TALA MAi SAMOA

SAUNOA FAAFETAI TUILAEPA I LE ATUNUU

 

O le aso Sa a sau nei o le a faataunuuina ai se sauniga lotu faafetai e momoli ai le viiga ma le faafetai i le Atua, ina ua iu ma le manuia le taligamalo e pei ona sa feagai ai le atunuu i lenei vaiaso.

 

O le afiafi nei na faataunuuina ai se feiloaiga a le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ma sa ia faafetaia ai le mamalu o le atunuu ona o le lagolagoina malosi o lea faamoemoe ua iu ai ma le manuia. Na saunoa Tuilaepa, ua matua maofa sui mai fafo sa auai mai i lea fonotaga e le gata i le lelei o le faafoeina, ae faapea foi le mataina o le aganuu a Samoa aemaise o le tausaafia o ona tagata. Fai mai a ia, o le mafuaaga lea ua tatau ai ona tatou faafoi le viiga ma le Faafetai i le Atua.

 

O le polokalama o lea sauniga e amata i le itula e lima i le afiafi i le malumalu o le Ekalesia Katoliko Maria Imakulata i Mulivai, Apia, ma o le a faatautaia lea e le Fono a Ekalesia Soofaatasi. Na saunoa foi le afioga i le alii palemia, e leai se isi o le au usufono e lei maitauina le tele o tapenaga sa faia mo lenei fonotaga ma na taua lea tulaga e le failautusi aoao o le fono, le susuga Wu Hongbo i lana lauga i le sauniga e tapunia ai le fonotaga i le aso Tofi.

 

Na saunoa Hongbo, o fonotaga faapenei a Malo Aufaatasi e usuia i isi atunuu o le lalolagi, e uma ifo ua matua le lavava i latou sa faatautaia, ao le tulaga ua ia maitauina, ua matua gasea le atunuu atoa i tapenaga sa feagai ai mo lea fonotaga. Na faaalia e Tuilaepa, ua alagatatau le faia o se malologa a le atunuu mai le tele o tapenaga sa feagai ai, ma o lea ua atofaina ai le aso malolo i le aso Gafua o le vaiaso fou, le aso 8 o Setema.

 

UAEA O FESOOTAIGA LONA LUA MO SAMOA

 

Ua faamautu mai e le minista o le Matagaluega o Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi, le afioga Tuisugaletaua Sofara Aveau, o lo o i ai ni tapenaga tele mo se i si fesootaiga e faaogaina ai le submarine cable po o le uaea o fesootaiga e ta’i mai i le alititai, o le lona lua ai lea o lea ituaiga poloketi mo Samoa. E ui o lea ua sainia se feagaiga mo le faaleleia o tulaga tau satelite, ae talitonu le malo, e tele pea nisi galuega mo le siitia i luga o le auaunaga manaomia tele lenei mo le atinaeina o le tamaoaiga.

 

O le 2016 lea e faamoemoe e tatau ona oo atu i ai ua tino mai lea galuega, ae fua lava i galuega amata o lo o manaomia. O se poloketi o le a faatupeina e paaga a le malo lea e aofia ai le Faletupe o le Lalolagi, le Faletupe o Atinae o Asia (ADB) ma le malo Ausetalia. Faailoa e le alii minisita, e pe a ma le $30 miliona tala Amerika le faatupega o lenei galuega.

 

OFISA FOU A MALO AUFAATASI I SAMOA

 

Ua avea nei Samoa ma le nofoaga autu o le lala o le Polokalama o le Siosiomaga a Malo Aufaatasi i le itulagi o le Pasefika, le United Nations Environment Program (UNEP). O lea ofisa o le a faamautu i Vailima i totonu o le nofoaga o le ofisa o le siosiomaga o le Pasefika, le SPREP, ma o le a faamalosia ai le auai o Malo Aufaatasi e fesoasoani i atunuu o le Pasefika i luitau e mafua ma i le fesuisuiaiga o le tau.

 

O le aso Lua o le vaiaso nei na tatala aloaia ai lea ofisa e le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi ma le failautusi aoao o le fonotaga, le susuga Wu Hongbo. Na sainia ai foi e le alii palemia le maliega o le malo Samoa e faatuina lea ofisa i totonu o lona laufanua. Na faaalia le agaga faafetai o lea alii palemia ona o le faatuina o le lala o lea vaega o Malo Aufaatasi i totonu o Samoa ma na ia faaalia, o se tasi lea o mataupu na malilie autasi i ai sui usufono o le fonotaga mo atinae e gafatia ona taulaimaina lea na usuia i Rio i le 2012.

 

Mo le itulagi o le Pasefika lava ia, o se taimi talafeagai tele ua tatalaina ai lea ofisa i Samoa ona o le tele o faafitauli ua tulai mai ona o le fesuisuiai o le tau ma le siisii pea i luga o le sami.

 

AOAOINA AUFAI FAATOAGA MAI LE KARIPIANE

 

O le fonotaga lona tolu a atumotu laiti tau atia’e o le lalolagi na faatoa maea atu nei , na aoaoina ai nisi o le au fai faatoaga mai motu o le Karipiane i metotia tau faatoaga e faaaogaina ai otaota e faigofie ona pala poo le Organic Farming. E pei ona silafia, o lea ituaiga metotia e aofia ai le tanuina o so o se ituaiga otaota e pala e pei o meaai, o pepa, lau laau ma otaota faapena, e faaleleia ai le eleele, ona toto ai lea o meatoto.

 

O lea ituaiga metotia e le gata ina faasaoina ai le eleele mai le faaleagaina i vailaau e pei o le vailaau fanavao e tape ai vao, ae faapea foi fetalaisa ina ia maua ai e le eleele ia porotini ma vaitamini e faalelei ai le ola o mea toto. E le gata i lea, e mautinoa le lelei o meaai o lo o maua e mea toto ma e mautinoa foi le lelei mo le soifua maloloina. Na faaalia e se tasi o fai faatoaga mai se tasi o motu i le Vasa Karirpiane, sa ia faalogo muamua i lea foi ituaiga metotia, ae peitai, o ia e manao i le vave o le fua mai o ana mea toto, ma o le mafuaaga lea na te faaaogaina ai fetalaisa.

 

Peitai, o lea ua ia molimauina le tulaga lelei o mea toto pe a faaaoga le metotia lea, ma o le a ia faaaogaina foi pe a toe taunuu i lona aiga. Fai mai a ia, ua manao vave tele o ia i le fua mai o mea toto ae le mafaufau i le tulaga lelei o ia mea toto mo le soifua maloloina lelei o lona aiga.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions