TALA MAi SAMOA
TUILAEPA: “AIA TELE TAMA TAAALO O LE MANU SAMOA”
O le manaoga a nisi o sui sinia o le Manu Samoa ina ia faate’a sui e toalua o le komiti faafoe o le Iuni Lakapi a Samoa, o se tulaga le talafeagai ma ua aia tele i matafaioi a le pulega o le iuni, e pei ona faaalia e le taitaifono, o le alii palemia foi lea, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, i se pepa o faamatalaga aloaia. Fai mai a ia, e tatau lava ona taulai o latou mafaufau i le taalo lakapi.
“O le matafaioi o tama taaalo o le Manu Samoa, o le taalo lakapi, ae o le matafaioi o le pulega o le Iuni Lakapi a Samoa, o le pulea lea o le taaloga ma saili ni seleni e fai ai o latou alauni.” Na faaalia e Tuilaepa, o le aofaiga o alauni o lo o totogi i tama taaalo e le iuni pe a malaga le au, o le aofaiga lea o lo o gafatia e le iuni i le taimi nei, e $1,000 tala Niu Sila i le vaiaso. A liliu i tupe Samoa, e $1,920 i le vaiaso, o se tinoitupe talafeagai lea i Samoa. “O le faafitauli ua tulai mai, o le talanoa o tama o le Manu Samoa i tama taaalo mai atunuu o lo o i le vaega muamua (tier 1) ona manatu ai lea e tatau ona tutusa o latou alauni,” o a Tuilaepa lea. “Ae leai. O Samoa o lo o i le vaega lona lua (tier 2) ma e le taoitai ona faatusatusa i le itu tau seleni o lo o maua e iuni lakapi a atunuu ia.”
Na ia tali foi i le manao o nisi o sui o le au e aveesea ia sui e toalua o le komiti faafoe. O ia sui e toalua o le susuga Lefau Harry Schuster ma Tuala Mathew Vaea. Na saunoa Tuilaepa, o le susuga Lefau o le sui taitaifono o le komiti faafoe, o se sui tuai o le Manu Samoa, o ia o se loia iloga i totonu o le atunuu, ma o se sui foi o le IRB. Fai mai a ia, o lo o tele le sao o Lefau i le faaleleia o le taaloga lakapi i le itulagi o le Paasefika aemaise le Manu Samoa. O le susuga Vaea, o se tasi foi o sui tuai o le Manu Samoa, sa faiaoga foi i le au a Italia, ma e tele lona silafia i le faafoeina o au lakapi.
AVEA OFISA TUAI O LE S.L.C. MA FALETALIMALO
Ua faamautu mai e le afioga i le minisita o le Faalapotopotoga o Fanua a le malo (Samoa Land Corporation), le afioga Lautafi Selafi Purcell, le avea ai lea o le ofisa tuai o le faalapotoptoga o lo o i Tuanaimato, e fai ma faletalimalo. Ma o fuafuaga lea ua faamautu mai, ua tuuina atu aloaia le faatinoina o le galuega atoa i le konekarate a le Endeavor Investment Ltd.
O lenei kamupani konekarate ua i ai nisi o a latou lava galuega i totonu o le atunuu e pei o le faletalimalo o le Tradition Resort i Ululoloa. E 5 eka le tele o fanua o lo o i ai lenei faletalimalo fou o le a faaaogaina uma. O nisi tulaga taua e aofia ai tupe e le o mafai i le taimi nei ona faailoa faalauaitele, e aofia ai ma tulaga tau lisi. E le o iloa se taimi e tatau ai ona amata lenei galuega.
FAAMANATU LE ASO O LE AIDS I SAMOA
O le taeao o le aso Gafua o le vaiaso nei na tatala aloaia ai le aso faapitoa o le faamai o le AIDS e pei ona faamanatuina ai i le lalolagi atoa, le World AIDS Day, i se sauniga faapitoa sa faataunuuina i le ofisa o le Matagaluega o le Soifua Maloloina i Motootua. I lana lauga e tatala aloaia ai lea faamoemoe, na taua ai e le susuga i le Faafeagaiga ia Nuuausala Siaosi Siutaia, le talaiga a le ekalesia e taofia ai le pepesi o lenei faamai oti.
Fai mai a ia, e tatau ona tatou ola i olaga paia, ma ia manatua o tatou tino o le malumalu lea o le Alii ma e tatau ona tatou puipui i ai. O le minisita o le Soifua Maloloina, le afioga Tuitama Leao Dr. Talalelei Tuitama, sa saunoa i le saunoaga autu o le aso. Na faaalia e le alii minisita e faapea, e pe a ma le tasi ma le afa miliona le aofai o tagata ua faamauina ua maumau o latou soiofua i lenei faamai oti i le 2013, ae pe a ma le 35 miliona o lo o soifua pea ma le siama o lenei faamai. I Samoa lava, o le tausaga e 1990 na faamauina ai le tagata Samoa muamua ua aafia i lea faamai. E oo mai i le tausaga nei, e to’a 23 sa faamauina ua maua ai i lea faamai e aofia ai tamaiti e to’alima, e to’a 11 i latou ua maliliu, ae toa 12 o lo o soifua pea.
TALANOAGA MA TUFUGA O FAATOFALA’IGA
O se tasi o vaega taua o le faamanatuina o le 16 aso o le tetee atu i sauaga faasaga i tina ma tamaitai, o le a faia ai se faatalatalanoaga e fefaasoaai ai finagalo i le autu ia taofia sauaga faasaga i tina ma tamaitai. O se poloketi a le vaega o malo aufaatasi ua faaigoaina o le EVIS po o le Ending Violence in Samoa.
O lenei faafesoaaiga o finagalo o le a mafai ai ona saunoa faapitoa le tamaitai loia ia Maiava Visekota Peteru, o se tamaitai loia, ua i ai foi le agavaa ma le tomai i le faatalanoaina o mataupu tau le aia tatau faaletagata soifua, o ia o se sui aloaia o tufuga o faatofala’iga po o le vaega faapitoa e soalaupuleina feeseeseaiga ae lei oo i le Faamasinoga lea ua aloaia i Samoa nei.
O le a mafai ona ia faasoa ai i nei tulaga taua uma ma le sootaga i le tulafono, e ono mafai ai ona taofia sauaga uma nei o lo o aliae mai totonu o le tatou atunuu, o sauaga faasaga i tina ma tamaitai, faapea foi fanau e talitonu lava le Faalapotopotoga o Malo Aufaatasi, o se tasi lenei o mataupu taua e ao ona uunaia malosi i Samoa, nei, ona ua lepetia ai le filemu ma le saogalemu o aiga, ma o se atugaluga foi i Samoa nei, ona o le faatuputupulaia ai o soligatulafono tau le sauaga, e le gata i tina ma tamaitai ae faapea foi i fanau iti.
Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions
