Ads by Google Ads by Google

Tala mai Samoa

TAUGATA LE TAU O TAU TALO

Ua matauina ma le popole le faaletonu o tau talo I le maketi I Fugalei lea ua vaaia ai le na o le fa I le lima talo I le tau talo mo le $20. O se tulaga faaletonu lea pe a faatusatusa I le taimi lava lenei I le tausaga na tea nei lea na vaaia ai le pe a ma le 20 talo I le tau talo e $20.

Na faaalia e se alii faifaatoaga mai Falelatai, le susuga Tupou Faitoai, o lea tulaga ua mafatia ai le atunuu lautele, ae sa tatau ona lelei le tulaga I mea mata e faatau atu I polokalama a le malo sa faagasolo e pei o le Talomua, ma le faamoemoe ina ia faaleleia atili ai le itu tau faatoaga. O le Talomua o se tasi o polokalama fesoasoani na amata mea ai nisi o afioaga e pei o Savaia, Lefaga ma sa sapaia atoatoa e le malo e ala I le tuuina atu o alagatupe ma mea faigaluega e fesoasoani I le au faifaatoaga. Aisea la ua faaletonu ai mea mata e pei o tau talo o lo o faatauina I le maketi I Fugalei? E faifoie lava le tali e pei ona faaalia e se tasi o le au faifaatoaga, le susuga Mulipola Lose.

Na faaalia e Mulipola, o fesoasoani na maua mai le malo ua atili faaleleia ai le tulaga o mea toto. Peitai, ua alu ai I lalo le tau ona o le tele o mea mata. Fai mai a ia, o fesoasoani mai le malo e tatau ona tuuina atu I le taimi e fafai ai maumaga ae le o le taimi e lei totoina. Na faamalamalama e Mulipola, e tatau I le malo ona faatau ia talo mai le au faifaatoaga, ona faatoa faatau atu ai lea I le atunuu lautele I se tau talafeagai. O lea faiga o le a manuia ai le au faifaatoaga faapea foi le atunuu lautele.

LUA FAALAVELAVE TAU TAAVALE ANANAFI

E lua ni faalavelave tau taavale na tulai mai ananafi I le talafatai o Apia ae leai se soifua na maumau ai. O le faalavelave muamua na lavea ai le loli a le Iuni Lakapi a Samoa lea e faaaoga e le vaega mo koleniga faapitoa, o le High Performance Unit ina ua leaga taofi ao faaifo mai lalo I Vaoala. Na faaalia e le alii ave loli e faapea, ua fiu e taofi le loli ae ua leai ni taofi ma sa ia seuina loa I se pa sima I autafa o le auala na mafai ai ona tu le loli.

Na malaga mai ai ni tama taaalo o lo o koleni e fili ai se au a Samoa mo le taamilosaga o le ipu o le Pasefika, le Pacific Rugby Cup sa faia a latou koleniga I Tiavi. E toalima tama o lo o faataotolia I manuaga ona o lea faalavelave.

Na lipotia mai e faapea o le tasi e gau le ua, o le isi o manuaga I ona foliga, o le isi ua mutu le tamailima, ao isi o manua mitimiti. O lo o taofia I latou I le maota gasegase mo togafitiga. O le isi faalavelave na tulai mai I le magafa I Malifa, lea na fetoai ai se loli ma se taavale a le nusipepa o le Observer. Na faaalia e le tamaitai tusitala o le Observer o Marieta Ilalio, sa Malaga atu le latou taavale agai I Motootua ae so’a e se loli na malaga mai I le itu I Malifa agai atu I Lalovaea. E tupu lea faalavelave o faaletonu moli faasino auala I lea magaala ma sa suesueina e leoleo poo ai sa tatau ona tu.

Na iloa mulimuli ifo, sa tatau ona tu le loli na Malaga atu I le itu I sisifo, ona o le auala autu (main road) o lo o agai I Motootua lea na Malaga atu ai le taavale a le Observer. Na tele le afaina o taavale ae peitai na ona manua mitimiti na afaina ai tamaitai tusitala o Marieta Ilalio ma Jasmine Netzler-Iose ma le ave taavale.  

TATALA LE FALE TATALO A LE MALO MO SAUNIGA A LE EKALESIA ASO FITU

O le fevaevaeaiga I le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai I Samoa I le aso tonu e pa’u I ai le aso Sapati, ua iu ina tuuina atu ai se talosaga I le malo Samoa mo le faaaogaina o le fale tatalo a le Malo I le mauga o Vaea mo sauniga, lea na amata I le taeao ananafi.

O lea talosaga na faia e sui o le ekalesia e alala I Apia ma alalafaga lalata ane, o lo o faaauau pea ona tapuai I le aso Toonai. Na faaalia le agaga faafetai o le susuga Lance Cutts ma le faletua o Merita I le alii palemia ma le malo mo le talia o le latou talosaga. E pei ona silafia, o le toe see o Samoa I le isi itu o le laina faavaomalo ina ia aso tutusa ai ma Ausetalia ma Niu Sila o lo o I le ogatotonugalemu o le fevaevaeaiga ua tulai mai nei I le ekalesia.

O le vaiaso na tea nei na faia ai se faaiuga a le fono o taitai o le ekalesia e suia I le aso Sa le aso0 e tapuai ai ona o le aso Gafua le aso muamua o le vaiaso e pei ona I ai nei, o lona uiga o le aso fitu o le aso Sa.

Peitai o lo o tetee malosi nisi o le ekalesia I lea fuafuaga ona e ui o lo o aso tutusa Samoa ma Ausetalia ma Niu Sila, o lo o faamanatu lava le sapati I ia atunuu I le aso Toonai. O le aso Sa na tea nei na tapuai faatasi ai mo le taimi muamua le ekalesia ma isi ekalesia I Samoa. Peitai na faaalia e le susuga Matautia Enesi, o se tasi o sui o le Ekalesia Aso Fitu I Kosena I Matatufu, Falealili e faapea, ua tuuina atu se talosaga a nisi o le ekalesia ina ia latou faaaogaina le malumalu ma mea totino a le ekalesia I Matatufu mo a latou sauniga I aso Toonai.

FAAE’E LE SUAFA TOFAEONO IA VUI FAATALI LEAVASA LAAULEPONA

O le aso Faraile na vaaia ai le pisi o le afioaga o Vaiala ina ua faafotutupu le afioga Vui Faatali Leavasa Laaulepona I le suafa Tofaeono, lea sa suafa ai lona tua’a I le silia ma le 30 tausaga ua tuanai. Na faapaia le nofo e le faafeagaiga taulagi o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano I Samoa I Vaiala, le susuga Lotu Uele ona faagasolo ai lea o le sauniga o le faafotutupu o le afioga I le Matua ia Tofaeono.

Na faaalia e le uso matua o Tofaeono ua faafotutupu nei, le afioga Seiuli Lino Tofaeono e faapea, o se aso fiafia tele lenei mo lo latou aiga ona ua leva tausaga faatoa toe oo mai le suafa I lo latou itupaepae.

Fai mai a ia, o le suafa Tofaeono o se suafa taua tele aua o le suafa e faasuafa ai le tupu o Vaimauga ma e aloaia e matai uma o le itumalo Vaimauga. Na faaalia e Seiuli, ua tele tausaga o iloiloina lenei mataupu I le faamasinoga o fanua ma suafa ma sa tetee nisi o le aiga I le faaiuga a le faamasinoga sa faia I le 1979, ma sa toe apili le mataupu I le 2004.

E oo mai I le taimi nei, e lei maua lava e le latou aiga se faaiuga a le faamasinoga. Peitai na saunoa Seiuli, ua tasi le finagalo o le latou aiga ina ia faia loa le saofai e faavae I le faaiuga o le 1979 lea o lo o taua ai e faapea, ua tuuina atu le aia tatau I suli o Tofaeono Niuafolau latou te filifilia le isi Tofaeono. “O matou o suli o Tofaeono Niuafolau ma ua tasi la matou faaiuga ma o le mafuaaga lena ua matou potopoto ai I le aso.”

FAAMATALAINA O LE TAGAVAI O LE 50 TAUSAGA O LE TUTOATASI O SAMOA

Ua I ai nei se tagavai aloaia mo le faamanatuina o le 50 tausaga o le tutoatasi o le malo o Samoa ma ua amata faapipiiina I nofaga eseese I totonu o le atunuu. O lea tagavai o loo I ai le ata o se paopao faila o lo o folau I le vasa ma o lo o faatautaia e ni alii se toalua ma se tamaitai se toatasi o lo o latou malaga faatasi. Na faaalia e se tasi o taitaifono o le komiti o tapenaga mo le tutoatasi o Samoa, le tofa Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua e faapea, o lea ata e faatusa I le folauga a Samoa I le 50 tausaga ua mavae.

“E lei malu I taimi uma le folauga a Samoa I le 50 tausaga ua mavae ma e tele matagi malolosi ma uiga louloua o le vasa sa fetaiai ai ma le sa o Samoa,” o le saunoaga lea a Tolofua. “Peitai, o lea ua tatou aulia mai le 50 tausaga talu ona tatou tutoatasi ma avea o se tasi o atunuu o le saofaiga a atunuu eseese o le lalolagi, ona o le alofa o le Atua.” Na ia faaalia, o lanu o lo o faaaogaina I le tagavai o lanu o le tagavai o le saolotoga o Samoa.

O le tagavai sa tuufaatasia e Tuuaga Aviata o Vaiala ma Leiataua Eteuati Junior Leiataua o Manono. O ia alii e galulue I le vaega o inisinia o le ofisa o le Regulator, ma sa tofu lava I laua ma le ata sa tusia. Sa filifilia ia ata e le komiti ma tuufaatasia e avea ma tagavai e tasi. E 23 ata sa tuuina atu I lea tauvaga ma na tofu I laua ma le $1,000 mai le komiti o le tauvaga.

MALOSI LE MANOGI LE MANUIA I LE MALAE VAALELE I FALEOLO

Na taia le manava a pasese na taunuu mai I Samoa I le malae vaalele faavaomalo a le atunuu I Faleolo I se manogi le manuia mai fale le taua, ma e toatele I latou na faasea I lea tulaga. Peitai mo I latou e galulue ai I le malae vaalele, o lea manogi e le o se mea fou. Ua silia ma le tausaga atoa o latou manavaina lea manogi le manuia. O le aso Lulu na sei mavae atu nei na faaalia ai e se tasi o pasese e toa 20 na taunuu mai I Samoa mai Amerika Samoa, o Tracey Williams, lona le fiafia tele I lea manogi ma na ia taua e faapea, ua maea ona ia logoina le pulega o le malae vaalele ona o lea manogi aua e tauvalea ai Samoa I tagata mai fafo e asiasi mai I le atunuu.

Na molimau le alii o Tatino Maifea, o se alii ave taavale lau pasese ua silia ma le tolu tausaga o tu ai lana taavale I le malae vaalele e faapea, ua leva ona tatau ona faia se faatatau a le pulega o le malae vaalele I lea faaletonu. Fai mai a ia, e mamafa loa timuga ona faateteleina loa lea o le manogi le manuia ona e tafe le vai I totonu o tane o fale le taua. Na logoina le pule o le malae vaalele, le susuga Magele Hoe Viali I lea faaletonu ma sa ia faaalia o lo o galulue ai le vaega o le meniteni mo le toe faaleleia o lea faaletonu.

TAPUNIA LE LOTTO SAMOA I LE MAEA O LE 20 TAUSAGA

Ua tapunia nei le Lotto Samoa I le maea ai o tausaga e 20 talu ona faavaeina ma na faaalia e se tasi o sui sinia o le kamupani, le tina o Karen Kapisi e faapea, ua mafua lea tulaga ona ua le toe faafouina le laisene. Peitai na ia faaalia, o lea tulaga e lei faateia ai I latou ona ua maea ona logoina le pulega o le latou kamupani e le malo I lea tulaga I se tusi na maua ia Iuni o le tausaga na tea nei.

Na faaalia e le taitaifono o le vaega o taaloga tau matematega, le susuga Samau Etuale Sefo e faapea, ua faia se faaiuga a le malo nao le malo lava e mafai ona faagaioia taaloga o matematega poo le lotto I totonu o le atunuu. Na faaalia e Samau, o le tulaga foi lea o lo o I ai I Ausetalia ma Niu Sila ma o tupe uma foi e maua e faaaoga e fesoasoani ai I faalapotopotoga tumaoti e fesoasoani I tagata lautele faapea taaloga.

Saunia: LAF/Naenae Productions