TALA MAi SAMOA

MOLIA FAIAIGA MA LONA LAVA AFAFINE

 

E 48 tausaga o se tama ua ioe i le moliaga o lona faiaiga faamalosi i lona lava afafine e 18 tausaga o lo o maitaga. O lea faalavelave na tulai ma i le aso muamua o Mati o le tausaga nei i Vaiusu-uta. Na faaalia i faamaumauga a leoleo e faapea, o lea solitulafono na tulai mai i le fale o le uso o lona afafine. Na te’i lea tamaitai i le tagotago atu o le tagata i lona vae ma lona manava, ma sa ia vaaia o lona tama o lo o faia lea tulaga ma sa ia taumafai e ‘e’e, ae faamata’u e lona tama na te fasiotia o ia pe a pisa, ma sa faapea ona ia faiaiga faamalosi loa ia te ia.

 

Na lipotia i leoleo lea solitulafono i le aso 24 o Aperila, 2014. Na faaalia, o lea tama ua tele ona moliaga o le faia o uiga faafeusuaiga mataga talu mai le 1985. O le 2007, na ia faiaiga faamalosi ai foi i lona afafine lea ua maitaga nei ae faatoa 11 ona tausaga. Na faasalaina o ia i le falepuipui mo lena solitulafono ma sa magalo mai o ia i le lima masina ua tuanai i se isi foi soligatulafono, ao lea foi ua ia toe faiaiga faamalosi i lona afafine lava lea. O lo o taofia nei o ia i lalo o le vaavaaiga a leoleo e faatali ai le aso 24 o Tesema lea e lauina ai lona faasalaga.

 

FAAMANATU E TUILAEPA LE TAUA O TINA I AIGA

 

O le fonotaga faapalemene a tina ma tamaitai sa usuia i lenei vaiaso o se faatasiga taua ua saga faamautu ai i mafaufau o tina o lo o fia tauva i le faiga palota tele a le atunuu i le tausaga e 2016, e le gata ina taua lo latou leo i tonu fai o le malo ma le atunuu e ala i le tofi faipule, ae e taua foi lo latou tiute i o totonu o le aiga. “O lo outou soifua finafinau ma le sailimalo, e taoto ai le tuualalo,” o a Tuilaepa lea. “Aua nei galo o outou faiva alofilima ma lo outou valaauina e le Atua. Nei manao i le i’a ae maumau ai le upega. Ua taoto ou gafa ma au matafaioi i aiga, nuu ma ekalesia.

 

O le faataitaiga faigofie, e le lalelei se alii. E na o le tamaitai e lalelei. E iloa foi lou lelei ma lou lalelei i so o se mea e te fai. Nei avea avanoa e tausinio ai i tofiga ae faatuatuana’i tiute ma matafaioi aiaia a lo tatou Matai Sili, ona matagofie lea i fafo, ae upuina le lotoifale.” O le tuualalo lea a le alii palemia.Ua molimauina talu mai ona pasia e le palemene le teuteuga o le faavae ua saofaga ai nofoa e lima mo ni faipule tamaitai e leo toe malolo nisi o tina iloga i upufai i le faia o mafutaga e tapena ai le lotoifale mo ni sui tauva tamaitai mo le palota tele i le tausaga 2016.

 

FIA FOI I AUSETALIA, LEAI SE TUSI FOLAU

 

Ua fia asia e se tama Samoa e aumau i Ausetalia lona aiga ae e le o mafai ona o lo o taofia lona tusifolau e le ofisa o faamasinoga e mafua ise solitulafono o loo molia ai e leoleo. Ua faalua ona tulai le tama o Tapuai Sila Misiluki i le faamasinoga maualuga, ae o lea faatoa tuuina atu e lana loia se talosaga mo se avanoa e mafai ona ia tuua Samoa, ae malaga mo Ausetalia peitai e faatoa toe fofogaina lea talosaga ile aso gafua asau.

 

Faaalia e loia a le itu a leoleo, o loo molia lea tama ua matua le soifua i lona faaosoina o le faatinoga ose solitulafono na mafua ai ona faaleagaina ni meatotino a nisi o lona aiga i Samoa. Faaalia e se loia a leoleo ina ua fesiligia ile auiliiliga o moliaga, o loo molia le tama ile faaleagaina o fa’i, taamu, poumuli ma se pa. Faaalia i faamaumauga a leoleo na faaoso e le ua molia ni tamaiti e faatino lea solitulafono, ae ua iu ina molia ai ma taofia ai ona malaga ese ma le atunuu. O le tama e pei ona faaalia e leoleo na malaga mai i Samoa ise fuafuaga faaleaiga, ae molia ai e leoleo ina ua tulai mai le feteena’iga ma nisi o lona aiga i Samoa.

 

MAUA KONEKARATE LAKAPI LIKI I AUSETALIA

 

Ua manuia taumafaiga a ni taulelea se toalua sa malaga atu i Ausetalia e auai i koleniga a le au tele a lea kalapu lauiloa i le taamilosaga o le NRL i Ausetalia. O i laua ia o Albert Viali, e 20 tausaga ma Gordon Lemisio, e 22 tausaga. Na filifilia i laua mai le silia i le to’a 200 tama taaalo sa auai i se polokalama faapitoa sa faatautaia e faiaoga mai le kalapu a St George Illawarra i le Apia Park, sa asiasi mai e saili ni tama taaalo e ono taaalo i le latou kalapu. Sa malaga atu loa i laua i Ausetalia ma auai ai i se polokalama o koleniga e ono vaiaso ao mataitu e le vasega o faiaoga.

 

O le vaiaso nei na maua ai le tala fiafia ua maua a la konekarate e taaalo ai i se tasi o kalapu e fili mai ai le au tele a St. George Illawarra e taua o Corrimal i Wollongong. Afai ae fili i laua e taaalo mo le au tele a St. George Illawarra Dragons, o le a maua ai ni a la konekarate. E toalua i si alo o le atunuu o lo o taaalo ai i lea kalapu, o le susuga Peter Matautia ma Josh Papalii.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions