Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

ESEESE TALA MAI MAGIAGI E UIGA CASH POWER

O lo o nenefu lava le tulaga moni ua oo i ai le feeseeseaiga i le va o le malo ma le afioaga o Magiagi, i le mataupu e faatatau i le faapipiina o mita o le eletise totogi muamua po o cash power meters.

 Ua faailoa mai e le ofisa o le failautusi a le palemia e faapea, o le aso Faraile na sei mavae atu nei na amata faagasolo ai galuega a le Faalapotopotoga Malosi Faaeletise po o le EPC i le faapipiiina o mita o cash power i maota ma laoa i le afioaga o Magiagi, ma ua maea ai nei lea feeseeseaiga. Peitai ua lipotia mai e faapea, e ese foi le tulaga ua oo i ai lea mataupu e pei ona faailoa mai e le alii pulenuu o le afioaga, le susuga Tuiono Leto’afa Keni, lea ua toe faatulai mai i lona tofi pulenuu.

Na faamaonia e Tuiono e faapea, sa oo atu le aufaigaluega a le EPC i lo latou afioaga mo le faatinoina o lea faamoemoe i le taeao o le aso Faraile. Peitai, “sa latou talosagaina ma le agaga faaaloalo ina ia tuua lo latou nuu ona e lei fono a lo latou afioaga e talanoaina lea mataupu.” Na saunoa Tuiono, o le aso Toonai ananafi e fono ai Magiagi e faamautu ai le latou gaioiga o le a fai. “O le faaletonu o lo o tulai mai, ua malilie le afa o lo matou nuu e faapipii mita o le cash power, ae o lo o tetee lava le isi afa,” o a Tuiono lea.

“O le aso Toonai (ananafi) la lea o loo faamoemoe e faamautu ai poo le a le tulaga o le a fai.” Na faaalia, sa saunoa se tasi o matai o le nuu i le fono sa faia i le ofisa o le alii palemia e faapea, ua malilie uma le afioaga e faapipii uma mita mo cash power. Na faamaonia e Tuiono lea tulaga, ae sa ia faaalia foi e faapea, o le fono i le aso Toonai e iloa ai foi le iuga o le sui o lo latou nuu “lea sa vave tautala.” Sa faamaonia foi e Tuiono le talosagaina e lo latou afioaga o le fesoasoani a le malo i le totogiina o a latou pili eletise e lei totogiina.

E oo mai i le taimi o le lomiga lea i le afiafi ananafi, e lei maua lava se tasi a le afioaga i lea mataupu ma na lipotia mai le faate’a o ni matai sinia e toalua o le afioaga ona o lo la mananao e faapipii loa mita cash power a le afioaga. O ia matai e aofia ai Mataipule To’afa ma Puleiata Eli. E lei manino mai la i le taimi nei le tulaga ua oo i ai lenei mataupu.

SAUNOA KOMESINA FALETUPE TUTOTONU AAFIAGA TALA SAMOA

Ua faaalia e le kovana o le faletupe tutotonu o Samoa, le afioga Maiava Atalina Ainuu-Enari e faapea, e le o le tuuina i lalo o le malosi o le tala a Samoa le tali o le faafitauli o lo o tulai mai i le tamaoaiga o le atunuu, e pei ona faailoa mai i se lipoti a le Faaputuga Tupe a Malo o le Lalolagi, le International Monetary Fund (IMF), i le maea ai o se latou iloiloga ma se faatalanoaga i totonu o le atunuu i le ogatotonu o le tausaga nei. i se tali mai a le afioga Komesina Maiava e uiga i lenei mataupu na ia faailoa e faapea, o le faafitauli i a tatou oloa e auina atu i fafo e mafua i le faatulagaga o le faatinoga o galuega e amata mai lava i le sapalai, o le lelei oloa ma le aofaiga, atoa ai ma le faamalieina.o aiaiga a maketi mai atunuu i fafo.

O le auala na ia saunoa e faaleleia atili ai oloa a Samoa e auina atu i fafo, o le toe uunaia malosi lea ma faaleleia fuafuaga faataatitia i vaega o faatoaga faapea nisi o fuafuaga na faalauiloa e lei mamao atu, e pei o le auina atu o oloa a le atunuu i Niu Sila, Ausetalia ma maketi tetele i Saina i se taimi vave ma le talafeagai. Na saunoa Maiava, i lana ia silasila i le tau o fefaatauaiga o tupe, nao se itu e uunaia ai le tulaga maualuga o fefaatauvaa’i.

O lo o silasila totoa pea le pulega o le faletupe tutotonu o Samoa i aafiaga o lo o i ai maketi e le gata i totonu o le atunuu, ae faapea aafiaga mai atunuu i fafo.

FAAILOA TAUTUA UTOS TAGATA SAMOA ATUNUU FAFO

O le aso Sa na tea nei sa asiasi atu ai le tamaitai pule o le ofisa o le Faaputugatupe Teu Faafaigaluega o Mavaega Tausi a Samoa po o le Unit Trust of Samoa (UTOS), ia Justina Sa’u ma se tasi o sui sinia o le ofisa, le susuga Talanoa Sami Ale-Faatonu, i le uaealesi faasalalau o le 2AP e faalauiloa le tautua a le latou ofisa, i tagata Samoa o lo o alala ma papa aao i Ausetalia.

O aso Sa o vaiaso taitasi e faia ai polokalama faapitoa e fesootai ai le 2AP ma uaealesi faasalalau a tagata Samoa i Sini ma Canberra ma e fetufaa’i ai i tala fou ma alofaaga i aiga e ala i le valaau ane i le telefoni ona fofoga lava lea e le tagata ia ona alofaaga i Samoa po o Ausetalia foi i Samoa.

O le aso Sa la na tea nei, na faaaoga ai e le ofisa o le UTOS ia fesootaiga e faalauiloa atu ai i tagata Samoa i Sini ma Canberra ia auaunaga a lea foi ofisa fou a le malo na faavaeina i le lua tausaga ua mavae. Na saunoa le tamaitai pule ia Justina Sa’u, o se faaputugatupe aoga tele lea mo tagata Samoa aua e faafaigaluega le tupe ma e tupu lava.

O le tupe e faaputu i lea faaputugatupe e faaigoaina o le iunite ma e $1.19 i le iunite. O le aso 12 o Aukuso sa tufatufaina ai se vaega o le tupe faasili (dividend) e tusa e 7 sene i le iunite, mo le mamalu o le au fai iunite a le faaputugatupe. Na saunoa le tamaitai pule, i le taua o lea faaputugatupe mo aiga i Samoa ae faapea tagata Samoa o lo o alala ma papa aao i atunuu i fafo e auina mai a latou tupe e teu faafaigaluega i Samoa e le gata e manuia ai i latou, ae faaleleia ai foi le tamaoaiga o le atunuu. O le aso Tofi o le vaiaso nein a malaga atu ai le tamaitai pule o le UTOS ma le minisita o tupe a le malo, le afioga Faumuina Tiatia Liuga i Ausetalia e faalauiloa atili lea auaunaga i tagata Samoa o lo o alala ma papa aao ai i Ausetalia. O lo o fuafua foi le UTOS e asiasi atu i Niu Sila, Amerika ma Amerika Samoa.

Saunia: LAF/Naenae Productions