TALA MAi SAMOA

TAUNUU LE HOKULE’A MA LE HIKIANALIA I APIA

 

“Ou te faafeiloai atu ia te outou i le auala masani ou te faafeiloaia ai tagata o lo’u aiga aua o outou o o’u toto, ivi ma aano,” o le saunoaga faafeiloai lena a le ao mamalu o le malo Samoa, le afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi, i le sauniga faapitoa e faafeiloai aloaia ai ia auvaa o alia folau mai Hawaii o le Hokule’a ma le Hikianalia, lea na taunuu mai i Apia i le taeao o le aso Gafua na sei mavae atu nei.

 

Na saunoa le afioga Tui Atua, o le taunuu mai o ia auvaa i Samoa, “ua manatua ai, sa tatou mafuta muamua ma ua leva tausaga ao lea ua tatou toe fesilafai i le manuia ona o le alofa o le Atua.” O lana saunoaga lea e faatatau i le talitonuga a tagata Polenisia e faapea, o Samoa nei na amata folau ese atu ai tagata Polenisia ma nofoia i si motu i le tafatolu o le Atu Polenisia e aofia ai ma Hawaii.

 

Na faaalia e Tui Atua, o folauga a tagata Polenisia i aso anamua e pei ona taumafai auvaa o le Hokule’a ma le Hikianalia e toe fafagu mai, o se tulaga ua matua talafeagai tele aua o se tasi lea o faasinomaga ma mea sina a tagata Polenisia ua tauau ina mou atu. Na ia faaalia foi e faapea, sa mataitu e tagata Polenisia i aso anamua gaioiga o le peau o le sami, o matagi, o le la, masina ma fetu, “ma o le auala lea sa latou fesootai ai ma le Atua.”

 

Na saunoa Tui Atua, ua tatau ona toe sosoo lea fesootaiga ma e i ai lona talitonuga, o le tali lea i le faafitauli o lo o fetaiai nei ma atumotu laiti ona o le fesuisuiai o le tau. Sa saunoa faafetai foi le alii kapeteni o le Hokule’a ma ia faafetaia le talia lelei o le latou faigamalaga. Na ia faaalia foi lo latou fiafia e toe foi mai i le nofoaga na amata atu ai folauga o o latou tua’a.

 

FAAFOTU TUPE LE FAILAUTUSI AOAO O MALO AUFAATASI

 

Ua faafotu tupu le afioga i le failautusi aoao o Malo Aufaatasi ia Ban Ki-Moon, i le suafa Tupua i le afioaga o Siupapa i Saleapaga, Lepa. O le taeao aso Sa na te’a nei na faataunuuina ai le sauniga o le faafotu tupu o le alii failautusi aoao ma sa auai le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, o le fofoga fetalai, le afioga Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt, o le sui o le vaega o Faamasinoga, faapea tamalii ma failauga o le afioaga.

 

Na saunoa faafeiloai le alii palemia i le auga o le aso ma ia faaalia, e tele tiute o le alii failautusi aoao o lo o feagai ai aua le tele o faafitauli o lo o tulai mai i itu eseese o le lalolagi, peitai ua malaga faapitoa mai o ia e auai i le tatalaina o le fonotaga lona tolu a atumotu laiti tau atia’e o le lalolagi ona o lona faatauaina o ia atunuu. Sa silamio le alii failautusi aoao ma lona faletua faapea sui o Malo Aufaatasi sa latou autovaa atu e molimauina lea sauniga i faaaloaloga a le aumaga a Tupua faapea tapenaga a le afioaga. O sa ia faaee le suafa Tupua i le alii failautusi aoao o Malo Aufaatasi. E $10,000 le seleni na faameaalofa e le afioga Tupua i le mamalu o tamalii ma failauga o le afioaga. O le aso Lua na toe tuua ai e le afioga Tupua Ban Ki-Moon le atunuu mo le ofisa autu o Malo Aufaatasi i Niu Ioka.

 

TALA FAATINO TETEE ATU I SAUAGA I AIGA

 

E tele auala ua faatinoina i atunuu o le lalolagi e tetee atu ai i le sauaina o tina ma tamaitai i totonu o aiga. I totonu o le Pasefika, ua tele polokalama e faaautu i lea mataupu ua faatinoina e aofia ai faatalatalanoaga ma aoaoga faapitoa e momoli ai le feau i le lautele. Peitai e i ai se auala e ese mai i ia taumafaiga ua lagolagoina e le malo Peretania ma le Faalapotopotoga o le Iuni a Europa, o lo o faagasolo nei i le Atu Solomona, e faaaogaina ai le tomai tau tala faatino.

 

O le taeao ananafi sa faatinoina ai se tala o lo o momoli ai le feau o le tetee atu i le sauaina o tina ma tamaitai na faatinoina e le vaega o tamaitai talavou ua faaigoaina o le Stages of Change mai le Atu Solomona. Sa molimauina lea tala faatino e le taitai o le atunuu, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ma nisi o taitai o atunuu o lo o auai I le fono tele o lo o faagasolo nei. Na saunoa le susuga Tuilaepa ma ia faaalia le amanaia tele o tina ma tamaitai i le aganuu a Samoa, faapea foi le taua o le sao o tamaitai i upu faiomalo e pei ona i ai le tulafono ua pasia nei e mautinoa ai le faatumauina o faipule tamaitai i totonu o le Palemene, ia le lalo ifo o le to’alima sui faipule tamaitai.

 

Na saunoa foi le alii palemia, i le tulai mai pea o faafitauli i le sauaina o tina ma tamaitai i totonu o aiga ma o lo o faagasolo foi taumafaiga e tetee atu ai i lea faafitauli e pei o polokalama fesoasoani a le Toomaga mo e Puapuagatia.

 

TUILAEPA: “UA UMA LE TAIMI O LE TALANOA”

 

Ua fautua le afioga i le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi mo le failautusi aoao o Malo Aufaatasi, le afioga Tupua Ban Ki Moon, faatasi ai ma faalapotopotoga uma o Malo Aufaatasi o lo o auai mai i le fonotaga mo malo tau atia’e, ina ia faatino loa galuega fesoasoani e pei ona faailo ai le popolega o atunuu laiti i mafatiaga talu ai aafiaga mai fesuisuiaiga o le tau.

 

Na saunoa Tuilaepa, ua maea taimi o faatalatalanoaga ma fefinauaiga, ae ua oo i le taimi e tatau ai loa ona faatino ma savavali loa e galulue. O le tele lava lea o faamamafa o le fonotaga o lo o faagasolo nei o lo o faatalatalanoaina ai auala eseese e mafai ai ona fesoasoani Malo Aufaatasi mo atunuu laiti ma lo latou tulaga maaleale tele o lo o i ai talu ai aafiaga mai fesuiaiga o le tau. Na tali fuaitau foi le afioga ia Tupua ma ia faailoa, o lo o faafofoga lelei Malo Aufaatasi i atugaluga mai malo laiti e pei ona folasia ma e amanaia tele e Malo Aufaatasi so o se atugaluga ma o le a iloilo lelei foi.

 

Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions