Ads by Google Ads by Google

Tala Mai Samoa

FAATONU FAAMASINOGA MALO TOTOGI SE VAEGA TUPE i LE SIVA AFI

Ua faatonuina e le faamasinoga maualuga le malo ina ia totogiina atu i le kamupani o le Siva Afi Investments Ltd, le aofaiga e $748,186.50. O lea tulaga e mafua mai i le tagi na faaulu e le kamupani faasaga i le malo sa talosagaina ai le totogi atu e le malo o le 2 miliona tala, ina ua aveesea faamalosi i latou mai le nofoaga a le malo sa latou lisiina i le lua tausaga ua mavae.

O lea nofoaga ua fausia ai nei le maota fou o le malo, le Tuiatua Tupua Tamasese Efi i Sogi. O le aso Faraile o le vaiaso nei na lauina ai e Faamasino Lesatele Rapi Vaai le faaiuga a le faamasinoga lea o le a totogi atu ai e le malo lea tupe tele i le Siva Afi. Peitai, sa ia logoina le alii pule o le kamupani o le Siva Afi, le susuga Leota Lene, e laititi le tupe o le a totoe mo lana kamupani ona e i ai vaega tupe e tatau ona toesea mai le aofaiga ua totogiina nei e le malo. Fai mai a ia, e totogi e le Siva Afi i le malo le tinoitupe e $112,000 mo masina sa nofo totogi i le nofoaga sa i ai e lei totogiina. Na teena e le faamasinoga le talosaga a le Siva Afi i lana tagi sa faaulu ina ia totogi atu e le malo le tinoitupe e $666,771 ona o le tupe maua a le latou kamupani ua le maua ona o le aveesea o le Siva Afi mai le nofoaga sa i ai. ma le le maua o se polofiti faapea le alofagia e tagata.

E lei faalauiloa mai e Faamasino Lesatele mafuaaga o lea faaiuga, ae sa ia faailoa atu, o le a tuuina mai sana faamatalaga tusitusia e faamatalatala auiliili ai lea faaiuga. Na saunoa le tamaitai loia o lo o tulai mo le Siva Afi, le susuga Leuluaialii Olinda Woodroffe ma faaalia lona le fiafia i le lipoti a se alii papalagi na faia i le tau aofai o aseta a le kamupani o le Siva Afi sa i ai i le taimi na tulai mai ai lea feeseeseaiga, ma fai mai lea alii i lana lipoti e leai se aofaiga faaletupe o ni asea a lea kamupani sa i ai.

“Faafefea na fai mai e leai se aofaiga faaletupe o aseta a le Siva Afi ae o se kamupani sa ola e oo mai lava i le taimi nei?” o le fesili lea a le tamaitai loia. Na saunoa le alii pule o le Siva Afi, le susuga Leota Lene ma ia faaalia, ua uma ona ia faatonuina lana loia ina ia apili le faaiuga a le faamasinoga ua uma ona lauina i le faamasinoga o apili. “E le foi le Siva Afi i le mea lenei,” o a Leota lea. “E finau pea le Siva Afi.”

TAGI LESAISA’EA MATAFEO E TOTOGI ATU TALAMUA LE LATA $300,000

O le vaiaso nei na amata iloiloina ai le mataupu e faatatau i le tagi ua faaulu e se alii sa faigaluega i se tulaga sinia i le Faalapotopotoga o le Malosi Faaeletise, le susuga Lesaisa’ea Matafeo Reupena Matafeo, faasaga i se tasi o kamupani faasalalau tala fou i Samoa, le Talamua Publications a le susuga Apulu Lance Polu, ma se tasi o tamaitai tusitala sinia e faigaluega ai, o Lagi Keresoma.

E lata i le $300,000 le aofaiga o le seleni o lo o tagi Lesaisa’ea ina ia totogiina atu e le kamupani o le Talamua ona ua ta’uvaleaina o ia ma aafia ai lona aiga i se tala na tusia e Lagi Keresoma ma faasalalauina i le upega tafailagi a le Talamua, lea e faasalalau ai tala fou i mea o lo o tutupu i Samoa. O lo o taua ai i lea tala e faapea, o le a i ai ni moliaga faasaga ia Lesaisa’ea ma se alii sinia o le faalapotopotoga sa faamalolo faavaitaimi i laua ao faagasolo suesuega a le ofisa o le suetusi sili ina ua poloaia e le malo. O lea tulaga o lo o teena malosi e le susuga Matafeo Reupena ma ua faaulu ai loa lana tagi faasaga i le Talamua ona ua faaleagaina o ia, o se matai Samoa ma ua tauleagaina ai o ia i lona nuu ma lana ekalesia ae faapea ai lona aiga ma Samoa atoa.

O le vaiaso nei la na faaulu ai se talosaga a le itu tetee, le pulega o le Talamua ina ia faaleaogaina le moliaga ua faaulu faasaga ia te ia. O le susuga Alex Su’a sa tulai mo le tamaitai loia o Leilani Tamati e lei avanoa mai e faaulu le talosaga a le itu tetee. Na faatonu e le faamasinoga le itu tetee ina ia tuuina atu se talosaga tusitusia i totonu o le isi lua vaiaso oi luma. Ua toe tolopo ai nei la e le faamasinoga lenei mataupu i le aso 23 o le masina nei. O le tamaitai loia tumaoti o Leota Tima Leavai o lo o tulai mo le o lo o tagi.

TUILAEPA i LE SOLO TETEE A SATAPUALA: “E FAI A LE FALEMAI”

E ui i le solo tetee a matai ma nisi o le afioaga o Satapuala i le aso Tofi o le vaiaso nei, ae ua mausali lava le finagalo o le afioga i le alii palemia ma le malo, a le o le vaiaso fou o se taimi lata mai lava o le a faagasolo ai loa galuega a le malo mo le fausiaina o le falemai tele i se vaega o fanua a le malo i Faleolo. Na faateia le mamalu o le atunuu i le taulaga ina ua o atu lea solo a le afioaga i luma o le maota o le malo i Matagialalua ma talosagaina se feiloaiga ma le alii palemia.

Peitai e lei alu ifo i ai le alii palemia. Sa taulimaina e nisi o lea solo ni fu’a o lo tusia ai le latou mau ina ia toe tuuina atu o latou fanua, o lo latou tofi mai le Atua, a ua pulea nei e le malo ona faiga faakolone. Na saunoa le alii palemia, e silia ma le miliona tala Samoa le tau aofai o le maota gasegase ua ofo le Amerika na te faatupeina, ma ua uma ona fuaina le eleele maualuga lea i tafatafa o le aoga, o iina tonu o le a tu ai lea maota gasegase fou. Fai mai a ia, sa o atu le au fua fanua a le malo e fua le fanua, ae o ifo nisi o le afioaga o Satapuala faasa ma tutuli ese.

“O le trespass le igoa o le mea lena,” o le faamalamalamaga lea a le alii palemia. “O lona uiga ua tuvalea i totonu o fanua o le malo.” Na ia saunoa, “ou te manao ta’u atu i ai, e le taofia e se vaega toaititi se atinae e faia e le malo i luga o se fanua a le malo, mo le manuia o le lautele e aofia ai ma Satapuala ma A’ana atoa!” Fai mai a ia, o i latou lava ia o le a aupito i latalata ane i lea nofoaga o sulufaiga pe a moomia vave se fesoasoani, aemaise o gasegase e oso faafuasei i vaalele e taunuu mai, po o le tulai mai foi o se faalavelave tau vaalele.

Na faaiu le saunoaga a le alii palemia i lona faailoaina mai e faapea, a le o le vaiaso a sau po o le vaiaso i ona tua atu, o le a o ai loa leoleo e tolauapi (camp) ai lea nofoaga ao amata galuega mo lea maota gasegase fou o le a faatupeina e le malo Amerika.

TALI MAI LE IRB i TUUAIGA A TUILAEPA

Ua tali le pulega o le komiti e pulea le taaloga lakapi i le lalolagi, le IRB i lafoga a le alii palemia sa faia i lana polokalama leitio o le 2AP Ma Le Palemia, sa faia i le vaiaso na sosoo ai ma le taaloga faitaulia a le Manu Samoa ma le au masii mai a Sikotilani, lea na toe sola ai ma Sikotilani le manumalo ae o le a uma le taimi ina ua toe sikoa i talaane o le pou. Na matua le fiafia le alii palemia ina ua maimoa i le toe faasalalauina o le sikoa a le uigi a le Manu Samoa lea na faaleaoga e le alii laufali ona o se faaiuga a le alii ta fu’a e faapea, e tulaueleele se tasi o le au a Sikotilani o ia taulimaina pea le polo.

Peitai, na manino ibna ua toe faaalia lea vaega o le taaloga, sa tuua e lea tama taalo le polo i totonu o le malae i le taimi na tulei ai o ia i fafo. E lei afeia lafoga a le alii palemia na faia i lana polokalama leitio i le vaiaso na sosoo ai, ma sa faaigoaina ai le alii ta fu’a ma le laufali o vale. Sa ia tuuaia foi le pulega o laufali ma le IRB i le i ai o uiga faailogalanu ona o lo latou le taliaina o le maualuga o le tulaga ua oo i ai le taalo a le Manu Samoa ma le ono faiaina ai o au tetele faapenei. O ia faaupuga na muai faasalalauina i le tala faaperetania na lolomia i le lomiga o le aso 30 o Iuni, 2012 ma sa faapea ona faasalalauina foi i upega tafailagi a le Samoa News ma faapea logotala i ai le pulega a le IRB. i le polokalama o le 2AP Ma le Palemia o le vaiaso nei, na faaalia ai e le alii palemia, ua tali mai le IRB i ana lafoga, ma o se tulaga ua faafiafiaina ai tele o ia ona ua iloa ai ua mamafa i le IRB le mataupu.

“Ia sei tasi foi pe faalua, a ua fai soo fai soo lava lea tulaga o le afaina o i tatou i le au taitoa 15 toe afaina i le taitoafitu oga o mea valea ia e fai!” o le faagaulemalie lea a Tuilaepa. “Ou te toe tali i ai i le IRB, sei ou mafaufau lava i ni upu faamalie loto nanei. O ituaiga mea faapea a oo loa ina loloko le kai, oga ou alu loa lea ou moe muamua, oga o kei a’e ai lea faako’a sausau loa i ai se kali ia oo lava i oga ooooga,” o le saunoaga lea a le alii palemia. “Ao le mea lega ua ou fiafia ai, aua o lea ua lakou iloa, e kakau oga iivi o lakou maka i le faalekogu lea!”