Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

FAAMATA’U E TUILAEPA LE MINISITA LAGOLAGO

 

Ua tuuina atu e le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, se faaaliga taufaamatau i le taitaifono o le Komiti o Teugatupe Faalauaitele, le afioga Papalii Niko Lee Hang. “Ou te tatalo o le a oo atu ia te ia le malamalama ina ia manatua ai e ia, ou te lei faia lava se tala pe faalauiloa faalauaitele ia mea faavalevalea sa ia faia ao avea o ia ma minisita o le kapeneta,” o a Tuilaepa lea. “Ou te tatalo ia manatua e ia lea tulaga.” Na toe faamautu foi e le alii palemia lona talitonuga, e lei solia e le alii sa avea muamua ma minisita o Tupe, le afioga Faumuina Tiatia Liuga, se tulafono ao ia vaaia le Ofisa o Eleele o Samoa, le Samoa Land Corporation (S.L.C.). “Ua uma ona matou tapa le finagalo o le loia sili i lea mataupu, ma ou te tatalo e oo atu ia Papalii le malamalama.” O lea faamatalaga taufaamatau a le alii palemia na faia ina ua fesiligia sona finagalo i se tusi a Papalii na maua ma lomia e le nusipepa o le Samoa Observer, lea sa ia tuuina atu ai ni “molimau tusitusia” e faamaonia ai sa taupulepule nisi o le aufaigaluega a le S.L.C. ma le alii minisita e ave faagaoi tupe a le ofisa. O lea tusi na tusia i le aso 24 o Ianuari, 2015 ina ua faia le faaiuga a le Palemene e pasia le tali a le malo i le lipoti a le komiti faapitoa a le Palemene sa suesueina lea mataupu. Na saunoa Tuilaepa, na o Papalii lava lea o lo o tuuaia le minisita o le S.L.C. i lena vaitaimi sa ia solia le tulafono.

 

PEPA TAALOGA A LE MANU SAMOA MA LE OLOPELEKI

 

Ua faamautu mai le tau faatulagaina o le pepa ulufale i le taaloga aupito i faitaulia i le tala faasolopito o le taaloga o le lakapi i Samoa, i le va lea o le Manu Samoa ma le Olopeleki a Niu Sila i le masina o Iulai. O lea ua faamaoti mai e faapea, o le tau aupito i maualuga lava o pepa mo le fale matamata i le ogatotonu e $500 tala Samoa. O le Apia Paka e tusa ma le toa 12,000 tagata matamata e mafai ona faatumulia ai mo lea taaloga i le aso 8 o Iulai ma o le to’a 4,000 o lea fuainumera o le a maimoa i le vaega lautele o le malae i le tau e $40 tala Samoa. I le polokalame a le Palemia ma le 2AP i le vaiaso nei na saunoa ai le taitai o le atunuu, o ia foi o le taitaifono o le Iuni lakapi a Samoa, o le a i ai se screen tele i luma o le maota o le malo i Matagialalua i le aso lea o le taaloga mo le atunuu e le gafatia le tau o le pepa ulufale e maimoa tuusao ai i le taaloga i le Apia Park. Ua faamautu mai o le a amata faatau atu pepa ulufale o lea taaloga i le aso Gafua o le vaiaso a sau.

 

13 FAATALANOA MO LE AVANOA KOMESINA O LEOLEO

 

E to’a 13 i latou ua maea ona faatalanoaina mo le avanoa faigaluega o le Komesina o Leoleo e pei ona faamaonia mai e le taitaifono o le Komisi e Pulea Tagata Faigaluega a le Malo, le P.S.C., le susuga Tu’uu Dr. Ieti Taulealo. Na faaalia e Tu’uu, o lo o tuufaatasia i le taimi nei ia lipoti i ia faatalanoaga ma o le tuuina atu ia lipoti atoa ai ma le fautuaga a le komisi i le kapeneta mo le pasiaina mulimuli. E lei fia talanoa le taitaifono i lipoti o lo o tuufaatasia nei faapea fafatala o lo o agiga i le atunuu e faapea, o lo o fuafua le malo e suia faamatalaga o galuega faatino ina ia mafai ai ona tauave e se tagata e galue muamua i le galuega faaleoleo lea tofiga taua a le malo.

 

FAALELEIA LE APIA PARK MO LE TAALOGA

 

Ua faaalia e le Iuni Lakapi a Samoa le naunautaiga ina ia maea galuega o le fausiaina o le malae taalo o le Apia Park, i le toe tasi o le masina ao lumanai le taaloga tele i le tala faasolopito o le lakapi i Samoa, lea o lea taaalo ai le Olopeleki ma le Manu Samoa i le masina o Iulai. O le masina na tea nei na asiasi mai ai sui o le Iuni Lakapi a Niu Sila i Samoa ma i lenei asiasiga sa laga ai ni mataupu e aofia ai vaega e faatafe ese ai le vai mai le malae, aemaise ai o le faamai o le Chikunkunya, o le tasi lea o mataupu o lo o atugalu i ai. Lipotia e le ualesi faasalalau a NIu Sila, ua faaalia e le faatonu o le Iuni Lakapi a Samoa ia Faleomavaega Vincent Fepuleai, o le taimi nei, o lo o latou galulue faatasi ma Niu Sila faapea nisi o le aufaigaluega a le lakapi a le lalolagi, ina ia mafai ona maea uma le galuega i le taimi faatulagaina. Na ia saunoa foi, o lo o sologa lelei mea uma i le taimi nei, peitai o le mataupu i le faamai o le Chikunkunya e pei ona aafia ai le atunuu, ua maea ona tuuina atu faamatalaga uma mai le Soifua Maloloina i le Iuni Lakapi a Niu Sila. O i si tulaga uma e aofia ai le saogalemu o vaega uma o le malae ma fale matamata, o lo o latou galulue faatasi ai i le taimi lenei ma konekarate faapea le pulega o le Apia Park aua le faaleleia uma o ia tulaga.