanai ma sa kapeteniina foi le au a Egelani, le susuga Ben Gollings, o le alii lauiloa mai Fiti o Waisale Serevi faapea le alo o Samoa, Muliagatele Brian Lima. Ua i ai nei le Iuni Lakapi a Samoa i se tulaga faigata ona o le utiuti o le taimi e tatau ona tuufaatasia ai se au lelei ina ia maua ai se avanoa mo taaloga o le Olemipeka. E pei ona molimauina i Taaloga a le Pasefika i Papua Niu Kini, na matua faamo’amo’a e le au a Fiti le Manu Samoa Taitoafitu ma o se tulaga ua tatau ona fa’aleleia.

 

TOE FAAFOI TAMAITAI MASALOMIA I LE EBOLA

 

Ua viia e le afioaga o Satapuala le vave o gaioiga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le toe faafoia lea o se tamaitai na malaga mai Ausetalia sa masalomia ua maua i le faama’i o le Ebola. Na faaalia e le Tuua o le afioaga o Satapuala, le tofa Vaili Mimita e faapea, na faia le faaiuga a le komiti o le aoga tulaga lua a le latou afioaga lea e sosoo lava ma le falemai i Faleolo, ina ia tapunia le aoga mo le vaiaso atoa, i le fautuaga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina. Na tapunia foi le falemai i Faleolo mai le lautele o le atunuu, ae faaaogaina e taofia ai lea tamaitai ao faagasolo suesuega pe ua aafia o ia i le vairasi e mafua ai lea faama’i. O lea tamaitai sa galue i le atunuu o Liberia i Aferika lea sa pepesi ai lea faama’i, ma sa asiasi mai o ia i Samoa i le vaiaso tonu na faia ai le taaloga a le Olopeleki ma le Manu Samoa. Na saunoa le faatonuili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, le afioga Leausa Toleafoa Dr. Take Naseri, o le taofia o lea tamaitai ma tuu eseina mai isi tagata, o se faiga lea e moomia i lalo o tulafono faavaomalo mo so o se tasi sa i se nofoaga sa pepesi ai se faama’i matuia, e tatau ona tuueseina mai i si tagata ma faia i ai suesuega mo le tolu vaiaso po o le 21 aso. Na faaalia e Leausa, sa talosagaina e le matagaluega le Ofisa o le Amepasa o Ausetalia i Samoa, ina ia taofia lea tamaitai mai le afea o Samoa. Peitai sa taunuu mai lava o ia i le amataga o le masina o Iulai.

 

ASIASI I IAPANI IA TAUSI SOIFUA E TOALUA

 

E toalua alo ma fanau e aotauina i le Aoga Faatausi Soifua i le Iunivesete Aoao o Samoa ua malaga atu nei i Iapani i lalo o se polokalama faafesuia’i i le va o le iunivesete ma le Kolisi o Tausi Soifua o Nagano i Iapani. E 17 aso o le a i ai Aperaamo Soi ma Saunoa Faaiuga Ah Fua i Iapani, e mataitu le faatinoina o galuega faatausi soifua i lea aoga. O Soi ma Ah Fua o lo o i le tausaga tolu o le polokalama mo le faailoga o le Bachelor of Nursing i le Iunivesete Aoao o Samoa. O le tausaga na te’a nei e to’avalu alo ma fanau sa faamanuia ina i lea polokalama ma sa malaga atu i Iapani.

 

SAILI SE AU FUSU A SAMOA

 

O le faaiuga o le vaiaso ua faamoemoe e faataunuu ai fusuaga lea e faatautaia e le Asosi o Fusuaga a Samoa. O le faamoemoe o nei fusuaga o le a sailia ai se au fusu e fai ma sui o Samoa i Taaloga a Tupulaga Talavou o Malo o le Taupulega a Peretania, lea e tali malo ai Samoa i le masina o Setema o le tausaga nei. Na faaalia e le susuga a Pio Folesi, o le sui o le Asosi o Fusuaga a Samoa, o ia o le faiaoga lagolago o le au fusu mo ia taalaoga, o lo o i ai le naunautaiga o le asosi, ina ia matua filifilia ni alii fusu aupito lelei aua nei taaloga, ae le gata i lea, o le vaavaai a le Asosi o Fusuaga a Samoa lea o loo talimalo ai. Ua vaalaaulia e le asosi ia alii fusu uma i le atunuu, ina ia auai uma i nei taaloga o faipelega i le faaiuga o le vaiaso, aua lava le faamoemoe ina ia malosi se au fusu e fai ma sui o le atunuu. O le maota o le Maliu Mai i Fugalei o le a faataunuuina ai nei faipelega, ma o le maea ai o nei taaloga, o le a filiina ai loa se au a Samoa ma tolauapi ai mo toleniga.