TALA MAi SAMOA

FILIFILIA LE MANU SAMOA TAITOAFITU

 

Na faalauiloa aloaia i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei le au a le Manu SamoaTaitoafitu ua filifilia mo vae e lua o le a sosoo nei o le taamilosaga taitoafitu faavaomalo a le IRB lea ua suia nei le igoa i le World Rugby, i se faatasiga sa auai le pulega o le Iuni Lakapi a Samoa faapea sui o kamupani ma faalapotopotoga o lo o lagolagoina le au taitoafitu a le atunuu. I lana saunoaga autu, na faamanino e le taitaifono o le iuni, o ia foi o le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, ia tiute a le pulega o le au ma le pulega o le iuni. Fai mai a ia, o le tiute o le faiaoga ma le pulega o le au, o le filifili o le au.

 

O lea foi filifiliga e tatau ona faia ma le le faaituau. O le tiute o le pulega o le iuni, o le vaai o le itu tau seleni a le iuni e faatupe ai malaga a le au ma alauni o tama taaalo ma mataitu auala e manuia ai le iuni faapea ni atunuu e ono malaga i ai le au. Na momoli le faamalo a le alii palemia i le au ma le faiaoga ona o le maoa’e o le latou taumafai i le vae muamua o le taamilosaga lea sa faia i Ausetalia, ma ia toe faamanatu le taua o le taamilosaga o lo o faagasolo. Sa ia faamalosiau foi i le au ua filifilia e fai ma sui o Samoa i ia taaloga faavaomalo. O le au la lenei ua filifilia. O le laina i luma; Faalemiga Selesele, Lio Lolo, Tofatu Solia, Afa Aiono, Fale Sooialo.

 

O le laina i tua; Tom Iosefo, Lolo Lui, Reupena Levasa, Fautua Otto, Siaosi Asofolau, Tila Meafou, Fomai Ah Ki, Tim Nanai-Williams. O faaleoleo e faatali atu i Samoa; Alefosio Tapili, Patrick Faapale, Tulolo Tulolo. O le faiaoga o le susuga Fuimaono Dickie Tafua ma le taitai Malaga ia Galumalemana Rudolph Moors. O le aso 5 ma le 6 o Tesema o le faagasolo ai le taamilosaga i Dubai, ao Aferika i Saute o le aso 13 ma le aso 14 o Tesema.

 

FAATUPE E IAPANI NOFOAGA FAAMAMA SUAVAI

 

E $16.7 miliona tala Amerika le tau aofai o le atinae tele ua faatupeina e le malo Iapani mo le fausia lea o nofoaga faamama suavai aua le fofoga taumafa o le mamalu o le atunuu i le talafatai o Apia, ma o le faaiuga o le vaiaso na sei mavae atu nei na asuina ai le palapala i se sauniga faapitoa, e faailo ai le amata aloaia o lea poloketi, i Vailima, o se tasi o nofoaga e tolu o le a fausia ai lea poloketi.

 

O isi nofoaga o le a fausia ai isi nofoaga faamama suavai e aofia ai Tapatapao ma Vaivase-uta. O le afioga i le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi na saunoa faafetai i le alii amepasa ma sui o le malo Iapani sa auai i lea sauniga mo lea fesoasoani tele. Sa tali fuaitau le alii amepasa o Iapani, le susuga Kazumasa Shibuta ma ia faaalia lona naunautaiga o le a toatele nisi o le a faaleleia le soifuaga i aso taitasi ona o lea polokaeti o lo o faatupeina e lona malo.

 

FAAMANATU IUPELI AURO KOLISI O FALEATA

 

Na faatumulia le laumua o le Kolisi o Faleata i le taeao ananafi i matua, uo ma e masani, faapea tama ma teine tuai o le kolisi i le faamanatuina o le 50 tausaga talu ona faavaeina le aoga. Na tatalaina taualumaga o le taeao i se sauniga lotu na taitaia e se tasi o tama tuai o le aoga, le susuga i le Faafeagaiga ia Tavita Pagaialii. O le minisita o Aoga, Taaloga ma Aganuu, le afioga Magele Mauiiliu Magele, na saunoa i le saunoaga autu o le aso.

 

O le taitaifono o le komiti faafoe o le aoga, le afioga Tuailemafua Matalena Tuiala ma le afioga i le sui fofoga fetalai o le maota o le Palemene, le afioga Agafili Patisela Eteuati Tolovaa, o se tasi o tama tuai o le aoga, sa la titipiina le keke. Na saunoa foi le afioga Agafili ma ia faamatala nisi o suiga sa i ai i le vaitaimi o aoga ai. O le pule aoga, le susuga Tuiavii Mauai Mo’emo’e sa ia faamatalaina le tala faasolopito o le aoga mai le 1964 ina ua faatoa faavae i potu aoga e tolu ma faasolo mai ai a lea seia avea ma aoga maualuga junior secondary school, seia oo ina ausia ma avea ma kolisi.

 

PATIPATIA LE ASO SOIFUA O LE TUPU O IAPANI

 

O le afiafi ananafi na patipatia ai le aso soifua o lana maiesitete le tupu po o le emperor o Iapani, le afioga ia Akihito, o se aso malolo lea mo le atunuu o Iapani, i se fiafia sa faataunuuina i le faletalimalo o le Tanoa Tusitala. Sa auai i lea fiafia le alii Amepasa o Iapani, le afioga Shibuta Kazumasa, o le afioga i le sui o le komiti o sui tofia, le afioga i le Tama Aiga Tui Aana Tuimaleaaliifano Vaaletoa Sualaiuvi II, le afioga i le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o le afioga i le Faamasino Sili, o sui o le Palemene, o sui o malo mai fafo ma malo faaaloalogia. I lana saunoaga autu, na faamanatu ai e le afioga i le alii palemia le mafana o le mafutaga a le malo Samoa ma le malo Iapani talu ona faavaeina sootaga faavaomalo i le 45 tausaga ua mavae.

 

O lenei mafutaga ua atili mafana ona o le tele o le sao o Iapani i le atinaeina o le malo Samoa ma ona tagata i le itu tau aoaoga, felauaiga, soifua maloloina, faatoaga ma gaioiga e tali atu ai i faafitauli e mafua mai i le fesuisuiai o le tau. Na faaaoga foi e Tuilaepa lea avanoa e toe momoli ai lana faafetai i le tele o le fesoasoani a Iapani i le taligamalo a Samoa i le fono a atumotu laitI tau atiae o le lalolagi ia Setema.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions