Ads by Google Ads by Google

Tala mai Samoa

‘SAVAII MONI’ VAALELE SAMOA EA

I le Aso To’ona’i na te’a nei na tatala aloa’ia ai e le Palemia le va’alele fou a le “Samoa Air” le Kamupani Va’alele i Samoa, lea ua amatalia a latou feoa’iga i le ea e ala i le tautuaina o tagata femalaga’i i le va o Upolu ma Savai’i.

O le tatalaina aloaia o lea va’alele sa o’otia ai e le afioga le Palemia le lipine e amatalia ai le tautua a le va’alele ituaiga o le BN2A ma o lona igoa fa’aperetania o i ai : Spirit of Savai’i, ma ua fa’alauiloa mai e tala tusia i le Samoa Observer lea aso tele.

Ua fa’ailoa mai ai nei, ua amatalia fo’i le tautua a lea Kamupani Va’alele a Samoa ae ua atofa na’o le va o Upolu ma Savaii i le taimi nei. I se tala a le Palemia sa ia fa’aalia ai, “Masalo o lona 20 ai lea o tagata ua o mai e fa’ailoa mai lo latou naunauta’iga e fia amatalia se kamupani va’alele e tautuaina le va o Upolu ma Savaii, ma e pei lava ona faia i nisi na muamua atu, sa ou tu’uina i ai le avanoa e tapena mai ai lona fa’amoemoe ia tino.”

Mai lea to’a 20 o i laotu, ua na’o Mr. Langton ua toe taliu mai, e fa’ailoa mai, ua sauni e tatala lea tautua e ala i lo latou va’alele ua mae’a tapena mo feoa’iga i le ea! E na’o le lua lava va’alele ua i ai, o le tasi e fa’aigoa o le Spirit of Savaii, ae o le isi e fa’aigoa o le Spirit of Upolu.

 O le Spirit of Upolu, e le’i mae’a lelei mo feoa’iga, peita’i, pe afai e mae’a tapena lea va’alele, ua mafai ona fa’aaogaina mo feoa’iga i le ea i le po, ma ua fuafua la pe toe lua vaiaso ona fa’ato’a amatalia lea o feoa’iga a le va’alele lona lua lea.

Na faia le sao o le susuga Christopher Langton, o le CEO lea o le Samoa Air, e fa’afetaia ai i latou na auai i le fa’amoemoe e tatala aloaia le latou tautua e ala i femalaga’iga a le va’alele muamua ‘Sipili Fa’a-Savaii’.

Ua ia fa’ailoa fo’i, ua taumafai le Samoa Ea ina ia mafai ona mautu mea uma e tusa ai o le latou auaunaga, ma ia saogalemu fo’i soifua o i latou uma e feoa’i i latou va’alele fa’atasi ai ma le mamalu lautele e femalaga’i i taimi uma i le Samoa Ea. O nei va’alele ua latou fa’atulagaina mo femalaga’iga, ua fa’ailoa mai e matua aoga lava mo faigamalaga pupu’u ina ia vave ma e le tele fo’i se kesi va’alele e fa’aalu ai.

O lo’o ua taumafai nei i latou mo se laisene e mafai ai ona femalaga’i le Samoa Ea i Pago Pago, Amerika Samoa, ma fa’aauau pea faigamalaga i le va o Asau, Maota ma Faleolo ma Fagali’i. “O le tele na’ua o le mana’omia ina ia vave ma tele malaga e faia e le mamalu lautele i le va o Savai’i ma Upolu, o le isi lea naunauta’iga na una’ia lenei mau ia vave ona fa’ataunu’u le auaunaga lea.”

O LE AVA O FEILOAIGA NA FA’ATO’AFILEMU AI MEA UMA

O le Aso Faraile o le vaiaso ua mavae, na feiloa’i ai, mo le ulua’i taimi talu mai le fa’alavelave na tula’i mai i le masina ua mavae, ia le aiga o Tagaloasa Filipaina i Faleatiu, ma ta’ita’i o le Ofisa o Leoleo.

O lenei fa’alavelave na tula’i mai i Faleatiu i le va o leoleo ma le aiga o Filipaina, na maliu ai se tamaloa Faleatiu ma manunu’a ai ni leoleo se to’atolu.

Ae o le Aso Faraile o le vaiaso ua mavae, na mafai ona feiloai ai le afioga Leaupepe Fata Pula ma ni isi o sui o le Ofisa a Leoleo ma le aiga o Filipaina, lea o lo o i le ogatotonu o se suesuega a leoleo o lo o faia, i fuala’au faasaina.

Na ta’ua e le sui Komesina o Leoleo, o le ‘ava o feiloaiga o se fa’ailoga o e faaleleiga ma le fefaamagaloa’i i le va o leoleo ma le aiga o Filipaina.  Ma o le a mafai nei ona fa’aauau su’esu’ega a leoleo e tusa ai ma le faalavelave na tula’i mai i le masina ua tuana’i.

O i latou na aofia i le fa’atasiga i le Aso Faraile, o tamali’i o Faleatiu, na aofia ai Talimatasi Setu, Ailepia Vaele Tuavale ma Mugi Satuiolosega Mo’a, le tuafafine o Tagaloasa Filipaina.

(O Talimatasi Setu, o le tua’a o le ali’i fusu ta’uta’ua o David Tua).

Na ta’ua e le sui Komesina, ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tula’i ai le fa’alavelave i le masina ua tuana’i, na fa’afeiloa’ia i latou e le aiga o Filipaina, i se feiloaiga mafana.  Na lulu a’ao leoleo ma le aiga ma fa’atagaina leoleo e amata la latou su’esu’ega.

Ae i le taimi nei, e toatolu ni saienitisi mai i le ESR (Environmental Scientists and Research) mai i Niu Sila, ua taunu’u i Samoa,e pei ona saunoa Leaupepe, e fesoasoani i le ofisa a leoleo, i la latou su’esu’ega i le tauga fana lea sa fai i Faleatiu i le masina ua mavae.