Ads by Google Ads by Google

Tala mai Samoa

MOLIA I LE GAOI

O se mafine e 29 tausaga na molia i le moliaga o le gaoi ao avea ma tagata faigaluega. O Kilisitina Tevaga Sio mai Afega na avea ma supevaisa o le kamupani vaalele a le Inter Island Airways i le vaega e faatoai ai avanoa mo tagata malaga.I faamaumauga na taua ai, i le aso 20 Aperila, na toesea ai e Sio se tino i tupe e $1,311 mai pasese o tagata malaga.

O le aso na sosoo ai ina ua faapeleni e le pule le tupe sa maitauina ai ua le atoa, ae ina ua fesiligia o ia sa ia ioeina ai lona aveeseina o le tupe. O le vaiaso nei e lau ai lona faasalaga e ui ua talosaga lana pule e toe faaui i tua lenei mataupu.

MOLIA GAOIA TA’AIGA IE MAI FALEOLOA O FRANKIE

O Thomas Kanogata, e 27 tausaga mai Taufusi ma Avei Mauigoa, e 22 tausaga mai Vailoa-tai ua molia i le gaoiina o taaiga ie mai le faleoloa o Frankie na galulue ai. O le tau aofai o nei oloa e $972. Na faailoa e le itu a leoleo e faapea, o le aso na ave faagaoi ai e i laua ua molia ia ta’aiga ie, sa lipoti atu e nisi sa molimauina lea solitulafono ma sa faapea ona tuliloa i laua e se taavale a leoleo. Peitai na maua e le faamasinoga maualuga, e le o se taimi muamua lea ua tulai ai i laua ua molia i luma o le faamasinoga.

Na faaalia, o Thomas Kanogata na molia muamua i se faalavelave sa tulai mai lea na iu ina maliu ai se tasi, ae o Avei Mauigoa sa molia muamua o ia i le faaoolima, ma o le taimi nei o lo o nofo faavaavaaia pea i laua mo le tasi le tausaga. Na faamaualalo ma talosaga ia alii mo se avanoa mo i laua, ae na saunoa le alii faamasino ia Vui C. Nelson e le o le taimi muamua lenei ua soli ai e i laua ia le tulafono. O lo o taofia nei i laua e leoleo seia lauina o la iuga i le faaiuga o le vaiaso nei.
 

TOE LOKA LE TAMA MATAIFALE

O le tama e 57 tausaga lea na faamaonia le faiaiga ma lona afafine ua poloaina e le faamasinoga apili le toe faafalepuipuiina o ia. Peitai, o le faaiuga a le faamasinoga o apili ua toe suia ai le iuga na faia e le faamasinoga maualuga, ma ua faasalaina ai nei lea tama i le falepuipui mo le umi e 12 masina.

O le iuga foi ua tuanai sa faia e le faamasinoga maualuga, e totogi ai e lea tama le afa o lea seleni i lona afafine e 36 tausaga lea na aafia, lea foi na faasalaina i le falepuipui i le moliaga lava e tasi. E ui i lea, ua faataatia ese e le faamasinoga o apili lea faaiuga o le totogiina atu o le seleni, ae faatonuina le tatala mai i tua mai le falepuipui o le tamaitai na aafia, ina ua maea ona tuli le valu masina o lona faasalaga e tolu tausaga. i le faaiuga a le faamasinoga o apili o lo o taua ai lo latou silasila i le tele o itu e aofia ai le tuua e le tama o le na aafia ina ua faatoa soifua mai, ma mulimuli ane faaaoga e lea tama o ia ina ua matua.

E le gata i lea, ua ioe lea tamaitai i le mea na tupu ma faaalia pea lona lagolago i lona tama i le taimi na fofogaina ai lona faasalaga e ui i gaioiga sese sa faia ia te ia.

NANA LE FAAMALOSI E LANA TANE O LANA TAMA TEINE

O lo o talia nei e le faamasinoga maualuga le taunuuga o le fautuaga ma se poloaiga a le afioga Faamasino Vui Clarence Nelson, sa ia fesiligia ai le itu a leoleo pe le ua alagatatau ona faatino ni moliaga faasaga i se tina e le o mafai ona faalauiloaina lona igoa, ona ua maua i suesuega a le faamasinoga le tele o lona aafiaga i le nanaina lea o se solitulafono matuia.

O lea mataupu ua faasalaina ai nei e le faamasinoga le tama o lea aiga e 43 tausaga le matua mai se afioaga i Savaii, ina ua faamaonia lona mataifale ma le faiaiga faamalosi i lona afafine fai. Na faaalia i faamaumauga a le faamasinoga e faapea, na loka e lea tama le potu ma ia taumafai e faamalosi lona afafine fai, ae sa tetee malosi lea teineititi. Sa iu ina tu’i e lea alii le teineititi ma matapogia ai o ia. E toe te’i ifo le teineititi, o lo o taliaga tau i luga o le moega, ae ua leai ni ona ofu ma ua leai foi le ua molia. Sa logo e ia lona tina ma ia faamatala i ai le mea na tupu, ae fautua i ai lea tina le alofa, e aua nei iloa e se tasi o lo latou aiga le mea na tupu.

O lea faalavelave na tulai mai i le tausaga e 2005. Peitai o le tausaga na tea nei na toe vevesi ai foi lea tama ma lona afafine fai i le maketi i Salelologa ma sa toe alia’e ai lea mataupu ina ua taumafai le tama e so’a lona afafine fai i le taavale sa ia faafoeina. Sa lipoti e lea teineititi lea faiga i leoleo ma sa ia toe faamatalaina ai loa ma le faiaiga faamlso o le ua molia ia te ia i le 2005.

MAUA LE VAA FOU O TOELAU

O le a faamanuiaina nei atumotu o Toelau i se vaa la’u pasese ma se vaa la’u oloa fou lava mai le malo Niu Sila, i le tuanai ai o le fitu tausaga talu ona amata mai sailiiliga ma suesuega i auala eseese e suia ai le vaa o lo o faaaogaina i le taimi nei. O le sa o lo o faaaogaina nei e oo atu i le lua aso faatoa taunuu i motu o Toelau pe a malaga atu i Samoa, ma o le sa fou o le a faaaogaina e felauai tagata atoa ai ma oloa.

O le faasilasilaga i le faatauina o lenei sa fou o le a faaaogaina e tagata Toelau, na faalauiloa aloaia lea e le kovana aoao o Aotearoa, o Sir Jerry Mataparae, i lana uluai asiasiga i Toelau ina ua malaga ese atu ma Samoa i le maea ai o le faamanatuina o le 50 tausaga o le malo tutoatasi o le atunuu.

TAUNUU ALII SUESUE FAAPITOA

E toatolu ni alii suesue faapitoa mai Niu Sila ua taunuu mai i Samoa e fesoasoani i galuega suesue a leoleo o lo o faagasolo i le mataupu e faatatau i taugafana na faia i le va o leoleo ma nisi mai Faleatiu lea na maliu ai se tasi ia Me. E pei ona lipotia muamua i a tatou tala, na maliu le alii o Togia Rapi i le pulu o se laau malosi o lo o masalomia mai se laau malosi a malu o le malo po o se isi lava o le aiga i le taimi na oo atu ai malu o le malo e faatino a latou suesuega faapitoa i le sailia o maota o le aiga na aafia, lea sa masalomia i laau faasaina.

Na talosagaina e le matagaluega o leoleo ma falepuipui le malo Niu Sila e ala atu i se tasi o a latou polokalama fesoasoani, ina ia auina mai nei tagata suesue faapitoa e taumafai e saili se tali mautu o lenei mataupu. O le amataga o le vaiaso nei na amatalia ai suesuega a nei alii suesue mai Niu Sila i le afioaga o Faleatiu.

TOE TOLOPO LE FAATUINA O SUAFA E FILIFILI MAI AI LE AO MAMALU O LE MALO

Ua pasia nei le lafo i luma o le palemene e toe tolopo ai le faatuina o suafa o i latou e filifilia e tauaveina le tofi o le ao mamalu o le malo Samoa. O le afioga i le ao mamalu o le malo, le afioga Tuiatua Tupua Tamasese Efi ua ia tauaveina le tofi mo le umi e lima tausaga e pei ona aiaia mai i lalo o le faavae, ina ua tuumalo le susuga Malietoa Tanumafili II. O lo o taua foi i le faavae, e mafai lava foi e le palemene ona toe filifilia soo se tasi o lo o tulai mai i le tofi mo se isi paeaiga.

E lima vaiaso ua pasia nei e toe tolopo atu i ai le faatuina o suafa e filifilia mai ai le ao mamalu o le malo. Ua tuumalo i laua sa filifilia ae le o ni Tama a Aiga i le fono a sui tofia, le afioga Vaai Kolone ma le afioga Matai’a Visesio Europa. Ua toe nei na o le Tama a Aiga, le afioga i le Tui Aana Tuimalealiifano Sualauvi II o lo o seei nei i le fono a sui tofia.